Hrvoje HitrecHrvoje Hitrec - karikatura

Hrvatske kronike

 
 

 

DnevnikPonekad suvremenik ne shvati istoga trena kada se događa povijest, odnosno kada, kojim časom, započinje novi smjer u životu jednoga društva, države ili institucije. Glede Hrvatske televizije, dotično njezina Informativnog programa, taj se povijesni prijelom dogodio 20. travnja 2011. u središnjem Dnevniku koji su uredili Sandra Križanec i Stipe Alfier. Prva i udarna reportaža u rečenom Dnevniku bila je ona o konferenciji za tisak (ili što već) Documente, protuhrvatske organizacije koja je na krilima apsurdne haaške presude slavodobitno poantirala u stilu: "Vidite, mi smo u pravu, sada je to Haag potvrdio".(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Večernji listSredinom tjedna stali su Večernjakovi novinari u štrajku pred vrata Hrvatskoga sabora i dijelili tekst isprintan na papiru formata A4. Scenu su zabilježile i neke televizije, ali što je točno napisano na pergamentu – ostalo je nejasno. Zato HKV koji podupire slobodu tiska u novonastalim parademokratskim uvjetima, donosi sadržaj poruke: Zašto se u hrvatskim medijima ne primjenjuje Zakon o radu? Zašto strane tvrtke ne poštuju hrvatske zakone? Styria je Večernji list kupila za 26 milijuna maraka,a iz njega izvukla: VIPnet 280 milijuna kuna, Tisak 420 milijuna kuna, Zgrada na Cvjetnom trgu 60 milijuna kuna, Distri press 70 milijuna kuna. Ukupno 830 milijuna kuna.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Hrvatska književna enciklopedijaNisam pratio cijelu polemiku, tek u citatima, a pozornije sam pročitao napis Zvonka Pandžića u "Vijencu", pod naslovom "Velimir Visković – posljednji komesar hrvatske književnosti". Pandžićeve su primjedbe na "Hrvatsku književnu enciklopediju" u najvećem dijelu točne. Premda se nesumnjivo radi o dobrodošlom i ponegdje solidno obavljenom poslu u obavještajnom (informativnom) smislu, HKE je proviđena ideologramom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Nije to ništa neobično, jer ni Visković ni njegov ravnatelj Vlaho Bogišić nisu kadri otrgnuti se od matrice kojoj zauvijek pripadaju, a ona je jugoslavenska i u svojoj biti duboko nesretna. Na pitanje tko je tu dvojicu vrlih muževa proizveo u leksikografe, odgovor je poznat – Sanader, Biškupić i uža politička rodbina, u vrijeme pune vlasti stranke koja je nekada bila pokret i zvala se HDZ.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

HrastZasađen u prosincu 2010., znači prije otprilike tri mjeseca, politički pokret Hrast naglo je rastao i sada se već može reći da je riječ o fenomenu koji ubrzano popunjava prazan prostor na političkoj sceni. Taj je uspjeh postignut jer su programska načela Hrasta cijelo vrijeme živjela u hrvatskome narodu. Nadalje, utemeljitelji i podupiratelji Hrasta radili su uglavnom daleko od očiju medija na cijelom prostoru hrvatske države, stjecali simpatije i širili mladu krošnju Hrasta uključivanjem stotina formalnih i neformalnih skupina građana. Veći skupovi u nekim hrvatskim gradovima bili su tek vidljivi, javni znak djelovanja Hrasta, koji je usporedo kapilarno zahvaćao i najmanja naselja, a i dalje na tome radi, nalazeći svugdje ljude koji zatim sami na svome području, u svojoj obitelji i među poznanicima šire glas o Hrastu i promiču njegovu poruku. Utemeljena su vijeća Hrasta u izbornim jedinicama, a započelo je i utemeljivanje u gradovima i općinama.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Ivo GoldsteinUvodna napomena: često sam u zadnje vrijeme u automobilu, a kako naravno vozim sam, ne mogu usput gledati televiziju pa mi štošta promakne. Ni novine ne stignem uvijek pročitati, pa mi promaknu biseri poput onoga Ive Goldsteina, zlatnoga kamena novijega historiografskog krivotvoriteljstva. Profesor na Filozofskom fakultetu gdje studente uči bizantologiju čije su mu neke zasade očito bliske, Ivo G. se okomio na televizijsku seriju u kojoj se prikazuje kako su saveznici bombardirali i razarali hrvatske gradove.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Prosvjed branitelja na TrguZadnje subote u veljači održan je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu prosvjedni skup hrvatskih branitelja. Okupilo se između petnaest i dvadeset tisuća ljudi s hrvatskim barjacima i zanimljivim transparentima koji su sažeto izražavali ono što su govornici izricali riječima. Poruke su ove: državne vlasti ponijele su se sramotno u slučaju progona branitelja Tihomira Purde. Prosvjednici traže njegovo trenutačno oslobađanje i povratak u domovinu. Državne vlasti nisu reagirale kada je prije mnogo mjeseci u Srbiji zatočen hrvatski branitelj Veljko Marić. Prosvjednici traže da Marić bude odmah oslobođen.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Miroslav MikuljanU ponedjeljak, 21. veljače 2011. ispraćen je na posljednji počinak gospodin Miroslav Mikuljan, filmski i televizijski redatelj, dugogodišnji urednik Povijesno-dokumentarnoga programa Hrvatske televizije. Miroslav Mikuljan bio je član Hrvatskoga kulturnog vijeća i od utemeljenja udruge član njezina Nadzornog odbora. Na zagrebačkom Krematoriju od uglednoga redatelja oprostili su se svećenici Juraj Kolarić i Mile Vranešić, a u ime HKV-a i pokreta Hrast predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec, čiji govor donosimo u nastavku.

Add a comment        
 

 

in memoriamU razdoblju od nekoliko dana umrla su tri značajna umjetnika: Ivica Bednjanec, Fedor Kritovac i Zoran Pavlović. Potpisnik ovih redaka iznosi, umjesto nekrologa, osobna sjećanja na njih. Zoran Pavlović - Družili smo se svršetkom šezdesetih u vrijeme "Paradoksa", viđali smo se u tiskarama i uredništvima sljedećih desetljeća, a u zadnjem i prvom u novom stoljeću slučajnost je htjela da oba, premda Zagrepčani, živimo o Samoboru, gdje je Zoran Pavlović neko vrijeme i radio za privatnu dizajnersku tvrtku. Visok, mršav, s karakterističnim pramenom već prorijeđene kose, pramenom koji mu bijaše zaštitnim znakom, beskrajno simpatičan, ironičan, ponekad ciničan. Umjetnik koji je već nesigurno hodao južnim dijelom Samobora, "dodran" (rekli bi kajkavci) više boemskim životom nego životnom dobi, uglavnom sam u svijetu koji ništa više i nikoga više ne cijeni, bez novaca.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

tisakŠto će Društvo novinara poduzeti protiv Jelene Lovrić? Znam da ne će ništa poduzeti, ali znam i da bi trebalo. Ne poznajem statut toga cijenjenog društva, ali vjerujem da se ondje govori i o etici. Možda samo o novinarskoj etici, no ona bi se trebala zasnivati na etici u najširem smislu riječi, kao znanosti o moralu i promicateljici istinskih vrijednosti.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

veljačaNa spekulacije o tome zašto sada progon komunističkih zločinaca, ministar unutarnjih poslova Karamarko odgovara na način koji ostavlja dojam iskrenosti. "Zato jer sam sada ja ministar ", kaže, te drugo: "Nužno je otkriti sve činjenice o karakteru komunističkoga totalitarizma". Ne znam zašto, ali Karamarku ponešto vjerujem. Glede činjenica o karakteru komunističkoga totalitarizma – nije potreban nikakav napor, jer se o tome sve zna. Jedna od tih činjenica je masovni genocid nad hrvatskim narodom. Ono što je potrebno utvrditi jest broj žrtava (i njihova identifikacija te dostojan grob) koji će kao konačan ući u povijesne knjige i školske udžbenike, što treba postati nacionalnim ali i međunarodnim projektom i nikako nije samo posao policije.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

BleiburgPrije više od dvadeset ljeta, u zadnjim godinama postojanja SFRJ, pojavila se u nakladi zagrebačkoga "Starta" knjiga "Bleiburg" (skupina autora, urednik Marko Grčić). Knjiga je to znamenita i u svoje je doba izazvala senzaciju, jer je po prvi put nakon duge šutnje u vrijeme komunističke strahovlade objavljena (gotovo cijela) istina o Bleiburgu i Križnim putovima. Pri kraju knjige tiskana su dva razgovora – s grofom Tolstoyem i lordom Adlingtonom. Prvi je netom bio izgubio proces protiv Adlingtona – proces koji i nije mogao dobiti pred engleskim sudom.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Tomislav KaramarkoNakon što je riješena novija povijest na način da su abolirani više-manje svi agresorski zločinci a oni koji nisu amnestirani ionako su nedostupni, nakon što su hrvatska policija, državno odvjetništvo i sudstvo pohvatali i osudili mnoštvo hrvatskih branitelja koji nisu počinili zločine nego se (i nas) branili oružjem, nakon što su prije navedene institucije i političari izručili zapovjednike Oluje u Haag a sada bi šutke isporučili Srbiji i vukovarske heroje – nakon toga svekolikog čišćenja palube sjetili su se komunističkih zločina i navijestili veliki lov na komunističke zločince. Ne samo zato što je izborna godina, nego i zato što je slučaj Purda toliko oneraspoložio Hrvate da bi ih moglo smiriti samo nešto doista veliko i dramatično, te im barem malo skrenuti pozornost od zbilje u kojoj srbijansko tužiteljstvo otvoreno i bezočno provocira, a hrvatsko pravosuđe smušeno reagira.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Božo BišlupićKao što je čitateljima internetskih stranica HKV-a i svekolikoj hrvatskoj javnosti poznato, Hrvatsko kulturno vijeće je u listopadu 2010. podnijelo kaznenu prijavu protiv Čedomira Višnjića, ravnatelja Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture RH te tadašnjega ministra Bože Biškupića. Svršetkom prosinca 2010. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je prijavu i donijelo rješenje koje je HKV-u dostavljeno u siječnju 2011. Rješenje objavljujemo u cijelosti, uz komentar Hrvoja Hitreca.

Add a comment        
 

 

siječanjIz više izvora od kojih su neki više-manje službeni, postaje razvidno da patološka privatizacija dolazi do voda i šuma, te energetike (HEP). Na taj je način dotaknuta granica koja ne smije biti prijeđena. One stranke koje se sada, odmah i bez ostatka ne izjasne da su protiv privatizacije hrvatskih šuma i hrvatskih voda, kao i protiv privatizacije HEP-a, uopće i ne trebaju izaći na izbore za Hrvatski sabor jer će, ako se odvaže, ondje proći kao bose po trnju.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Visković i JergovićU stvari, trebao bih po nekim savjetima zlurado šutjeti i trljati ruke nad pričom o suvremenom "sukobu na književnoj ljevici", ali ne ću i zato što držim da taj sklop riječi iz povijesti nema sličnosti s ovom otužnom farsom u kojoj su protagonisti V. Visković i M. Jergović. Osim toga, stvari su otišle u drugom smjeru. Odigran je, naime, spin na koji su već mnogi nasjeli. Što dalje ide afera, to se više govori o laži da je Visković pozvao na fizičko odstranjenje Jergovića, odnosno da je dao znak (valjda desnici) kako ni književna ni neknjiževna ljevica ne bi imale ništa protiv takvoga dobrodošlog čina. Spinove su odigrali Pofuk i Pleše, ali i razni Matvejevići i slični, te čitatelj novina koji nije imao priliku vidjeti izvornik u "Vijencu" – doista već pomalo vjeruje u objede.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

upitnikNikada nisam mogao posve točno ustanoviti što za krajnju, radikalnu iliti rigidnu ljevicu znači krajnja, radikalna, rigidna desnica. Sve do ponedjeljka 24. siječnja 2011. kada sam u hrvatskim novinama s logotipom u bojama jugoslavenske ili srbijanske zastave pročitao članak u kojemu mi je napokon objašnjeno. Prosvijetljen sam i ozaren, više ne tapkam u mraku neznanja. Imam definiciju! Dakle, spoznao sam iz toga napisa da su obilježja krajnje desnice, citiram: ksenofobija, homofobija, NDH nostalgija, fiksiranost na partizanske zločine i euroskepticizam. Da, još je dodana i srbofobija.(H.Hitrec)

Add a comment        
 

 

Slavko KulićProf.dr. Slavko Kulić imenovan je nedavno direktorom američkog Instituta za svjetske probleme – za Europu. O Europskoj uniji govori kao o sredstvu za pljačkanje istočne Europe. O nestanku hrvatske brodogradnje kao o nesreći koja će povući za sobom većinu naše nacionalne ekonomije vezane uz ovu industriju: "Oni žele da kupujemo njihovu robu, tako i brodove, da ostanemo bez domaće proizvodnje. "O izlazu iz (brodograditeljske) situacije." Imamo mogućnost da po prvi put damo značenje jadranskoj orijentaciji u kojoj će brodogradilišta, ili barem dio njih, dobiti smisao. To znači gradnju brodova za domaće brodare, ali i usporedo i za inozemstvo jer, bez obzira na recesiju, oceani čekaju nove brodove budući da je dobar dio svjetske flote zastario...Brodogradilišta sigruno nemaju razloga da budu zatvorena, još manje da umru."(H.Hitrec)

Add a comment        
Sub, 19-06-2021, 14:28:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.