- Detalji
Ma svi su oni ratni zločinci, govore jazavci među sobom, svi koji su bili u ratu, a tako nam je bilo dobro. Doduše, vele, i sada nam je dobro, bolje nego njima, ali su nam duše nemirne bez Jugoslavije, hej Slaveni, a ti hrvatski branitelji još su nemirniji od nas, malo-malo pa čujemo pucnjeve, sebe ubijaju. Vukovar treba prebrisati, prebojati, prefarbati, Vukovar je onaj grad daleko od Zagreba, na Dunavu čak, da ondje nije bilo hrvatskih fanatika, ne bi bilo ni te tragedije, četnici i jugoarmija bi ušetali, malo klali i stali, sigurno ne bi bilo toliko žrtava. (H. Hitrec)
- Detalji
Za povijest: jedina čvrsto organizirana, oružana i brojna bila je Satnija hrvatskih umjetnika, po sastavu i značenju nezabilježena postrojba u povijesti ratovanja, čiji je doprinos obrani Hrvatske velik, premda se nismo reklamirali ni u vrijeme rata ni poslije. Bilo nam je dovoljno priznanje Antuna Tusa, načelnika Glavnoga stožera, da smo uradili posao dostojan jedne bojne. (H. Hitrec)
- Detalji
Spomenuo sam stvari, a ne rekoh kako stoje, a ne stoje dobro. U Hrvatskoj još kako-tako, samo je šest stotina tisuća na rubu siromaštva i podosta preko ruba, ali potonje vuku na sudove poput onog u Gračacu ili gdje. Neš ti prositi, vele, dosta smo isprosili od Unije, pa nema razloga da tko i dalje prosi u zemlji Hrvatskoj. Ima novca za sve, samo je distribucija nekako loša. (H. Hitrec)
- Detalji
Hrvatska država, znači, nema svoj Dan nezavisnosti pa čak ni neovisnosti u kalendaru državnih blagdana. Oba rečena datuma svedena su na drugorazredne spomendane. Ima Hrvatska Dan državnosti, ali državnost je pojam, a ne datum, državnost nikada nismo ni izgubili u cijeloj hrvatskoj povijesti, premda nije bez vraga da su i kralj Zvonimir i nesretni Eugen Kvaternik navrli baš na osmi dan listopada. (H. Hitrec)
- Detalji
Krug je zatvoren, od starih tvrdnja da su Hrvati ukrali jezik Srbima, preko dugotrajnih smicalica sa srpskohrvatskim te hrvatskim ili srpskim ili BHS, sada je Srbija odlučila prekinuti tu igru skrivača i jasno izreći ono što joj je uvijek bilo na vrhu jezika: hrvatski jezik ne postoji, što znači da ne postoji ni hrvatski narod, Hrvati govore i pišu srpskim jezikom, daklem je sve srpsko i jezično i teritorijalno barem do Sutle, a Hrvati u stvari Srbi koji su se bili malo separirali, al ne će dugo. S riječi na djela, tako se i zove udžbenik iz kojega uče mladi Srbijanci, a valjda i mladi Srbi u Vukovaru i drugdje. (H. Hitrec)
- Detalji
Hrvatska sudbina: u povijesnim ratovima sjajni ratnici koje bi svi htjeli imati u svojim postrojbama, u mirovima odlični radnici koje bi svi htjeli imati u svojim tvornicama. Glavno je da Hrvati nisu u Hrvatskoj, jer onda počnu fantazirati o samostalnosti i samosvojnosti, što se vidjelo na djelu devedesetih kada su doista te iluzije ostvarili i stvorili čak dvije države, jednu službenu i drugu duboku. (H. Hitrec)
- Detalji
Ljubav je pobijedila, koalicija ostaje stabilnom. Balansirajući, kako reče jedna analitičarka, između Plenkovića i Vučića, Pupovac je procijenio da ovom prilikom hod po žici treba vratolomno usmjeriti prema Plenkoviću, a Vučiću je predragocjen da bi mu ovaj previše zamjerio. Ovom prilikom. Prosudio da još nije vrijeme. Još je daleko do Crne Gore. Koliko je Pupovčevo izvanredno objašnjenje stajalo državni proračun, još ćemo vidjeti. (H. Hitrec)
- Detalji
Dok se odvija vanjska puzajuća kulturna (medijska) agresija na Hrvatsku, istodobno unutarnji crvi nagrizaju sve što drže nepotrebnim i odioznim, kao recimo bilježnice s hrvatskim grbom i siluetom hrvatskoga vojnika, “teke” koje razaraju bratstvo i jedinstvo. Doista je to grdna provokacija hrvatskih nacionalista. Očekujem da završe u Lepoglavi. (H. Hitrec)
- Detalji
Hrvatska je tvrđa kost, neupitno katolička i tu nema prolaza, ali zato kost treba nagrizati drugim načinima, poglavito ubačajima u hrvatsku kulturu i malim, prizemnim rastakanjima, jezičnim i jezikoslovnim maroderstvom uz pomoć unutarnjih, tzv. hrvatskih snaga, dotično izdajnika, te prevashodno, ha, mitovima iz drugosvjetskih godina kada su Srbija, Srbijanci i Srbi uopšte bili sveci, a Hrvati vragovi, vrag ih dal, rekli bi Zagorci. (H. Hitrec)
- Detalji
Nije “problem” BiH samo u konstitutivnosti triju naroda, od kojih je hrvatski (ne)smotreno uvaljen u tzv. federaciju, nego poglavito u postojanju tri kulture (i tri religije), pa ako se i jednoj nešto izvana nameće, dobivamo afganistansku situaciju sjajnih plodova uvoza kulture angloameričkoga i eurounijskoga tipa. A glede hrvatskoga pitanja vlada potpuno neznanje izvanjskih visokih predstavnika o povijesti toga prostora i nepobitnoj hrvatskoj baštini koju su stoljeća, zavojevači i jazavci nagrizali, poništavali, uništavali i krivotvorili. (H. Hitrec)
- Detalji
Idu im na ruku vijesti iz Afganistana koje kažu da bi se sezona mogla produljiti u nedogled, jer jedna od predviđenih velemigrantskih ruta vodi preko juga Hrvatske (uz ostale, već tradicionalne). Europa očekuje od nas, kao i uvijek u povijesti, da spriječimo invaziju iz Azije, a ako dobro obavimo zadaću dat će nam Schengen i euro. Bit ćemo zahvalni. (H. Hitrec)
- Detalji
Jednom riječi: Srbi i muslimani uspostavili su svoj Mehanizam, kao u onoj deseteračkoj: hoće Srbi, al hoće i Turci. Računajući (s haaškim iskustvima) da su hrvatske vlasti uvijek spremne pomoći. „Stručnjaci“ iz Ministarstva pravosuđa moraju svakako konzultirati i SDSS, koji je za dobre nofce možda i spreman zaštititi hrvatske generale. (H. Hitrec)
- Detalji
Glede komemoracija: navodno je Pupovac negdje rekao da bi s tim trebalo prestati, nakon što je prije Knina, a i poslije će, iskomemorirao sve što se dalo, u raznim „formatima“, u dimenzijama posve neprovjerenim. No kada dođe jesen, treba valjda prestati „s obje strane“. Lukav je to prijedlog prevejanoga Milorada: zna on da je jesen 2021. okrugla, trideseta „obljetnica“ pune, krvave i strašne srpske agresije na Hrvatsku. (H. Hitrec)
- Detalji
O tome što se doista dogodilo 27. srpnja 1941. i nadalje – ni riječi. A ima (ponavljam ) mlađih punoljetnika koji puno ili ništa o tim događajima ne znaju. Je li barem javna televizija mogla posjesti za stol (ili gdje već) nekoliko povjesničara koji bi mladeži i zaboravnoj stareži objasnili “kontekst”. Ne. Šutnja. Ne talasaj. (H. Hitrec)
- Detalji
Arogantna vlast trlja ruke, jesmo ih prešli, naivce, sada su već zadovoljni i činjenicom da će na jednom euru biti kuna kao kunski, oprostite krunski dokaz monetarnoga suvereniteta suverene hrvatske države. Da, od onih dana prije tridesetak godina i više, kada smo kovali planove o hrvatskoj državi, ostale su sada samo kovanice.(H. Hitrec)
- Detalji
Zadajemo li sami sebi bolest, štono kaže Starčević? Dobro, covid se ne računa, nije zbrisao iz našeg laboratorija, iz Imunološkog zavoda ili Plive, bez njih smo na sreću na vrijeme ostali, riječ je o težim boleštinama koje izlaze iz Starčevićeva laboratorija: da smo izgubili povjerenje u sebe, držimo da smo preslabi oprijeti se kolonizatorima, da nismo u stanju živjeti samostalnim životom, da smo u sebi bespovratno raskoljeni ne samo u povijesnim pitanjima, da šutke gledamo kako nas političari – školovani i orijentirani da se nametnu strankama i društvu u cjelini – odvode kamo ne ćemo i ne želimo. (H. Hitrec)
- Detalji
Slika današnje Hrvatske: ravnatelj HRT-a (sada već bivši) u Remetincu, na obljetnicama brigada dragovoljcima drže govore dezerteri, oni koji su ohrabrivali četnike i održavali s njima i s Beogradom živahne veze nalaze se u vlasti RH, srednja beamterska klasa s virusima iz olovnoga doba drži upravu i ne da se, zagorčava ljudima život, pravosuđe kaska, školstvo umire od dosade, djeca se od malih nogu bore za bodove, traumatizirana već u višim razredima pučke škole. (H. Hitrec)
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 2. srpnja 1921. u Splitu uhićeno 150 radnika
- 2. srpnja 1938. rođen Juraj Njavro
- 2. srpnja 1991. Zagrepčani pokušali spriječiti izlazak JNA tenkova iz vojarne „Maršalka“
- 2. srpnja 1991. u Rijeci ustrojena 111. br. ZNG „Zmajevi“
- 2. srpnja 1993. – ratna zbivanja
- 2. srpnja 1995. Marko Križevčanin proglašen svetim
- 2. srpnja 1997. umro Pavao Tijan
- 3. srpnja 1948. u Hrvatsku se vratio B. Kavran
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.