Potres u Mjanmaru

Čitam u današnjem (28. 3. 2025.) dnevnom tisku: Snažan potres magnitude 7,7 pogodio je središnji Mjanmar u petak, objavio je Američki geološki institut (USGS), a podrhtavanje se osjetilo čak do Tajlanda i Kine, javila je agencija France Presse.

(...)

Mjanmarske vlasti nisu odmah objavile informacije o nastaloj šteti.

S obzirom na to da je u Mjanmaru na vlasti vojna hunta i da vijesti iz te zemlje izlaze na kapaljku, jako je teško procijeniti razmjere katastrofe. Međutim, strahuje se da će biti tisuće mrtvih ljudi, a fotografije AFP-a jasno otkrivaju daje bolnica u Naypyidawu prepuna mrtvih i ozlijeđenih ljudi.

Međutim, mjanmarska hunta uputila je rijedak međunarodni apel za pomoć nakon snažnog potresa koji je u petak pogodio zemlju, a vlasti su proglasile izvanredno stanje u šest regija zbog razmjera štete.

Vođa hunte Min Aung Hlaing obišao je bolnicu u glavnom gradu Naypyidawu, gdje se liječe mnoge žrtve, javljaju novinari AFP-a s lica mjesta.

"Želimo da međunarodna zajednica pruži humanitarnu pomoć što je prije moguće", rekao je glasnogovornik hunte Zaw Min Tun za AFP u ovoj bolnici.

Vlasti nisu priopćile broj ljudskih žrtava, ali činjenica da vojna vlast, izolirana otkako je izveden državni udar u veljači 2021., upućuje apel za pomoć sugerira da bi to mogla biti katastrofa velikih razmjera.

Kako pomoći narodu Burme, a onemogućiti bogaćenje kriminalne hunte koja njime upravlja?

Mjanmarom, odnosno Burmom, vlada jedna od u svijetu najkrvoločnijih vojnih hunti. Uvela je fašistički režim bez poštivanja ljudskih sloboda, bez višestranačja, bez bilo kakvih demokratskih institucija. Osnovna im je parola: ubiti svakoga tko se ne slaže! Oslanja se na privilegiranu vojsku koja po naređenju hunte vrši masovna smaknuća svih političkih oponenata, pokazujući pri tome neviđenu krvoločnost.

Na čelu te krvoločne vojne sekte nalazi se upravo navedeni general Min Aung Hlaing. Njegova okrutnost istovjetna je onoj komunističkih satrapa, Pol Pota, a Kieua Sampana u Kampučiji.

Nekoliko riječi o tom čovjeku koji je na listi optuženika Međunarodnog suda za zločine protiv čovječnosti. O njemu treba pisati kao o zločincu, a ne kao političaru.

Min Aung Hlaing rođen 3. srpnja 1956. godine. Vlada Mjanmarom kao general od preuzimanja vlasti u državnom udaru u veljači 2021. godine. Dodatno se imenovao premijerom Mjanmara u kolovozu 2021.,godine, a preuzeo je predsjedničke dužnosti u srpnju 2024. godine. Studirao je pravo na Sveučilištu umjetnosti i znanosti u Rangoonu prije nego što se pridružio vojsci. Uzdižući se kroz njezine činove, postao je viši general (general s pet zvjezdica) do 2013. godine. Od 2011. do 2021. Mjanmarom upravlja civilna vlada u kojoj je središnja ličnost nobelovka Aung San Suu Kyi, kćerka utemeljitelja ove države. Tijekom razdoblja civilne vladavine od 2011. do 2021. general-krvolok Min Aung Hlaing je lukavo radio na osiguravanju kontinuirane uloge vojske u politici i spriječio mirovni proces s etničkim naoružanim skupinama. Okrutno se obračunavao s muslimanskom zajednicom Rohindže. Misija Ujedinjenih naroda za utvrđivanje činjenica utvrdila je da je on namjerno počinio genocid na muslimanskom manjinom - Rohindžama, a ovaj zločin svijetu prikazivao kao čin premijerke Aung San Suu Kyi. I Zapad je u to povjerovao. Čak su zapadni ljepodusi počeli tražiti da se premijerki oduzme Nobelova nagrada za mir. General je javno potkopavao vlast gospođe Aung San Suu Kyi i pripremao državni udar. Ona je pomalo naivno previdjela njegovo ponašanje i umjesto da ga smijeni, branila ga je od optužbi za genocid. Kao zahvalnost, izvršio je puč 2021. godine. U znak „zahvalnosti“ premijerku je uhitio i osudio de facto na smrt. Izazvao je krvavi građanski rat koji još traje. Koristi se taktikom spaljene zemlje, uključujući zračne napade na civile. Naredio je ubijanje istaknutih prodemokratskih aktivista i smrtne kazne po kratkom postupku. U vanjskoj politici podržavaju ga Rusija, Kina i Indija. Neshvatljiva je podrška Indije s obzirom na njezin demokratski ustroj. Zbog kršenja ljudskih prava i masovnih zločina nad civilnim pučanstvom, genocidni general Min Aung Hlaing i njegova vlada bili su podvrgnuti opsežnom nizu međunarodnih sankcija, čime je Mjanmar vraćen u svoj prijašnji status države izgnanice. Economist Intelligence Unit ocijenio je Mjanmar pod Min Aung Hlaingom, drugim najautoritativnijim režimom na svijetu, a samo je Afganistan ocijenjen manje demokratskim od Burme.

Vladimir Putin je srdačno i na najvišoj razini primio burmanskog genocidnog generala, pučista Min Aung Hlainga, čime je abolirao sve njegove zločine

Min Aung Hlaing je 31. siječnja 2025. produljio izvanredno stanje za dodatnih šest mjeseci. Ova je odluka uslijedila četiri godine nakon što je vojska preuzela vlast i usred stalnog otpora raznih naoružanih skupina. Produženje je dodatno odgodilo izbore koji su bili obećani za 2025., a vojska je izjavila da će uvjeti za održavanje glasovanja biti ispunjeni tek kasnije tijekom godine. Min Aung Hlaing je naglasio da su mir i stabilnost neophodni prije ukidanja izvanrednog stanja i održavanja izbora.

Dana 7. rujna 2022., genocidni general Min Aung Hlaing sastao se s ruskim predsjednikom Putinom na marginama Istočnog ekonomskog foruma (EEF), u Vladivostoku u Rusiji, prvi put da se par susreo od državnog udara 2021. godine. Min Aung Hlaing službeno je posjetio Moskvu 3. ožujka 2025. na Putinov poziv, a sljedeći dan je održao razgovore u velikoj kremaljskoj palači. Tijekom ovog posjeta nadgledali su potpisivanje deset memoranduma o razumijevanju koji pokrivaju sektore kao što su nuklearna energija, istraživanje svemira, trgovina, obrazovanje i ulaganja. Također je postignut dogovor o izgradnji male nuklearne elektrane u Mjanmaru, počevši s kapacitetom od 110 megavata i potencijalnim proširenjem. Dodatno, memorandum o istraživanju svemira i satelitskoj tehnologiji doveo je do izvješća o uspostavljanju centra za analizu satelitskih slika u Mjanmaru uz potporu Rusije. Min Aung Hlaing je izrazio zahvalnost za potporu Rusije na međunarodnim forumima i ponovio potporu Mjanmara za akcije Rusije u Ukrajini. Putin ga je također pozvao da prisustvuje proslavi Dana pobjede u Moskvi 9. svibnja 2025.

U siječnju 2025. ASEAN je potvrdio svoju odluku o zabrani Min Aung Hlaingu da nazoči svojim summitima i ograniči sudjelovanje Mjanmara na nepolitičku razinu

Burmanski genocidni general Min Aung Hlaing i kineski predsjednik Xi

Genocidni Min Aung Hlaing bio je predmet kontroverzi zbog velike poslovne imovine njegove obitelji i potencijalnih sukoba interesa. Tijekom fiskalne godine 2010.–2011. posjedovao je 5000 dionica i primao godišnju dividendu od 250 000 USD (~341 079 USD 2023.). On sjedi u MEHL-ovoj Patron grupi, koja upravlja konglomeratom.

Sin Min Aung Hlaing, Aung Pyae Sone, vlasnik je brojnih kompanija, uključujući Sky One Construction Company i Aung Myint Mo Min Insurance Company. Također ima većinski udio u Mytelu, nacionalnom telekomunikacijskom prijevozniku. Aung Pyae Sone također vodi A&M Mahar, koji nudi odobrenja Uprave za hranu i lijekove (FDA) i usluge carinjenja za lijekove i medicinske uređaje. Odjel carine Mianmara vodi Kyaw Htin, bivši direktor MEHL-a.

Njegova kći Khin Thiri Thet Mon osnovala je veliki filmski studio,7th Sense Creation, 2017. godine. Iste godine, njegova snaha, Myo Yadanar Htaik, osnovala je drugu tvrtku za zabavu, Stellar Seven Entertainment.

Dakle, riječ je o diktatoru i njegovoj kriminalnoj obitelji koja vlada zemljom na mafijaški način: krvlju i oružjem. Ali tu su Rusija, Kina, ali i SAD. Veleposlanstvo SAD-a u Yangonu našlo se pod lupom medija u prosincu 2020. zbog suradnje sa 7th Sense Creationom, jer je Min Aung Hlaing tehnički pod američkim ekonomskim sankcijama.

Facebook je zabranio Min Aung Hlaing pristup svojoj platformi zajedno s 19 drugih najviših burmanskih dužnosnika i organizacija kako bi spriječio daljnje podgrijavanje etničkih i vjerskih napetosti u Mjanmaru. Ova akcija uslijedila je nakon izvještaja UN-ove istrage da bi određene vojne vođe u Mjanmaru trebalo istražiti i procesuirati za genocid nad Rohindžama. Twitter ga je kasnije zabranio 16. svibnja 2019. godine.

Sjedinjene Države uvele su sankcije protiv Min Aung Hlainga. U srpnju 2019. godine američka Vlada zabranila mu je putovanje u SAD. U prosincu 2020. zamrznula je američku imovinu Min Aung Hlainga i kriminalizirala financijske transakcije između njega i bilo koga u SAD-u.

U studenom 2024., u sklopu istrage Međunarodnog kaznenog suda u Bangladešu / Mjanmaru, tužitelj ICC-a, Karim Ahmad Khan, zatražio je nalog za uhićenje Min Aung Hlainga, navodeći da postoje razumni razlozi za vjerovanje da je Hlaing odgovoran za zločine protiv čovječnosti zbog svoje uloge u genocidu.

Dana 14. veljače 2025., sud u Argentini, postupajući po peticiji burmanske Rohingya organizacije UK i pozivajući se na načelo univerzalne jurisdikcije, izdao je naloge za uhićenje Min Aung Hlainga i drugih viših mianmarskih dužnosnika pod optužbom za "genocid i zločine protiv čovječnosti“ protiv Rohindža. Kao odgovor, vojni glasnogovornik Mjanmara Zaw Min Tun odbacio je presudu, nazivajući je "neutemeljenom" i optužujući argentinsko pravosuđe za političko uplitanje. Branio je Min Aung Hlainga, tvrdeći da su optužbe bile politički motivirane i bez legitimiteta.

Vlada Kanade uvela mu je sankcije od 18. veljače 2021., u skladu sa Zakonom o posebnim ekonomskim mjerama i Uredbom o posebnim ekonomskim mjerama (Burma), kao odgovor na ozbiljnost ljudskih prava i humanitarne situacije u Mjanmaru. Kanadske sankcije uključuju zamrzavanje imovine i zabranu transakcija s bilo kojom osobom iz Kanade.

Ministarstvo financija UK i Ured za vanjske poslove, Commonwealth i razvoj Ujedinjenog Kraljevstva uveli su mu sankcije od 25. veljače 2021. zbog njegove odgovornosti za ozbiljna kršenja ljudskih prava u Mjanmaru. Sankcije UK-a uključuju zamrzavanje imovine prema UK-u i zabranu putovanja u UK.

Vijeće Europske unije također mu je uvelo sankcije od 22. ožujka 2021., u skladu s Uredbom Vijeća (EU) 2021/479 i Provedbenom uredbom Vijeća (EU) 2021/480 kojom je izmijenjena Uredba Vijeća (EU) br. 401/2013, zbog njegove odgovornosti za državni udar 2021. i kasniju vojnu i policijsku represiju protiv mirnih prosvjednika. Sankcije EU-a uključuju zamrzavanje imovine i zabranu ulaska ili tranzita u blok.

Agencije navode molbu ovog genocidnog generala za pomoć jer mu je potres razorio zemlju, ali nisam pročitao niti jednu rečenicu u kojoj bi se postavilo pitanje sudbine bivše premijerke Aung San Suu Kyi koju je ovaj satrap osudio na smrt. Gdje su sada zapadni demokrati borci za ljudska prava? Gdje je su Barack Obama i Hillary Clinton koji su „u studenom 2012. godine zajedno s Derekom Mitchellom, prvim američkim veleposlanikom u državi Mjanmar, doputovali u Yangon, nekadašnji glavni grad Burme, gdje su se sastali s Aung San Suu Kyi, današnjom premijerkom Mjanmara. Sastanak je održan u kući njezine majke, u kojoj je Suu Kyi u zatočeništvu provela gotovo dva desetljeća.“ Čitamo dalje: „Sastanak je bio od iznimne važnosti za sve tri povijesne ličnosti. Obama je tada upravo osvojio drugi predsjednički mandat, Hillary Clinton, tadašnja državna tajnica, pripremala je svoju kandidaturu za nove predsjedničke izbore, a Aung San Suu Kyi, nakon što je 2010. puštena iz kućnog pritvora, svoju je stranku, Nacionalnu ligu za demokraciju, dovela na vlast.“

Suu Kyi kći je Aung Sana kojeg se smatra ocem moderne mjanmarske vojske, a koji je 1947. pregovarao s Britancima o osamostaljenju Mjanmara. Iste godine ubijen je u atentatu, u dobi od 32 godine. Pedeset godina kasnije, nakon godina političkog zatočeništva, njegova je kći postala nacionalna ikona otpora protiv vojne hunte.

Kada je Aung San Suu Kyi bila u pitanju, imala je ugled poput Vaclava Havela, Lecha Walese i Nelsona Mandele.

Njezina hrabrost, elokventnost i upornost 1991. godine donijeli su joj Nobelovu nagradu za mir. "Jedini pravi zatvor je strah, a jedini prava sloboda je sloboda od straha', njezin je poznati citat.“

Kada je genocidni general vješto istrebljivao Rohindže, a za to u svijetu optuživao premijerku, Obama i ostali su povjerovali. Prepustili su ju na milost i nemilost krvožednim generalima.

Aung San Suu Kyi je rođena 19. lipnja 1945. godine. Burmanska je političarka, diplomatkinja, spisateljica i politička aktivistica koja je bila državna savjetnica Mjanmara i ministrica vanjskih poslova od 2016. do 2021. Služila je kao glavna tajnica Nacionalne lige za demokraciju (NLD) od osnutka stranke 1988. i bila je registrirana kao njezina predsjednica dok bila je legalna stranka od 2011. do 2023. godine. Odigrala je ključnu ulogu u prijelazu Mjanmara iz vojne hunte u djelomičnu demokraciju 2010-ih.

Aung San Suu Kyi, čija je stranka pobijedila na općim izborima u studenom 2020., uhićena je 1. veljače 2021. nakon državnog udara koji je vratio generale na vlast i izazvao prosvjede diljem zemlje. Protiv nje je podignuto više prijava, a 6. prosinca 2021.godine za dvije je osuđena na četiri godine zatvora. Kasnije, 10. siječnja 2022., osuđena je na dodatne četiri godine zatvora po drugom skupu optužbi. Dana 12. listopada 2022. osuđena je za još dvije optužbe za korupciju i osuđena je na dvije kazne zatvora od po tri godine koje će služiti istovremeno. Dana 30. prosinca 2022. suđenja su joj završila još jednom osudom i dodatnom kaznom od sedam godina zatvora za korupciju. Konačna kazna Aung San Suu Kyi bila je 33 godine zatvora, kasnije smanjena na 27 godina. Za ženu od 77 godina to je zapravo smrtna kazna. U toj se kazni vidi cinizam i nečovještvo hunte. Sve optužbe su politički montirane, kao nekada u Staljinovo doba. Ujedinjeni narodi, većina europskih zemalja i Sjedinjene Države osudile su uhićenja, suđenja i kazne kao politički motivirane, ali nisu izvršile potreban pritisak na huntu. Putin i Peking nisu reagirali. Što više, nitko, pa Nobelov komitet, ne postavlja pitanje, je li bivša premijerka uopće živa, a ako jest, kakvog je zdravstvenog stanja?

Zapadna demokratska javnost više ne piše o ovoj hrabroj ženi koja je cijeli život, po cijenu smrti, posvetila demokratskoj preobrazbi svoje zemlje. A mogla je ugodno i mirno živjeti u Engleskoj, jer je bila udana za Engleza i ondje jok žive dva sina.

Sada se pitamo: kako pomoći Mjanmaru, a da to ne posluži jačanju vlasti krvoločne vojne hunte i njihovom privrednom kriminalu, odnosno osobnom bogaćenju, već da posluži jadnom i ugnjetavanom burmanskom narodu. Kako će reagirati Putin i Xi Jinping potpuno je razvidno. Za Zapad mnijem da će politizirati.

Đuro Vidmarović