Poštuje li Trump Povelju OUN-a?

Talijanska Somalija

Talijanska Somalija bila je talijanska kolonija u današnjoj Saveznoj Republici Somaliji. Službeno je ovo područje bilo talijanski protektorat od 1889. do 1905. godine, a poslije toga talijanska kolonija. Godine 1936., poslije Drugog talijansko-abesinskog rata ova je kolonija postala dio Talijanske Istočne Afrike zajedno s Etiopijom i Eritrejom.

Tijekom Drugog svjetskog rata 1941.godine, ovu regiju su okupirali Britanci koji su je napustili 1949. godine. Upravu nad ovim teritorijem su tada Ujedinjeni narodi prepustili Italiji. Dana 1. srpnja 1960. godine, Talijanska Somalija postaje nezavisna i ujedinjuje se s četiri dana poslije s Britanskim Somalilandom, koji je stekao nezavisnost četiri dana prije, u Republiku Somaliju

Somalija11
Zeleno: Talijanska Somalija

somalija12

Prigodne marke Kraljevine Italije

somalija 13

Talijanska Istočna Afrika

Djelovanje terorističkog ISIL-a ne odnosi se na Republiku Somaliland.

***

Riječ dvije o Republici Somaliland

somalija14


Savezna Republika Somalija i Republika Somaliland

somalija 15


Zastava Republike Somaliland

Treba znati kako je Republika Somaliland de facto nezavisna država koja se nalazi na strateški važnom Afričkom rogu, za sada unutar međunarodno priznate Savezne Republike Somalije. 18. svibnja 1991. godine somalilandski narod proglasio je nezavisnost od Somalije, ali to odcjepljenje nije priznala ni jedna država niti međunarodna organizacija. To ne umanjuje stvarnost njezinog postojanja kao oaze mira u burnom geopolitičkom prostoru.

Republika Somaliland sastoji se od šest upravnih regija, a na čelu svake nalazi se guverner. Područje države obuhvaća cijeli teritorij bivšeg protektorata zvanog Britanski Somaliland, koji je pet dana bio nezavisna država 1960. godine. Somaliland graniči s Etiopijom na jugu i zapadu, Džibutijem na sjeverozapadu, Adenskim zaljevom na sjeveru i autonomnom somalijskom regijom Puntland na istoku.
Republika Somaliland smatra se nasljednicom bivše kratkotrajne nezavisne Države Somaliland iz 1960. godine.

Abdirahman Ahmed Ali Tuur bio je prvi predsjednik Somalilanda. Ratovi u Somaliji 2006. godine između oružane sile Unije islamskih sudova koja je tada vladala ovom državom i snaga Etiopije nisu izravno utjecali na Somaliland.

U Somalilandu su pronašli uspješan oblik političkog upravljanja zemljom: stvorili su miješani sustav tradicionalnih i zapadnjačkih institucija.

Somalilandsko gospodarstvo u stanju je razvoja. Somalilandski šiling, iako stabilan, nije međunarodno priznata valuta, te za njega ne postoji službeni devizni tečaj. Njega izdaje Somalilandska banka (Baanka Somaliland), središnja banka koja je ustavno osnovana 1994. godine. Nedavna istraživanja u Somalilandu pokazala su da zemlja ima velike rezerve nafte i zemnog plina. Zadnjih nekoliko godina nekoliko je bušotina izbušeno, ali zbog nepriznatog statusa zemlje stranim poduzećima nije omogućeno njihovo izrabljivanje. Od E-etiopskog rata, Somaliland je postao velika izvozna luka za Etiopiju. Dvije zemlje su potpisale dogovor, iz kojeg proizlazi da se lučkim gradom Berbera vrši izvoz i uvoz dobara za Etiopiju, koje ona plaća.

Gotovo svi stanovnici u Somalilandu su sunitski muslimani, a islam je i državna religija. Iako postoje tragovi predislamske religije u Somalilandu, islam predstavlja važan dio somalijskog nacionalnog identiteta. U zemlji su prije djelovali i katolički misionari. U kolonijalno vrijeme u Britanskoj Somaliji djelovao je Apostolski vikarijat Arabije, kojim su upravljali kapucini.

Somalilandsko društvo koje broji oko 3,5 milijuna pripadnika organizirano je u klanske skupine, čija veličina seže obično od 5 000 do 50 000 pripadnika. Klanske skupine podijeljene su u grupe prema porijeklu, koje obično sadrže između 2 500 i 10 000 članova. Klanska diskriminacija strogo je zabranjena te vlada smatra svaki klan jednakim.

somalija16

Somaliland se 20005. godine pridružio UNPO-u međunarodnoj organizaciji koja promiče pravo na samoopredjeljenje. Stajalište UN-a je da Somaliland treba još dosta toga učiniti kako bi stekao međunarodno priznanje.

somalija17

Predsjednik Republike Somamliland, Abdi Hassan Mohamed "Hijaar". Na toj je dužnosti od 2023. godine

Povijest

Somaliland se diči milenijskom civilizacijom. Remekdjelom stare civilizacije koja je naseljavala današnji Somaliland smatraju se pećinski crteži iz neolitičkog razdoblja u pećinama Laas Geel, koji se smatraju važnim kulturnim bogatstvom Afričkog roga, te Afrike uopće. Ove pećine nalaze se nešto izvan glavnog grada Hargeise. Crteži koji su praktički nedavno otkriveni, ostali su netaknuti skoro 10 000 godina. Crteži prikazuju domorodce koji štuju stoku, a postoje i crteži žirafa, pasa i antilopa. Pećine je otkrio francuska arheološka skupina između studenog i prosinca 2002. godine. Od tad su pećine Laas Geel postale nacionalno blago i velika turistička atrakcija.

somalija 18

Prethistorijski crteži u pećini Laas Geel

Važno povijesno razdoblje Somalilanda pripada Aksumskom carstvu, velikoj i moćnoj ranosrednjovjekovnoj etiopskoj kršćanskoj državi. Prostiralo se na prostoru današnje sjeverne Etiopije, Džibutija, Jemena i zapadnog Somalilanda u razdoblju od 3. do 6. ili 7. stoljeća. Malo se zna o kulturnoj važnosti i utjecaju ovog carstva na Somaliland, jer nikad nisu provedena arheološka istraživanja gdje bi se mogla dokazati prisutnost nekadašnjih trgovaca i naseljenika u zapadnim regijama Somalilanda.

Islamizacija

Dolaskom islama u 10. stoljeću u područjima Eritreje i Džibutija, koja su sad naseljena arapskim Afarima, počinje se razvijati politička neovisnost regije o Etiopiji. U okolnom području osnovana su tri islamska sultanata koja su u početku služila etiopskom negusu. To su bili Šoa (u istočnoj Etiopiji), Ifat (također u istočnoj Etiopiji, današnja istočna Šoa) i Adal i Mora koja je bila pod Adalom i koja je obuhvaćala i današnje somalilandske regije.

S vremenom su se tri sultanata ujedinila pod Adalom, te su nakon pobuna protiv Etiopije u 14. i 15. stoljeću, stvorili jaku islamsku državu koja je stekla potpunu nezavisnost od Etiopije u 16. stoljeću.

Osmanlijski Somaliland

Osmansko Carstvo 1546. je godine zauzelo zapadne krajeve Somalilanda i učinilo Saylac glavnim gradom regije zbog strateške važnosti na Crvenom moru. Okupirano područje postalo je pokrajina Habeš unutar Carstva. Od 1630. do 1830. otomanskim Somalilandom upravljali su šerifi iz Meke. Između 1830. i 1874. Turci su vladali Somalilandom preko nasljednih guvernera. Zemlju je 7. rujna 1847. okupirao Egipat, također pod osmanskom vlasti. Iz ovog razdoblja ostalo je mnogo zgrada u urbanim sredinama.

Britanski kolonijalni Somaliland

somalija19

Britanski Somaliland

somalija20

Zastava Britanskog Somalilanda

U kolonijalno vrijeme, egipatski Somaliland su zauzeli Britanci, kao dio britanske okupacije Egipta. Somalilandsko područje biva anektirano i službeno postaje protektorat pod imenom Britanski Somaliland ili Britanska Somalija. Ovaj protektorat stekao je nezavisnost 26. lipnja 1960. godine pod imenom Država Somaliland.

Zbog boljeg razumijevanja treba kazati kako su velike sile samovoljno i bez uvida u realno stanje stvari „na terenu“ (krivo shvaćajući kako religija određuje etnicitet) Talijansku Somaliju proglasili nezavisnom četiri dana kasnije i odmah su ova dva entiteta s različitim povijesnim razvojem, nasilno spojile 1. srpnja 1960. u novu državu, Somalijsku Republiku. Prijestolnicu nove države stavili su u Mogadiš, glavni rad Talijanske Somalije. Od tada pa do 1991. Somaliland je živio u sastavu Savezne Republike Somalije, ali bez želje za njezinim jedinstvom, a sa stalnom težnjom za nezavisnošću. Tijekom diktature generala Barea ta je težnja bila onemogućavana snagom represivnog aparata.

Proglašenje nezavisnosti

Nakon pada središnje vlasti u Saveznoj Republici Somaliji 1991. godine bivši Britanski Somaliland proglasio je svoju nezavisnost pod nazivom Republika Somaliland. Smatra se nasljednicom bivše kratkotrajne nezavisne Države Somaliland, ali nije dobila nikakvo međunarodno priznanje.

Đuro Vidmarović

Sri, 12-02-2025, 18:43:16

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.