Poštuje li Trump Povelju OUN-a?

Trump: "Jutros sam naredio precizan vojni napad. SAD godinama ovo pokušava, ali Biden nije bio dovoljno brz. Ja jesam‘. Ubojice koje smo pronašli kako se skrivaju u pećinama prijetili su Sjedinjenim Državama i našim saveznicima."

Američki predsjednik Donald Trump objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social kako su "mnogi" pripadnici ISIL-a ubijeni u američkim zračnim napadima koje je jutros naredio.
"Jutros sam naredio precizne vojne zračne napade na višeg planera napada ISIL-a i druge teroriste koje je regrutirao i vodio u Somaliji", napisao je Trump.

"Ubojice koje smo pronašli kako se skrivaju u pećinama prijetili su Sjedinjenim Državama i našim saveznicima. Udari su uništili špilje u kojima žive i ubijeni su mnogi teroristi, a da pritom ni na koji način nisu ozlijeđeni civili", dodao je.

Istaknuo je da je američka vojska već godinama pokušava ubiti planera napada, ali da "Biden i njegovi prijatelji nisu djelovali dovoljno brzo da obave posao".

"Ja jesam! Poruka ISIL-u i svima drugima koji bi napali Amerikance je: NAĆI ĆEMO VAS I UBIT ĆEMO VAS", naglasio je Trump.

Kada se piše o bombardiranju ISIL-ovih radikala u Somaliji pokazuje se nepoznavanje stvarne situacije. Somalija kao jedinstvena država, sastavljena od Talijanske Somalije i Britanskog Somalilanda više de facto ne postoji. Izdvajanjem Somalilanda stvoren je novi politički entitet, odnosno vraćen mu je državno-pravni status. Vlada u Mogadišu ima međunarodno priznanje i državno ime, ali nema jedinstveni teritorij. Krvavi građanski rat koji vode muslimanski ekstremisti odvija se u dijelu koji bi trebala kontrolirati Vlada u Mogadišu. U Somalilandu tih nemira nema. Ondje je mirno stanje i zemlja se bori za opstanak bez međunarodno-pravnog priznanja. Treba naglasiti kako Predsjednik Trump nije naredio bombardiranje ISIL-ovih baza u Somalilandu, nego u bivšoj Talijanskoj Somaliji

Ali pođimo redom.


Prostor koji je međunarodno priznat kao Somalija

somalija2

Somaliland i Somalija

Područje današnje Somalije u kolonijalnom je razdoblju bilo podijeljeno između GB koja je držala sjeverni dio koji se tada zvao Britanski Somaliland, i Italije u čijem je posjedu bio ostatak pod nazivom Talijanska Somalija. Britanski Somaliland postao je neovisan 2. lipnja 1960., a od 1. srpnja 1960. oba su dijela na inzistiranje velikih sila ujedinjena u neovisnu Somaliju. Prvi predsjednik neovisne Somalije bio je Aden Abdullah Osman Daar.

Od početka ujedinjena bilo je očito kako je izvedeno politikantski, zbog kolonijalnih političkih interesa navedenih država, a ne zbog stanja na terenu i uvažavanja realne povijesne i etničke situacije. Somalijski etnos je razbijen na više država.
Podrijetlo Somalijaca i njihova nazočnost na prostoru današnjeg Somalilanda bili su predmetom mnogih rasprava. Dok mnogi Somalci tvrde da su potomci Arapa koji su se naselili uz obalu prije tisuću godina, genetička istraživanja pokazuju da su Somalci najvećim dijelom izvorni žitelji Afričkog roga (Kušiti). Kada su krajem 19. stoljeća definirane granice Somalije, mnogi Somalijci našli su se izvan teritorija Somalije, u istočnoj Etiopiji i sjevernoj Keniji. Svjetski moćnici su državne granice u Africi određivali ravnalom na zemljopisnoj karti. Somalijski etnički prostor u vrijeme kolonijalizma podijeljen je između Velike Britanije i Italije. Ta se podjela osjeća do danas. Somaliland se dio svoje povijesti razvijao pod utjecajem turske osmanlijske i engleske kolonijalne vlasti, a ostali dijelovi Somalije pod utjecajem talijanskih vlasti. Tipično za zloporabu Afričkog teritorija.

Već prve godine nakon neovisnosti došlo je do borbe za ujedinjenje područja naseljenih somalijskom manjinom u susjednoj Keniji i Etiopiji s maticom što je dovelo do pogoršanja odnosa sa susjedima i zemljama Zapada te približavanja Sovjetskom Savezu. Nakon kaotičnih izbora 1969. i političke krize koja je uslijedila vlast je vojnim udarom preuzeo sovjetofil, general Maohammed Siad Bare. (1919.-1995. predsjednik Somalije 1969.-1991.).

somalija3
Maohammed Siad Bare

Uveo je izrazito represivnu vojnu diktaturu i time zaustavio rasplamsavanje građanskog rata. On je proklamirao politiku "znanstvenog socijalizma" i osnažio veze sa Sovjetima i arapskim zemljama. Nametnuo se kao veliki nacionalni vođa i pokrenuo rat za ujedinjenje svih Somalijaca. To je dovelo do agresije na Etiopiju u čijoj pokrajini Ogaden većinu populacije čine etnički Somalijci. Iako su somalijske trupe zauzeli veliki dio teritorija, SSSR i sve komunističke zemlje stale su na stranu Etiopije, kojom tada vlada zloglasni ruski pulen, pukovnik Mengist Haile Mariam, također diktator. Ljut i razočaran tom činjenicom, Bare je iz Somalije istjerao sve sovjetske savjetnike, poderao sporazum o prijateljstvu, i prešao na stranu Zapada.

somalija4

Somalijski etnički prostor

Zapad mu tada ne daje potrebnu podršku, premda je bio garant mira u Somaliji i na neki način, prosvijećeni diktator. Učinio je i niz veoma značajnih poteza, poput zapisivanja somalijskog jezika i njegovog uvođenja kao službenog jezika u obrazovanju. Za zapisivanje jezika prihvaćena je latinica. Došlo je do stvaranja dobrovoljnih radnih grupa, koje su radile u zemljoradnji i gradile puteve i bolnice, gotovo sva industrija je nacionalizirana, a poticane su kooperativne farme. Jedan od primjera takve politike bila je i masivna sadnja drveća diljem zemlje. Isto tako, državna intervencija tijekom velike suše koja je 1974. i 1975. zahvatila sjever zemlje, dovela je do stvaranja novih, kolektivnih naselja u kojima su se novonaseljene porodice bavile novim djelatnostima (ribarstvo, poljoprivreda). Tribalizam je u potpunosti zabranjen, a vlast je zahtijevala odanost centralnoj vlasti. Uveden je potpuno novi sistem pisma, a 1974., kako bi se ideje revolucije i prosvjetne reforme proširile zemljom, zatvorene su sve srednje škole te je oko 25.000 školaraca u dobi od 14 do 16 godina, uz dodatnih 3 000 vojnih i civilnih službenika, poslano u ruralne dijelove zemlje kako bi obrazovalo nomadsko stanovništvo. Nastojao je ekonomski osnažiti zemlju.

Na vanjskopolitičkom planu, Bare je bio jedan od tipičnih afričkih lidera koji su mijenjali saveznike. Somalija je, uz sve to, bila strateški važna i Istoku i Zapadu zbog povoljnog geografskog položaja. Iako prvobitno saveznik Istoka, Bare je nakon Ogadenskog rata okrenuo prema SAD-u, koje su sve do 1989. davale otvorenu podršku njegovu režimu i pružale mu pozamašnu financijsku pomoć. Nakon raskida odnosa sa Sovjetskim Savezom, Bare se okrenuo MMF-u, ali su sporazumi, koji su zahtijevali ukidanje državnih monopola i smanjenje ulaganja u vojsku, ubrzo raskinuti zbog nezadovoljstva vojnih krugova. Ta je politika tokom 1989. i 1990. dovela do velike financijske krize i povećanja siromaštva u zemlji. Generalova vlada suočavala se sa sve većim brojem problema. Nezadovoljstvo u narodu, ali i u vojsci je ralo. Klanovi su počeli stvarati vlastite pobunjeničke grupe kojima su pokušali srušiti vlast. Uporište im je bilo na sjeveru, u Somalilandu koji nije želio više podnositi gospodarsko nazadovanje i vojnu vlast iz Mogadiša. Iako se Bare relativno uspješno obračunavao s većim dijelom pobunjenika, krajem 1980-ih došlo je do znatnog napredovanja pobunjenika, posebno u Somamlilandu. Ondje se nije radilo o klasičnoj pobuni, već o pokretu za nezavisnost. Tijekom 26. siječnja 1991. godine, svrgnut je s vlasti general Bare. Na mjestu predsjednika naslijedio ga je biznismen Ali Mahdi Mohamed. Iako je nova vlada međunarodno priznata, nije uspela uspostaviti vojnu i političku kontrolu u državi, a ubrzo je došlo i do internog sukoba među klanovima koje je predvodio predsjednik Ali Mahdi i komandant Aidid.

somalija5
General Bare i maršal Tito razmjenjuju odlikovanja 1976. godine

Bare je, nakon što je u siječnju 1991. napustio Mogadiš, našao utočište na jugozapadu zemlje, gdje je započeo formiranje vlastite vojske. Dva se puta pokušao vratiti na vlast, ali je nakon poraza u svibnju 1991. bio prisiljen na egzil. Njegovim odlaskom nastao je opasan politički vakuum. Od njegovog svrgavanja, bilo je 13 neuspješnih pokušaja stvaranja demokratske vlade.

Uskoro se Somalija našla na udaru pobunjeničkih grupa s bazama u Etiopiji, a 1988., nakon potpisivanja dogovora prema kojem su se somalijski susjedi obvezali na prekid pomoći pobunjenicima, oni su se preselili u samu Somaliju i tamo započeli građanski rat koji, s manjim prekidima, traje do danas.

 Godine 1991. britanski Somaliland, proglasio neovisnost uspijevajući, iako međunarodno nepriznat, očuvati relativnu stabilnost. Ostatak Somalije potonuo je u kaos i borbe pojedinih dobro naoružanih klanova i vojnih vođa. Američke i europske mirovne snage su se nakon invazije 1993. i neizdrživo velikih gubitaka morale povući. Pokušaji osnivanja nove vlade ostali su bez uspjeha. Od svrgavanja Barrea 1991. godine, nije bilo mira u Somaliji.

U tu kaotičnu situaciju ubacili su se ideolozi militantnog islama. Najpoznatija njihova pobunjenička skupina zove se Harakat al-Shabaab al-Mujahideen, obično poznata kao al-Shabaab. Formirana je sredinom 2000-tih kao omladinska milicija unutar šireg vojnog krila Unije islamskih sudova: Al-Shabaab je postao istaknut tijekom etiopske invazije i okupacije Somalije 2006.-2009., tijekom koje se predstavljao kao sredstvo za vođenje oružanog otpora protiv okupacijske etiopske vojske. U godinama koje su uslijedile, dobila je javnu potporu Somalijaca (bivša britanska Somalija) i postala dominantna sila u južnoj i središnjoj Somaliji, braneći velike dijelove teritorija boreći se protiv Misije Afričke unije u Somaliji i Savezne vlade Somalije. Al-Shabaab je stekao međunarodnu važnost zahvaljujući regrutiranju stranih boraca, uključujući borce koji su iz zapadnih zemalja. Zemlje uključujući USA, UK i UAE označile su je kao terorističku organizaciju, a Sjedinjene Države su vojno intervenirale kako bi se borile protiv grupe. To je je transnacionalna selefijska džihadistička vojna i politička organizacija. U svoju džihadističku propagandu uključuje elemente somalskog nacionalizma, premda on ne realno ne postoji. Postala je opasna jer se povezala u savez s militantnom pan-islamističkom organizacijom al-Qaeda od 2012.godine u Magrebu i na Arapskom poluotoku.

Skupina progoni one pojedince koji pripadaju malobrojnoj kršćanskoj manjini u Somaliji; optužujući ih za pomaganje programa stranih „križara“ i obraćanje Somalijaca na kršćanstvo.

Nakon rušenja terorističke države „Islamska država“, dio članstva prebacio se u Afriku, a među njima i u Somaliju. Očito je došlo do asimilacije u al-Shabaab. Američka vojna intervencija pokazuje kako su ISIL-ovci postali ozbiljna prijetnja na Rogu Afrike.

Hoće li bombardiranje dati rezultata i je li pri tome stradanja pošteđeno civilno pučanstvo uskoro ćemo saznati.

Dobro je učiti iz povijesti. Stoga podsjećam na 2008. godinu kada su zapadni saveznici pokušavali neutralizirati muslimanske ekstremiste direktnim im odlaskom na teren. Što se zbivalo? Neki su bijeli vojnici činili zvjerstva nad Somalijcima. Kanadski časnik koji je bestijalno mučio čak i djecu, kasnije je unaprijeđen u visoki vojni čin. Jezivo. Potom je uslijedio Abu Graib i slike bestijalnog iživljavanja određenog broja američkih vojnika nad nemoćnim zatočenim Iračanima. Od tih slika zastaje dah.

Sire, i to je povijest! – rekao bi naš veliki pjesnik Milivoj Slaviček.

somalija 6

Vojnička pravda kako su je shvaćali pojedini kanadski vojnici

Mučenje 14-godišnjeg somalijskog dječaka Shidana Arona. Mučitelj je kanadski časnik Clayton Matchee.

somalija7

Primjer donošenja zapadne demokracije u «divlju» Afriku

Za stranca, poglavito okupatora, domaći je čovjek bez vrijednosti i prema njemu se odnose s manje poštovanja nego prema svojim kućnim ljubimcima. Narodu Somalije potrebno je pristupiti s puno razumijevanja i pri tome strogo lučiti teroriste od mirnih građana.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odobrilo je 27. prosinca 2024. godine misiju Afričke unije za stabilizaciju i potporu u Somaliji, poznatu kao AUSSOM, koja će zamijeniti veću protuterorističku operaciju AU-a od 1. siječnja 2025. godine. Europska unija i Sjedinjene Države, glavni financijeri mirovnih snaga AU-a u Somaliji, htjeli su smanjiti njihov broj zabrinuti zbog dugoročnog financiranja i održivosti. Pregovori o novim snagama pokazali su se kompliciranima. To su iskoristili ISIL-ovci i ojačali svoj utjecaj u ovoj državi.

somalija8

Predsjednik Savezne Republike Somalije zove se Hassan Sheikh Mohamud

Dr. sc. Hassan Sheikh Mohamud, predsjednik od 2022. Prethodno je obnašao dužnost od 2012. do 2017. godine. Riječ je o obrazovanom političaru s doktoratom znanosti stečenim u Indiji.

Želio bih upozoriti novinare kako pojam Somalija o kojoj pišu, ne označava jedinstvenu državu. Pod tim nazivom, kao međunarodno priznatim entitetom, krije se bivša Talijanska Somalija, dok drugi dio čini nezavisna, ali nepriznata država, bivši Britanski Somaliland, pod nazivom Republika Somaliland. Glavi grad je Hargeisa, a Predsjednik Ahmed Mohamed Mohamoud. Službeni jezici: somalijski, arapski i engleski. Površina: 137 600 km2. Stanovnika ima 3.5 milijuna. Valuta: somalijski šiling.

Đuro Vidmarović

Sri, 12-02-2025, 18:22:43

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.