Predstavljanje knjige „Hrvatska vinska kultura“

Poznata novinarka i etnografkinja, docentica na Hrvatskim studijima u Zagrebu, dr. sc. Tanja Baran objavila je monumentalno djelo „Hrvatska vinska kultura“. Recenzenti su prof. dr. Stipe Botica, prof. dr. Božo Skoko i dr. sc. Đuro Horvat.

Knjiga koju predstavljamo ima enciklopedijski format i dr. Botica ju je nazvao enciklopedijom.

Tanja Baran: Hrvatska vinska kultura, „Prigorski Media“, Križevci, 2024.

Autorica u svojoj zahvali ističe suradnike i podupiratelje koji su „svojim doprinosom pridonijeli ostvarenju i objavi ove znanstvene monografije“. Vrijedno je navesti njihova imena: Želimir Babogredac, Ana Baran, Ivan Biškup, Jole Bolić, Fani Celio-Cega, Nikola Cik, Vladimir Crnković, Marja Čolak, Marko Čolić, Bernard Čović, Darko Dervišević, Ivan Dropuljić, Damir Fabijanić, Željko Garmaz, Željko Grbavac, Karin Grenc, Mario Hlača, Zoran Homen, obitelj Husinec, Tomo Jakopović, Dalia Katavić, Anton Katunar, Ante Kazoti, Vlasta Kliček, Suzana Knežević, Anđelko Košćak, Ana Lacković Varga, Davor Lončarić, Vjekoslav Mahovlić, Ivan Ivica Mareković, Tibor Martan, Mikolaj Martinjak, Damir Mataušić, Blaženka Matić, Iris Mihatov Miočić, obitelj Mijač, Ivan Miklenić, Jelena Palameta, Božica Pažur, Željko Picig, Zoran Rajn, Davor Seljan, Antun Sente ml., Krunoslav Sontaki, Željko Suhadolnik, Rajko Suhodolčan, Nedjeljko Šabić, Miroslav Škoro, Siniša Špiranec, Stanko Špoljarić, Martina Valec – Rebić, Željko Vegh, Danijela Zagorec, Antonija Zaradija Kiš i Vojmil Žic.

Tanja Baran rođena je 29. srpnja 1973. godine u Koprivnici, gdje je polazila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je 1996. na studiju kroatistike Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu s temom iz usmene književnosti, nakon čega je 1997. stručno surađivala na projektu od desetak dokumentarnih epizoda serijala „Hrvatska usmena književnost“ za Obrazovni program HTV-a. Magistrirala je 2003. s temom „Usmena književnost križevačkog kraja – Križevački štatuti u hrvatskoj vinskoj kulturi i usmenoj književnosti, a doktorirala 2012. s temom „Usmenoknjiževno naslijeđe križevačkog kraja u kontekstu hrvatske književnosti 19. stoljeća“. Mentor joj je na diplomskom i doktorskom radu bio prof. dr. Stipe Botica.

Dr. Baran je i praktično djelatna na području čuvanja hrvatske kulturne baštine. Npr. predsjednica je Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ u Križevcima; Dana hrvatskih svetaca i blaženika; Susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ i Susreta hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“. Počasna je predsjednica Društva za očuvanje križevačke baštine „Križevački štatuti“ i autorica Nacionalnog natječaja za hrvatsku vinsku fotografiju.

Dobitnica je priznanja i plakete Grada Križevaca 2012. i 2023. godine „za izniman doprinos u istraživanju zapisane usmene građe križevačkog kraja te promicanje kulturnog i duhovnog naslijeđa Križevaca, zatim nagrade Hrvatskih novinara i publicista za najbolji novinarski rad u 2017. godini te nagrade „Večernjakova ruža“ Večernjeg lista za radijsku emisiju godine 2022. kao autorica emisije „Purgeraj“ Radio Sljemena HRT-a.

Prvi recenzent, prof. dr. Stipe Botica o ovoj je knjizi ustvrdio kako u njoj dominiraju tri riječi: Hrvati, vino i kultura, a sve zajedno čini enciklopediju hrvatske vinske kulture - djelo kakvo do sada Hrvatska nije imala. U stručnom pogovoru on ovo djelo naziva znanstvenom monografijom u „kojoj je dana i sinteza i analiza svega stvorenoga u hrvatskom narodu, ponajprije u usmenosti, od najranijih vremena do danas, a što pripada korpusu hrvatske vinske kulture“. U nastavku prof. ističe: „Dosadašnjim se znanstvenim tekstovima u hrvatskoj akademskoj zajednici toj temi prilazilo sporadično, a ova knjiga daje cjelovit prikaz obilja hrvatske tradicijske kulture vezane uz vino što ovo djelo čini posebnom vrijednim“.

Baran2

Recenzenti, autorica, gradonačelnik Križevaca i voditelji koji su na dočarali atmosferu duha Križevačkih štatuta

Autorica je kronološki prikazala razvoj svjetske vinske kulture i njezin utjecaj na postupak i razvoj hrvatske vinske kulture. Prof. Botica s pravom kao vrijednost ove monografije izdvaja liriku vezanu uz vino nazvanu hrvatskom dobrovoljom te retoriku s veoma bogatim korpusom zdravica na cjelokupnom hrvatskom prostoru.

Okosnicu monografije koju predstavljamo čine Križevački štatuti, važan kulturno povijesni spomenik hrvatskog naroda, koji ona naziva „najpoznatijim spomenikom hrvatske vinske kulture“. Uz njega je obradila i ugradila u monografiju slične kulturološke spomenike kao što su „Zagrebačka puntarija“; „Svetojanska lumparija“; „Ivanečka smešancija“; „Varaždinski fureš“; „Krapinski vandrček“; „Koprivničke regule“ i „Turopoljski štatuti“. Kako sama ističe, nažalost, ovi su dokumenti gotovo zaboravljeni.

Autorica je u knjizi opisala i brojne hrvatske vinske tradicije, među kojima se na osobit način izdvaja ritual krštenja mošta popularan u izvedbenosti na cjelokupnom hrvatskom prostoru. O tome postoji vrijedan tekst pod nazivom „Regule Velikoga rituala o kršćenju mošta“.

Recenzent Botica ističe kako je „ova znanstvena monografija plod znanstvenih i stručnih istraživanja i proučavanja te je ponajprije namijenjena znanstvenoj i stručnoj javnosti, ali i širokoj čitateljskoj publici. Zanimat će sve one, nastavlja autor, koji se bave različitim aspektima hrvatske kulture i identiteta, a osobito one koji valoriziraju hrvatsku tradicijsku kulturu, na osobit način hrvatsku usmenu književnost, te različite aspekte vinarskih i vinogradarskih tradicija u hrvatskom narodu“. Stoga, on daje najvišu ocjenu ovoj knjizi: „Knjiga može poslužiti kao obvezna ili preporučena literatura studentima kroatistike, kroatologije, etnologije, muzikologije, a zasigurno će dobro doći i znanstvenoj javnosti koja se na bilo koji način bavi hrvatskim identitetom, kao i vinarstvom, vinogradarstvom i podrumarstvom“.

Baran i Botica2

Prof. emer. Stipe Botica vrlo nadahnuto predstavlja knjigu i svoj udio u njenom nastanku. Do njega je docentica Baran.

Drugi recenzent prof. dr. Božo Skoko o monografiji piše: „Knjiga Tanje Baran Hrvatska vinska kultura posvećena je iznimno važnom segmentu hrvatskog identiteta – vinskoj kulturi, koja je većini bliska i razumljiva, ali je nažalost, taj fenomen nedovoljno istraživan i analiziran u znanstvenoj javnosti. Drugom dijelu knjige nastavlja autor pridodala je tekstove svih hrvatskih vinsko-pajdaških regula s najpoznatijim i najopsežnijim Križevačkim štatutima. (…) Ovo je djelo važno kao znanstvena knjiga kakvu do sad u Hrvatskoj nismo imali, ali i kao suvenir kojim će hrvatski vinari, vinogradari i podrumari moći obogatiti svoju vinsku i turističku potrebu“. Po njemu ova će monografija zasigurno poslužiti kao vodič za brendiranje hrvatske vinske kulture. Stoga s pravom ističe kako je ova knjiga obogatila hrvatski kulturni identitet. „Knjiga je i društveno relevantna te pridonosi razumijevanju, ali i promicanju hrvatskog kulturnog identiteta“, a „recepcija knjige bit će proširena na cjelokupan hrvatski prostor, ali i po cijelom svijetu gdje Hrvati žive“.

Treći recenzent, dr. Đuro Horvat s pravom ističe kako „kroz promociju vinskog turizma, regija može podići svijest o svojoj kulturnoj baštini, čime se potiče održivi razvoj i podržava zajednica, što autorica u cjelokupnom tekstu snažno artikulira“.

Pisac ovih redaka bi kao posebnu vrijednost ove monografije istakao i ugrađivanje u njezin sadržaj hrvatske vinske poezije, te hrvatskog slikarstva s temama vina i vinske kulture. Na taj način autorica je stvorila jedno multidisciplinarno djelo koje privlači bogatstvom sadržaja stručne prirode, ali i ljepotom foto dokumentarne građe, a ja bih istakao i sjajnim izborom prigodnih pjesama koje počinju s Markom Marulićem, a nastavljaju se s radovima Petra Hektorovića, Marina Držića, Ivana Gundulića, Ivana Bunića Vučića, Frana Krste Frankopana, Aleksandra Zdenčaja, Antuna Nemčića, Ivana Mažuranića, Mirka Bogovića, Petra Preradovića, Augusta Šenoe, Franje Markovića, Ksavera Šandora Gjalskog, Antuna Gustava Matoša, Dragutina Domjanića, Vladimira Nazora, Frana Galovića, Tina Ujevića, Miroslava Krleže, Antuna Branka Šimića, Đure Sudete, Drage Gervaisa, Dragutina Tadijanovića, Slavka Mihalića, Miroslava S. Mađera, Luke Paljetka, Andriane Škunca i Šimuna Šite Ćorića.

Posebno poglavlje nosi naslov „Vino u likovnim umjetnostima“. Uz pomoć istaknutog kunsthistoričara, Stanka Špoljarića, u knjigu je ugradila petnaest najboljih hrvatskih slikara čiji su radovi posvećeni ovoj temi: od Mate Celestina Medovića, preko Josipa Generalića, Ivana Rabuzina, Mladena Veže, Ivana Ivice, Zorana Homena, Katarine Henc, Ivice Vlašića, Nike Ančića, Ivana Večenaja, Zlatka Kapuste i Saše Lončarića. Uz njih priključila je i karikature s vinskom tematikom te vrlo atraktivne fotografije vina i vinograda.

Predstavljanje ove monografije u križevačkom „Hrvatskom domu“ bio je pravi kulturni događaj. Na sceni je izveden sadržaj Križevačkih štatuta koji je uključio i publiku što je ispunila veliku dvoranu. Na sceni su govorili recenzenti Botica i Skoko, a potom i sama autorica koja je izvela jedinstveni kulturni književni performans. Zahvalila je svima koji su joj pomogli u radu na lokalnom kajkavskom idiomu, objasnila vrijednosti hrvatske vinske kulturne tradicije, a potom svoj nadahnuti govor zaključila pozivom svim vinarima da poštuju hrvatski jezik i na etiketama na prvom mjestu stavljaju naziv vina na hrvatskome jeziku, a zatim na stranome. Svoj nastup zaključila je efektnim usklikom koji odgovara ovoj sjajnoj prigodi: „Bog i Hrvati“.

Simpatičan i nadahnut nastup dr. Baran, kompetentna izlaganja recenzenata, dvorana ispunjena gledateljima do posljednjeg mjesta, gdje su sjedili predstavnici lokalnih vlasti, civilnih i crkvenih, kulturno umjetnička društva i učenici, uz prigodni domjenak s narodnim specijalitetima koji su priredili roditelji same autorice, bili su jedinstven doživljaj i nešto sveobuhvatnije, bogatije i veselije, a da pri tome ozbiljnost promocije jedne fundamentalne knjige nije narušena, autor do sada nije vidio. Stoga velika čestitka autorici, recenzentima i gradu Križevcima.

Đuro Vidmarović

Pet, 24-05-2024, 07:20:12

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.