Susret u Ravnim kotarima

Zahvaljujući Zadarskoj županiji i udruzi „3000 godina za dar“, a poglavito književniku Tomislavu Marijanu Bilosniću, organiziran je posjet Ravnim kotarima od 17. do 20. travnja 2024. godine. Organizatori su predvidjeli posjet gradišćanskohrvatskih književnika zajedno s nekoliko domaćih kolega vezanih za taj kraj školama u Ravnim kotarima, kako bi učenici i učitelji upoznali naše sunarodnjake i čuli iz njihovih usta lijepi gradišćanskohrvatski jezik i njihove pjesme. Od gradišćanskohrvatskih autora s obje stane granice, odazvali su se Jurica Čenar, veliki pjesnik hrvatskog modernizma, Robert Hajszan, Herbert Gassner i Franjo Payrić. Veoma zaslužan za dolazak delegacije bio je upravo koljnofski liječnik i istaknuti društveni aktivist dr. Franjo Payrić. Predviđeno je bilo da iz austrijskog Burgenlanda dođu još Dorotea Zeichmann Lipković, Ana Šoretić i Petar Tyran. Međutim, u zadnji čas bili su spriječeni tzv. višom silom. S hrvatske strane kolegama iz Austrije i Mađarske pridružili su se Tomislav Marijan Bilosnić, Đuro Vidmarović, Antun Tičić i Alojz Pavlović.

S lijeva nadesno: dr. Franjo Pajrić (Ferenc Payrits), Mađarska, dr. Roberet Hajszan, Austrija, T. M. Bilosnić, RH, Ante Tičić, RH, Jurica Čenar (Georg Csenar), Austrija i dr. Herbert Gassner, Austrija

Ravni kotari1 2

S lijeva nadesno: dr. Herbert Gassner (Austrija), Đuro Vidmarović, Jurica Čenar (Austrija),
T. M. Bilosnić, Robert Hajszan (Austrija) i Alojz Pavlović

Kao čovjek koji se više desetljeća bavi književnošću i kulturom gradišćanskih Hrvata iz svih zemalja u kojima obitavaju, mogu kazati kako je ovakav posjet prvi te vrste nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. To je upozoravajuća činjenica, da ne kažem žalosna, jer je književno stvaralaštvo gradišćanskih Hrvata integralni dio sveukupne hrvatske nacionalne književne baštine. To vrijedi i za ostale hrvatske autohtone nacionalne manjine u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Srbiji i Kosovu.

Kolege iz Gradišća (austrijskog i mađarskog), dostojno su predstavili pjesništvo svojih manjinskih zajednica.

Ravni kotari1 3

Zemunik Donji: ravnateljica OŠ i načelnik Općine

Mjesta u kojima su organizirani susreti dobro su odabrana i odgovaraju naslovu „Gradišćanski Hrvati v Hrvateh“, odnosno Ravnim kotarima. Izabrana su četiri mjesta s dobro uređenim školama i visokom ljubaznošću i zainteresiranošću obrazovnog kadra. To su: Zemunik Donji, Polača, Benkovac i Obrovac.

Ravni kotari1 4

Susret u Obrovcu. Ravnatelj, učitelji i učenici srdačno su dočekali i saslušali goste

Ne bih se usudio izabrati odnosno dati prednost bilo kojoj od navedenih škola, jer se radi o osnovnim školama, ali smijem primijetiti (zbog budućih susreta) kako je bolje na susret s gostima dovesti više razrede osnovne škole nego učenike 3. ili 4. razreda. Prvi su kadri s više pažnje pratili riječi gostiju i razumjeli cjelokupno izlaganje, dok je za „mališane“ to bilo naporno. Oni su reagirali tek na duhovite geste i zanimljive riječi svojih gostiju. Potrebno je pohvaliti učitelje i ravnatelje koji su pripremili djecu za ovakve međudržavne susrete u kojima je središte suvremena hrvatska poezija. Ljepota krajolika, bogatstvo povijesnih nalazišta, povijesno značenje pojedinih mjesta i ljubaznost domaćina trajno su nam se urezali u sjećanje. Neke likove malih slušača nikada nećemo zaboraviti. U Polači nas je ugostio osobno načelnik općine, a zatim direktor velike i impozantne vinarije Bobanović.

Ravni kotari1 5

Gospodin Bobanović i dobar poznavatelj (i ljubitelj) vina iz Austrije, dr. Herbert Gassner

U Benkovcu smo bili oduševljeni dobro uređenom i bogatom gradskom knjižnicom s pjevačkim zborom koji je uvježbano izvodio svoj program. U Obrovcu nas je fascinirala Zrmanja i cijelo mjesto, kao i škola u kojoj su nas učitelji i učenici primili s posebnom pažnjom, a ravnatelj je goste zadržao na ručku u školskoj kuhinji.

Tomislav Marijan Bilosnić je veliki dio svoga opusa posvetio Ravnim kotarima. On je prije svakog nastupa izložio desetke svojih knjiga koje je nakon održanog književnog susreta poklonio školskoj biblioteci. Domaći autori Tičić i Pavlović recitirali su stihove na lokalnome idiomu, a to je štokavska ikavica, što je djeci bilo simpatično i razumljivo.

Ravni kotari1 61

Nin. Čuvena crkva sv. Križa, povijesni spomenik iz vremena hrvatskih vladara narodne krvi

Ovi susreti ostvarili su više ciljeva. Prvo književnici – gradišćanski Hrvati nisu uzalud prošli dalek put od sjevera Mađarske do Zadra, jer su se ovdje osjećali vrlo ugodno, prijateljski kao svoji među svojima. Sasvim sigurno će to imati utjecaja i na njihov književni rad. Drugo, hrvatski učenici i njihovi učitelji imali su prilike uživo vidjeti gradišćanskohrvatske književnike i slušati njihovo čitanje vlastitih stihova, treće kolege iz Hrvatske pobliže su se upoznali i sprijateljili s kolegama iz Gradišća, i konačno četvrto T. M. Bilosnić velikodušno je poklonio vrijedne knjige bibliotekama navedenih škola, a osobno je vehementno i nadahnuto moderirao sve susrete. Pisac ovih redova imao je zadatak pobliže upoznati učenike i učitelje s gradišćanskim Hrvatima, vremenu njihovog doseljenja, životom u novoj domovini, važnošću njihove kulture i kulturne baštine, te našoj obvezi da tu kulturu ubaštinimo, odnosno učinimo integralnim dijelom našeg nacionalnog duhovnog bogatstva.

Ako mi je slobodno primijetiti, naglasio bih kako se tijekom ove posjete osjećao manjak angažiranja ogranka DHK Zadarske županije. Čini mi se kako je grad Zadar pogriješio u tome što istaknutim književnicima iz Gradišća nije poklonio više pažnje. Mislim pri tome da su mogli biti primljeni na kavu kod župana ili gradonačelnika, ili bar kod pročelnika za kulturu u Gradskom poglavarstvu. Mislim također da su gosti mogli biti predstavljeni u zadarskoj gimnaziji ili nekoj drugoj srednjoj školi, a optimalno bi bilo da su bili predstavljeni na katedri za suvremenu književnost zadarskog Filozofskog fakulteta. Ova primjedba ne umanjuje zahvalnost organizatorima, ali je upozorenje navedenim političkim dužnosnicima kojima književnost ne bi smjela biti nevažna.

Kolega Bilosnić dobro je učinio što je goste odveo u Nin, u tu staru hrvatsku prijestolnicu, koju su mogli razgledati bez turističke buke. Isto tako bio je vrlo koristan posjet poluotoku Ljuba sa starim arheološkim lokalitetima, prekrasnim krajolikom i jedinstvenim pogledom na Jadransko more i obližnje otoke.

Đuro Vidmarović

Pet, 24-05-2024, 05:50:48

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.