Hrvatski pleter

Dne 26. veljače 2023. godine objavio sam na Portalu HKV članak „Pleter u Boki kotorskoj“. Budući da je članak izazvao javnu pozornost, kako u Hrvatskoj, tako i u Crnoj Gori, slobodan sam proširiti ga s novim arheološkim nalazištima troprutog pletera u hrvatskoj varijanti koji su otkriveni na prostoru Kotorske biskupije. Nažalost, riječ je o ostatcima ostataka, odnosno do sada je sačuvano samo pet (koliko nam je do sada poznato) arheoloških artefakata s hrvatskim pleterom. Sve njih mogu predočiti poštovanim čitateljima zahvaljujući književniku Draženu Zetiću. On je 2010. godine svojim fotografskim aparatom marljivo bilježio povijesne spomenike i ambijentalnu vrijednost krajolika Boke kotorske. Nije o tome pisao posebne studije i stručne radove već je organizirao izložbe svojih fotografskih uradaka, a objavio je i zbirku stihova „Bdijenja u Boki“ (2017. godine). Kolega Zetić, marljivi istraživač ovog važnog djela hrvatske kulturne baštine, stavio mi je na raspolaganje snimke preostala četiri ulomaka iz većih cjelina na kojima se nalazi hrvatski pleter. O karakteristikama toga pletera pisao sam u prethodnom članku. Sve te karakteristike vrlo se lijepo uočavaju i na priloženim snimkama.

Crkva svetog Petra u Bijeloj. Snimio Dražen Zetić. Artefakt se nalazi uzidan na vanjskome zidu ove lijepe srednjovjekovne hrvatske crkvice. Autor je želio fotografirati sve hrvatske crkve u Boki, a na prvom mjestu, dakako, nalaze se one najstarije datirane u deveto stojeće. Osim troprutog pletera njihova cjelokupna arhitektura jednaka je ostalim predromaničkim hrvatskim sakralnim objektima. Stoga su te crkvice dragocjeni prilog hrvatskoj kulturnoj baštini i dokaz prostiranja hrvatskog kulturnog prostora daleko na jug. Usuđujemo se kazati da s tim prostorom ide zajedno i politička organizacija dijela hrvatskog etnosa koji je nastanio ove krajeve. U povijesnim izvorima koristi se naziv Croatia Rubea, odnosno Crvena Hrvatska, jer su tada boje bile i simboli strana svijeta. U tom kontekstu i hrvatski pleter je važan signum nationis. Već smo istaknuli kako nas se ne bi optužilo za etnocentrizam, da je ovaj oblik dekorativne plastike dio karolinške umjetnosti, ali nigdje nije ukorijenjen u nacionalnu samobitnost kao njezin likovni izraz kao u Hrvatskoj. Slično je i s glagoljicom. Prilika je kazati kako sam osobno u selu Donja Lastva imao prilike vidjeti i fotografirati crkvene knjige iz 18. i 19. stoljeća napisane glagoljicom. Ovo je potrebno naglašavati zbog onih pseudo-povjesničara koji odriču autohtonost hrvatskog pučanstva u Boki kotorskoj, pa čak i njegovu samosvojnost. Danas kada je hrvatski etnos u Kotorskoj biskupiji i Barskoj nadbiskupiji sveden na oko jedan postotak od ukupnog broja pučanstva, ovakva upozorenja imaju dodatnu vrijednost kako bi se mogli argumentirati i znanstvenom etikom suprotstaviti nastojanjima da se zanemari i cjelokupna hrvatsku kulturna baština na ovom prostoru. A ona je vrlo značajna i vrlo bogata.

Otočić Sveti Juraj – artefakt se nalazi sa stražnje strane crkve svetog Jurja. Snimio Dražen Zetić. U današnjoj Crnoj Gori njihovi turistički vodiči, karte, pa i povijesti, ovaj otočić nazivaju istočnom varijantom kao sveti Đorđe. Na tome se otočiću nalazi groblje, a nedaleko od njega je čuveno marijansko svetište Gospa od Škrpjela podignuto na umjetnom otoku koji su vjernici, poglavito oni iz Perasta sami podigli nasipavajući izvornu morsku stijenu kamenjem kojega su dovozili, a uz njih i potapali svoje ostarjele brodove. Ovo je jedinstveni kulturno-umjetnički prostor i ujedno veličanstveni spomenik ljudskih ruku i snage vjere hrvatskih katolika.

Artefakt je uzidan na vanjskome zidu marijanskog svetišta Gospe od Milosti na istoimenome otoku. Snimio Dražen Zetić. Ovo svetište je manje poznato od Gospe od Škrpjela, ali je, sudeći po hrvatskom pleteru, građeno prije njega. Otočić s crkvom je zaštićeno kulturno dobro i vrijedi ga posjetiti za bilo kojih od marijanskih blagdana. Snimljeni artefakt je vrlo dobro očuvan i pokazuje umijeće naših srednjovjekovnih klesara.

Artefakt se nalazi u crkvi svetog Luke u Škaljarima na portalu crkvice. Snimio Dražen Zetić. Riječ je o likovno najbogatijem artefaktu s hrvatskim pleterom, s ukomponiranom starozavjetnom pričom s dva bizantska križa i paunom na vrhu. Poznavatelji hrvatske predromanike lako će uočiti kako se ovakvi motivi nalaze na nekoliko predromaničkih crkava u Dalmaciji. Nažalost, ova crkvica ne može se naći na zemljovidu Kotorske biskupije koji se nalazi na internetskim stranicama. Autor fotografije Dražen Zetić svjedoči kako je riječ o bogomolji koja se nalazi u mjestu Škaljari nedaleko od Kotora, ali ponešto postrani od glavnih puteva. Zbog ljepote i bogatstva sadržaja ovoga artefakta trebalo bi ga posebno zaštiti, ali i učiniti odljev koji bi se mogao koristiti i kao suvenir. To vrijedi i za ostalih pet nalaza.

Dražen Zetić je učinio vrijedno djelo ovjekovječujući svojom kamerom ove dragocjene spomenike za koje opravdano strahujemo da bi ih mogla ugroziti neka elementarna nepogoda, ali i ljudska zloba i glupost udružene kako to najčešće biva.

Đuro Vidmarović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.