60. obljetnica rođenja mr. sc. Alojza Buljana

20. OBLJETNICA VRIJEDNE KNJIGE ALOJZA BULJANA
Alojz Buljan: Šljivin cvijet. H Q, „Matica hrvatska Novska“, Novska, 2001.

Šljivincvijet

Dvadeset je godina prošlo od objavljivanja knjižice haiku pjesama Alojza Buljana, prosvjetnog djelatnika, dugogodišnjeg voditelja Ogranka Matice hrvatske u Novskoj i originalnog spisatelja. Pod nazivom „Šljivin cvijet“ autor je 2001.predstavio izbor iz svoga haiku pjesništva. Želio bih da ovaj prikaz bude (malo zakašnjela) čestitka Alojzu Buljan za njegov 60. rođendan

Osobno mi je žao što sam, tek ove, 2021., stjecajem okolnosti došao u posjed ove knjižice. A zavrijedila je pozornost jer je riječ o vrlo kvalitetnoj haiku poeziji, a vrlo promišljenim uvodnim esejom pokojnoga književnika Duška Lončara.

Ovih dana primio sam vijest o smrti značajnog novljanskog pjesnika i društvenog djelatnika, povjesničara i kroničara Novske, Željka Voborskoga, s kojim je Buljan objavio jednu pjesničku zbirku. Uz to, kao što rekoh, kao pisac uvodnoga eseja, ali i kao urednik ove knjižice potpisan je pokojni književnik Duško Lončar što je prilog boljem upoznavanju i njegovoga literarnog rada. Ako smijem tome dodati i dojmljive likovne priloge Danijele Vuković, tada dobivamo djelo značajno za novljansku, ali i širu sredinu.

O autoru Alojzu Buljanu pokojna Olga Suknjaić, također važna i nezamjenjiva kulturna i prosvjetna djelatnica u Novskoj, napisala je dva haikua, što je za pisca ovih redaka ugodno iznenađenje:

Rodio se.
Još živi. Umrijet će
jednog dana.

Drugi haiku zove se: „Autoru“:

Listopad, magla,
čestitke i cvijeće
- prva knjiga.

Vrlo lijep predgovor ovoj zbirci, zapravo književno-povijesni esej, napisao je književnik Duško Lončar, pod naslovom „Buljanovo haiku pjesništvo“. Zbog obojice autora posvetiti ću pažnju i ovome radu. U njemu Lončar ističe: „Haiku je u Hrvatskoj suvremenoj književnosti promovirao pjesnik Dubravko Ivančan svojom Malom antologijom japanskog haikua objavljenom u časopisu Republika br. 7. / 8. od 1966. godine. Međutim, najpoznatiji hrvatski japanolog je pjesnik i prevoditelj, te antologičar japanskog haiku pjesništva Vladimir Devidé.

Vladimir Devidé nalazi elemente haiku pjesništva u poeziji A. G. Matoša, Tina Ujevića, Dragutina Tadijanovića, ali je svoju Antologiju hrvatskog haiku pjesništva posvetio hrvatskim haiku pjesnicima: Dubravku Ivančanu, Franji Krizmaniću, Tončiju Petrasovu Maroviću i Stjepanu Jakševcu.

Sedamdesetih godina haiku doživljava svoj procvat u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Za tako mali razvoj haiku pjesništva u Hrvatskoj zaslužni su časopisi. Tako je varaždinski časopis Haiku, koji je izlazio od 1977. do 1981. objavio u četrnaest brojeva nekoliko tisuća haiku naših i stranih pjesnika. Drugi specijalizirani hrvatski časopis za haiku pjesništvo je samoborski Vrabac/Sparrow, a izlazi od 1993. godine. Tiskan je dvojezično na engleskom i hrvatskom jeziku.

Ugledni suradnik Vrapca/Sparrowa je i naš zavičajni pjesnik Alojz Buljan. U ovom časopisu on je objavio značajan dio svog pjesničkog haiku opusa.

(…)

Naš zavičajni pjesnik Alojz Buljan pripada ovoj velikoj obitelji pjesnika hrvatskog haiku pjesništva“.

Slijedi Lončareva opaska koja dodatno osvjetljava Buljanov književni rad:

„Buljanova stvaralačka biografija započinje u studentskim časopisima Mašinac i Acta iuvenum. Poeziju je objavljivao u časopisima Putevi, Banja Luka, Marulić, Zagreb, te Vrabac/Sparrow, Samobor. Prozu tiska u časopisu za dramu i prozu Plima, A. G. M., Zagreb. Zastupljen je u dvojezičnoj antologiji Haiku iz rata/War haiku, Hrvatsko haiku društvo, Samobor, 1995.

Zapaženiji uspjeh u njegovoj pjesničkoj biografiji ostvario je 1994. godine zbirkom anagramske poezije Anarime, Narodno sveučilište Novska, u kojoj je Buljan otkrio svoju sklonost kratkoj i sažetoj formi reduciranog izraza.

Već 1995. godine izdaje mu isti nakladnik drugu samostalnu zbirku, zbirku poezije Perom sna – Spomenar. Ovom zbirkom ljubavne poezije Buljan se potvrđuje kao lirski sanjar istančanog senzibiliteta.

Treću njegovu samostalnu zbirku Od Zagreba za Beograd (via Sarajevo), aferizmi, tiskala mu je Matica hrvatska Novska 2000. Tom zbirkom Alojz Buljan se vraća aforizmima i epigramima. Njegov povratak ovoj kratkoj lirskoj formi potvrđuje Buljana kao vrsnog satiričara i kritičara različitih socijalnih i etičkih devijacija u hrvatskom poratnom malograđanskom miljeu“.

Duško Lončar s pravom podcrtava:

„U Alojzu Buljanu novljanski književni krug dobio je svog prvog haiku pjesnika potvrđene ekspresivne vrijednosti.
Da je Buljan štovatelj i zaljubljenik u malu lirsku formu potvrđuje i njegova opsesivna sklonost haiku pjesništvu. Potvrdu toj tvrdnji nalazimo u njegovoj četvrtoj samostalnoj zbirci Šljivin cvijet koju tiska Matica hrvatska Novska, 2001. Tom zbirkom Buljan se definitivno potvrdio kao značajno ime hrvatskog haiku pjesništva.

Njegova zbirka Šljivin cvijet nije nastala u jednom dahu. Od sedamdesetak Buljanovih haiku koji čine poetski korpus ove zbirke, već je više od polovice bilo otisnuto u našim vodećim časopisima (i) haiku poezije (Vrabac/Sparrow, Marulić, Rival). Samo manji dio njegovih haiku svoj prvotisak doživjelo je u ovoj zbirci.

(…)

AlojzBuljan

mr. sc. Alojz Buljan

 Izvorni japanski haiku u pravilu je nenaslovljen pa je ovim dijelom zbirke Šljivin cvijet Buljan najbliži japanskoj haiku tradiciji. U ovoj cjelini izdvajaju se metričkom čistoćom slijedeći haiku:

1
Na zvonicima
odmara sunce svoje
umorne oči.

Ovaj trostih idealnog slogovnog metra 5 – 7 – 5 potvrđuje Buljana kao vrsnog majstora haiku poezije“.

Zahvaljujući Dušku Lončaru možemo koristiti sintagmu „hrvatski ratni haiku“, a Alojz Buljan je zaslužan za njegovo stvaranje:

„Njegov ratni haiku, piše D. Lončar, s pravom je uvršten u antologiju Haiku u ratu/War haiku jer ratnu dramu doživljava srcem pravog haiku pjesnika:

15
Srušeni krov crkve
pogled u nebo
kao i prije.

Strahote rata Buljan pokazuje na reduciranom detalju srušenog krova crkve. Srušeni krov crkve patnička je suma čovjekova bola. Neopterećena detaljima, svedena na pojedinosti, Buljanova slika rata djeluje snažno i neposredno.

Druga cjelina Buljanove zbirke Šljivin cvijet nosi naziv Banjalukom. Sadrži deset haiku vezanih uz Buljanove studentske dane. Iako su nastali kao kote Buljanovog zemljopisa srca, oni su definirani univerzalnošću motivske građe i dubokim emocionalnim nabojem autorove jednostavne riječi.

(…)

Posljednja strukturna cjelina Buljanove zbirke Šljivin cvijet sadrži 15 haiku okupljenih zajedničkim nadnaslovom Životne postaje. Većina njih je objavljena u zagrebačkom časopisu Marulić, a tematski su inspirirani pjesnikovim životnim postajama, kao što su Knin, Veliki Tabor, Sarajevo, Trilj, Ključ, Vrgorac, Lipovljani, Cernik, Plitvice, Premantura, Ozalj ili onim inozemnim Costa Brava, Narbonne, Arles. Jedan haiku u ovoj cjelini posvećen je Oraču. Iz ove cjeline izdvajamo haiku o Kninu:

KNIN

Na snijegu vrapci
nožicama izvezli
hrvatski pleter.

U Buljanovom haiku oni kreiraju likovnu vrijednost hrvatske kulture – pleter. U tom patriotskom ozračju nema ničeg patetičnog. Sve je tu tako jednostavno i veselo kao stvaralačka igra vrabaca na bijeloj, snježnoj prohi.
(…)“

Buljan je svojim haiku stihovima zadužio i Slavoniju:

„Pjesnička zbirka haiku poezije Alojza Buljana Šljivin cvijet i naslovnom nas sintagmom uvodi u duhovno žarište izvornog haiku pjesništva i evocira aromu Slavonije čiji je šljiva tradicionalni vizualni znak. Miris šljivina cvijeta aroma je slavonske prirode koja se tako cjelovito ogleda u Buljanovom haiku pjesništvu. Treba li na kraju reći da nas je Alojz Buljan svojom lirskom zbirkom Šljivin cvijet uveo na najbolji način u duhovno ozračje japanske haiku poezije, a poklonivši joj svoje srce i dušu učinio ju je istovremeno hrvatskom i našom zavičajnom slavonskom ljepotom“.

Pisac pogovora ovoj zbirci je vrlo poznati haiku-pjesnik, Boris Nazansky. On ističe slijedeće: „Alojz Buljan svojim pjesničkim tkanjem zahvaća i prenosi na papir trenutke koji upravo svojom jednostavnošću pokreću najdublje osjećaje. … On daje i svoji doprinos podvrsti haikua koju su upravo hrvatski pjesnici pronijeli širom svijeta kao haiku iz rata. Iako domovinski, dakle sadržajno usmjeren na emocije koje se ne vezuju uz prirodu, on nije ništa manje haiku, niti formom, a niti sadržajem. Jedino što se, a to je pri haiku rijetko, prostorno određuje naslovom“.

Buljanknjiga

U ovoj nevelikoj zbirci posebno je predstavljena autorica ilustracija Daniela Vuković. Rođena je 20. srpnja 1975. u Novoj Gradiški. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu studirala je Poslovnu ekonomiju smjer marketing. Slikarstvom se bavi od 1991., a članica je DLAN – a (Društvo likovnih amatera Novske) od 1993. Od 2000. radi kao učiteljica likovne kulture u Osnovnoj školi Rajić i Jasenovac.

Osnove obavijesti o autoru:

BuljanHrvatskežrtve

Djela Alojza Buljana

Alojz Buljan je rođen 2. siječnja 1961. u Ključu (Bosna i Hercegovina), profesor je u srednjoj školi u Novskoj.

Objavljuje poeziju i prozu u literarnim časopisima od studentskih dana. Izdao ukupno devet knjiga: zbirku anagramske poezije, zbirku ljubavne poezije, zbirku refleksivne poezije, dvije zbirke aforizama i epigrama, te dvije stručno-znanstvene knjige - jednu na temu igara riječi u književnosti, enigmatici i promidžbi, a drugu na temu žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća na području općine i kotara Novska (u suautorstvu s Franjom Horvatom; dva izdanja).

Haiku objavljuje u časopisima Haiku, Marulić, Rival, Vrabac/Sparrow, Usponi, te zbornicima u zemlji, gdje sudjeluje u radu haiku-susreta u Ludbregu i Kloštar Ivaniću.

 

Đuro Vidmarović

Čet, 16-09-2021, 22:48:56

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.