Maja Matković: Moji Zmijavci, Rječnik običajnik jednoga sela i drugih sela u Imotskoj krajini, „Hrvatska sveučilišna naklada“, Zagreb, 2021.

Knjige poput ove koju predstavljamo nisu česte u našoj znanosti. Autorica je učinila velik trud sakupivši rječničko bogatstvo svojih rodnih Zmijavaca, dodavši mu običajnik, ali i odgovarajuće književne uratke, te vrlo kvalitetnu foto - dokumentarnu građu. Na taj način nastalo je vrlo dojmljivo multivalentno djelo.

Moji Zmijavci

Maja Matković je rođena u Imotskome 1957. godine. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je jugoslavenske jezike i književnost i francuski jezik, te je na istom fakultetu studirala komparativnu književnost i filozofiju. U nekoliko mandata bila je voditeljica lektora i redaktora u „Večernjem listu“. Tada je i objavila djelo „Jezični standard Večernjeg lista“, a potom je objavila i jezični savjetnik „Ah taj hrvatski“. Taj savjetnik je postao knjiga uspješnica jer je prodan u više od 30 000 primjeraka. Slijedeće djelo Maje Matković jer „Jezični savjetnik – iz prakse za praksu“.

Jezicni savjetnik

Ah taj hrvatski

Jezicni prirucnik

Stihom i slikom

Jezicni prirucnik

Poznata djela Maje Matković

U koautorstvu s Josipom Silićem i Vedranom Cvjetkovićem napisala je udžbenike, radne bilježnice i priručnike za nastavnike hrvatskoga jezika: „Jezik moj hrvatski 5“ i „Jezik moj hrvatski 6“. S Lanom Hudeček i Igorom Ćutukom autorica je „jezičnoga priručnika Coca – Cole HBC Hrvatska“. Ovo djelo je steklo uvažavanje šire javnosti i nagrađeno je nagradom časopisa „Jezik“ Dr. Ivan Šreter „za promicanje hrvatskoga jezika“. S Andrejom Jureković Perković autorica je integriranih srednjoškolskih udžbenika i radnih bilježnica „Hrvatski jezik i književnost“ 1, 2, 3.

 Matkovic

Maja Matković

Maja Matković je poznata i kao cijenjena lektorica hrvatskoga jezika.

Knjigu koju predstavljamo recenzirali su dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica, dr. sc. Lana Hudeček i dr. sc. Slaven Zdilar.

U uvodnome slovu Maja Matković ističe: „Dugo ispisujem sve svoje riči kojima se svaki dan opraštam od pokojnih roditelja, majke Ane i oca Ljube, svojih kazivača; one su moja dota, jedina koju sam ponijela iz rodnoga sela. Otišla sam i ja iz Zmijavaca, ali oni nikada nisu otišli iz mene, zarobili su me svojim zvjezdanim nebom, svojim zvizdanom, svojim mirom što ga nigdje drugdje nisam pronašla. Pišem ove riči dok je sve osim Zmijavaca od mene otišlo, dok se iz Imotske krajine, kako je napisao Saša Ljubičić u svom tekstu što je objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, iseljavaju i mladi i stari. Naslovljen Zid plača i nečiste savjesti: cili razred prvašića u Stuttgartu su dica od Imotskog i Posušja tekst je i tužbalica i opomena. U ciglama u kojima su imena iseljenih i moje su riči kao jedino uzdarje rodnome kraju. Zid nitko ne smije izbrisati, rekao je jedan od sugovornika u tekstu, pa bih samo dodala da je to tako i s riječima“.

U nastavku autorica ističe: „Vrela kojima sam se nadahnjivala za svoju knjigu jesu i rječnici zavičajnog govora Ivana Branka Šamije i Ivana Babića, koji su mi bili dragocjen temeljac, pravi kamen živac, ali moja knjiga nije samo rječnik mojih Zmijavaca nego i svojevrstan običajnik jer su me riječi vodile k običajima, a običaji k riječima. I sama sam se iznenadila otkrivajući ishodište pojedinih frazema, odnosno njihov nastanak (kom obojci, kom opanci) te istražujući podrijetlo prezimena (Gudelj, svoje djevojačko, koje sam opširno obradila)“.

Vrlo je zanimljivo što je autorica u jedno leksikografsko djelo uvrstila i etnokulinarske sadržaje svoga sela pored naravno prekasnih fotografija. O tome piše: „U knjigu sam uvrstila i nekoliko recepata, ponajprije zato što su jezično zanimljivi. U mojem se kraju za sarme kaže kapulari pa sam nastojala objasniti otkud potječe taj naziv. Također, u mišanciju se može staviti i 40-ak vrsta jestivih trava pa sam taj recept uvrstila zbog bogatstva narodnih naziva, a ne zato što bi bio kompliciran u pripremi jer siromašni kakvi smo bili, i u jelima smo se okretali prirodi nastojeći ih što jednostavnije pripravljati“.

Stručnjaci – jezikoslovci će ovoj knjizi dati svoje mišljenje. Pisac ovih redaka pored leksičke građe koja očarava, oduševljen je i literarnim prilozima. Autorica se potrudila mnoge pojmove objašnjavati na profesorski način, stavljajući ih u povijesni kontekst. Naravno tu su i velika imena iz ovoga kraja kojima posvećuje pažnju, kao što su npr. Tin Ujević i Petar Gudelj.

Knjiga „Moji Zmijavci“ može se čitati i kao zanimljivo literarno štivo, ali za hrvatsku dijalektologiju ona će imati posebno značenje. Danas, u vrijeme, kako je naglasila i sama autorica, velikih seoba i iseljavanja Hrvata iz njihovih vjekovnih obitavališta, lokalne riječi i cijeli lokalni idiomi nestaju a da nisu stručno zabilježeni i verificirani. Time nestaje povijesna memorija, nestaju duh i duša jednog naroda.

Maja Matković je zadužila svoje Zmijavce vrijednom knjigom koja se suprotstavlja povijesnom zaboravu. Zaslužuje veliko hvala. Što bi kazali u Splitu: vridilo je!

Đuro Vidmarović

Čet, 16-09-2021, 22:45:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.