Đuro Vidmarović: Zahvala istarskom ogranku na organiziranju književnih susreta Badavca 2020.

Ove godine održani su 24. književni susreti u istarskom mjestu, ili bolje rečeno lokalitetu, Badavca u općini Tinjan.

Badavca1 1

Badavca1 1

Epidemija je stavila pod znak pitanja ove važne i tradicionalne susrete, a pogoršano vrijeme koje je pogodilo Istru u nedjelju 30. kolovoza 2020. učinila je susrete još neizvjesnijima. Na moje veliko iznenađenje ali i radost kolega Tomislav Milohanić, spiritus movens ovog književnog događanja bio je optimističan i nije odustajao. U popodnevnim satima krenuli smo iz Poreča najprije asfaltiranom cestom, a zatim pošljunčanim seoskim i poljskim putevima s kojih je bujica prethodne noći odstranila šljunak, prema odredištu. Neprestano je neki crni oblak visio nad nama, ali na sreću kiše nije bilo. Badavca nas je dočekala u to vjetrovito i „škuro“ vrijeme jednako romantična kao svih proteklih godina.

 Badavca1 2

Badavca1 4

Badavca1 6

Badavca1 4

Na izvoru žive vode Badavca, koji se spominje u srednjovjekovnom Istarskom razvodu, u Polju kraj Rapavela, na području općine Višnjan, u Istri, u nedjelju 30. kolovoza 2020. godine održani su jubilarni 25. Književni susreti Badavca 2020.  Susreti koji okupljaju hrvatske prozaiste, pjesnike, glazbenike i kazivače do sada su se tradicionalno održavali posljednje nedjelje u svibnju, ali su ove godine Susreti održani posljednje nedjelje u kolovozu zbog epidemije Covida-19.

Tijekom proteklih četvrt stoljeća na susretima na Badavci sudjelovali su mnogi značajniji hrvatski književnici.  Pod geslom “Svi su izvori u tebi“ ove su godine nastupili književnici Tomislav Marijan Bilosnić, Nada Galant, Vjekoslava Jurdana, Tomislav Milohanić – Slavić, Vesna Petrić Terzić, Božidar Prosenjak i Đuro Vidmarović.


Badavca1 5Sudionici Badavce 2020.

Izvoru pitke vode koji se spominje još u srednjem vijeku sam po sebi je poezija, ali što je na sve nas ostavilo poseban dojam je činjenica da je ovaj lokalitet spomenut u čuvenom Istarskom razvodu jednim od kulturnih krsnih listova hrvatske povijesti. U čast tog povijesnog dokumenta Badavca je ukrašena s većim ili manjim kamenim gromadama na kojima su ispisani tekstovi iz Istarskog razvoda glagoljičkim pismom. Publike je bilo manje nego ranijih godina, ali većina pjesnika je došla i treba im čestitati. Privlačnost ambijenta je toliko snažna da stihovi pa i proza ovdje odjekuju na poseban spiritualan način.

Badavca1 8

Tomislav Milohanić se potrudio kao i ranijih godina da jedan od istarskih narodnih umjetnika, gospodin Domazet, odjeven u starinsku narodnu nošnju ovoga kraja, pročita ulomak iz Istarskog razvoda u kojim se spominje i Badavca. Treba naglasiti kako su ovi književni susreti posebno važni s aspekta hrvatskoga jezika, kako u njegovom standardnom obliku, tako, poglavito, u njegovim čakavskim istarskim varijetetima. Do Badavce nije prodrijela talijanizacija. Ovdje je sačuvan izvorni hrvatski govor i hrvatski etnos. Odnarođivanje je obuhvatilo mjesta uz obalu. Istarski hrvatski seljački puk oduvijek je govorio hrvatski a nekada se služio i s glagoljičkim pismom. Glagoljica je naš nacionalni signum. Ona se prostire i šire od Istarskog poluotoka jer ju nalazimo sve do Kopra pa i blizu Trsta. To je dokaz bolji od bilo kakovih povijesnih vrela o etničkoj pripadnosti ovoga pučanstva. Talijani, uz puno poštovanje, nikada nisu prihvatili glagoljicu. I danas, glagoljica i hrvatski jezik u Istri podrhtavaju pod naletom globalizacije, dok je to prije trideset godina bio nalet jugoslavenizacije, iskazane na jezičnoj osnovi kroz nametanje srpsko – hrvatskog jezika. Talijani u Istri i u naše su vrijeme važan čimbenik političkog, a nešto manje i kulturnog i književnog života. Naime, rijetki su književnici Talijani koji pišu i na hrvatskome jeziku. Taj osjećaj potiskivanja hrvatskog jezika u Istri se može susresti na razne načine. Nije mi nakana polemizirati i ulaziti u društvene i povijesne proturječnosti. Želim samo naglasiti važnost književnih susreta na Badavci, ali u tom kontekstu svakako treba čestitati Istarskom ogranku DHK, ali iznad svega Tomislavu Milohaniću. Taj samozatajni i miran čovjek, odličan književnik i pjesnik poglavito na rodnoj čakavici, zajedno sa cijelom svojom obitelji sudjeluje u organizaciji ovih književnih susreta i slobodno mogu kazati bez njega takvih susreta bilo ne bi. Zbog toga ću, predložiti da mu se dodijeli najviše hrvatsko odličje za rad u kulturi.

Badavca1 10

Tomislav Milohanić čita stihove posvećene Badavci

Cijeli svoj mandat trudio sam se poticati sva književna događanja koja se zbivaju bilo gdje na hrvatskom prostoru. Odlazio sam na takve susrete, podržavao entuzijaste, poticao lokalne političare za razumijevanje, tumačio važnost književne riječi i čuvanja materinskog jezika. To nije politički egzibicionizam već naravna potreba svakoga uravnoteženog čovjeka koji u sebi ima ugrađen etnički identifikacijski kod i historijsku svijest kao bitnu odrednicu svoje osobne samoprepoznatljivosti i kulturne pripadnosti.

Badavca 2020. održala se unatoč nepogodama i nadam se kako će i u buduće njezino održavanje biti neupitno. Tomislav Milohanić je najavio prigodnu monografiju u kojoj će biti uvršteni radovi svih sudionika tijekom 25 godine održavanja.

Nažalost, premda to nisam želio moram kritički primijetiti kako niti lokalna niti državna TV a ima ih više nisu pokazale interes za ovu književnu manifestaciju. Ljudi u tim kućama zaduženi za kulturu o kulturi premalo znadu. No, to je jedna druga priča.

Đuro Vidmarović

 

Pon, 26-10-2020, 01:28:40

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.