Kistanje – Novo Janjevo 1997.-2017.

U velikoj dvorani Franjevačkog samostana u zagrebačkoj Dubravi održano je prošli tjedan svečano stručno predstavljanje zbornika „Kistanje – Novo Janjevo 1997. – 2017. Spomen na 20. obljetnicu dolaska Janjevaca u Kistanje.“ Zbornik je nastao kao posljedak znanstvenog simpozija koji je održan u Kistanjama 2017. povodom 20. obljetnice doseljenja, odnosno preseljenja Hrvata iz kosovskog grada Janjeva u gradić Kistanje, u Dalmatinskoj zagori.

Urednici monografije su Zvonimir Ancić i Roko Antić, a nakladnik župa Prikazanje BDM u Kistanjama. Riječ je obimnome djelu od 487 stranica, gdje je u šest tematskih cjelina objavljeno 38 stručnih i novinarskih tekstova od strane 25 autora. Djelo je isprva zamišljeno kao Zbornih radova sudionika koji su bili na Znanstvenom simpoziju održanom 12. svibnja 2017. g. u Kistanjama koji je bio „kruna obljetnice“ u obilježavanju 20 godina od doseljenja Janjevaca u Kistanje, ali uvršteni prilozi su proširili tematsku cjelinu sadržajima koji otkrivaju i današnji život Hrvata doseljenih u ovo mjesto.

 Novo Janjevo1 1

Listajući ovaj zbornik lako je uočiti kako je riječ o i financijski zahtjevnom pothvatu. Sadržajno monografija je obogaćena fotografijama i dokumentiranim tekstovima koji žele „prikazuje svaki segment prošlosti Janjevaca, kontekst njihovog dolaska u Kistanje i izazove koji ih prate u sadašnjosti“. Stoga se mora odati priznanje žiteljima Kistanja koji su uglavnom vlastitim sredstvima podmirili takav trošak.

U prvom dijelu Zbornika objavljeno je 11 izlaganja sa znanstvenog skupa iz 2017. g. i propovijed s mise koju je na kraju skupa slavio prvi kistanjski župnik mr. don Gašpar Dodić. To su radovi: „Osamstoljetna neprekinuta nit ljubavi prema Hrvatskoj“ (Zvonko Milas), „Kistanju u čast“ (Pavao Palić), „Janjevo – kontinentalni odraz srednjovjekovnog Dubrovnika“ (Ivica Prlender), „Povratak Janjevčana u domovinu“ (Sebastijan Palić), „Tko smo i što želimo“ (Anton Palić), „Zatvaranje povijesnog kruga“ (Stjepan Šterc), „Župa Kistanje od doseljenja Janjevaca 1997. do danas„ (Zvonimir Ancić), „Povijest Katoličke Crkve na kninskom području“ (Ante Nadomir Tadić Šutra), „Rimski pape i janjevački Hrvati“ (don Josip Dučkić), „Osnovne obavijesti o fondu sv. Izidora“ (Đuro Vidmarović), „Komunističko – partizanske likvidacije u Dalmaciji prema objavljenim popisima Narodnooslobodilačkih odbora, vojnih komandi, vojnih sudova, komiteta Komunističke partije te OZN-e i UDB-e (1942.-1952.) – Nepotpun popis od 2156 osoba“ (Josip Dukić) te „Nadahnuti življenjem iz vjere i po vjeri naših očeva i majki (don Gašpar Dodić)“.

Svečana promocija zbornika „Kistanje – Novo Janjevo 1997. – 2017. Spomen na 20. obljetnicu dolaska Janjevaca u Kistanje“ pokazala je zanimanje čitatelja za djelo, ali i organizacijske sposobnosti izdavača koji je dobrim obavještavanjem, kao i odabirom mjesta, uspio okupiti brojnu publiku. Vjerujem kako su u dvorani sjedili članovi janjevačke zajednice iz Zagreba, ali uočio sam i neke važne osobe iz našeg političkog života. Potrebno je naglasiti kako je sadržaj ovoga Zbornika značajan iz nekoliko razloga: prvo, riječ je o jedinstvenom primjeru u suvremenoj povijesti Europe kada jedna autohtona nacionalna manjina u cijelosti biva, zbog ratnih uvjeta u kojima se našla njezina zemlja, preseljena u državu matičnog naroda.

Židovske zajednice poseban su slučaj koji izlazi iz europskog konteksta. Drugi fenomen tiče se procesa inkulturacije janjevačkih Hrvata u novoj sredini. Taj je proces znanstveni izazov za sociologe, kulturologe i kroatiste. Treći čimbenik koji treba uzeti u obzir jest povijest ove nacionalne manjine koja se smatrala jednom od najstarijih u Europi, bila autohtona u Republici Kosovo, a onda je naglo repatrirana. Podvlačim: riječ je o autohtonoj nacionalnoj manjini nastaloj prije više od petsto godina na području tadašnje Otomanske imperije utemeljenjem dubrovačke kolonije. Tadašnja Republika Sv. Vlaha imala je savezničke odnose s Otomanskim imperijem i sukladno tome dobivala je odobrenje za formiranje svojih naseobina na važnim trgovačkim mjestima. Od takvih enklava nastalo je veliko naselje Janjevo. Ostale se naseobine nisu održale. Prije Janjeva nestala je asimilacijom Sulina na Dunavu.

Tijekom više stoljeća ova hrvatska etnička enklava stvorila je vlastiti jezični idiom i kulturni identitet. U tom identitetu najvažniji čimbenik bila je katolička vjera, štovanje sv. Vlaha i njegovanje povijesne memorije na dubrovačku Republiku i njezinu povijest.

Novo Janjevo1 3

Promotori Zbornika i pjevačka klapa „Zvona“

Marljivi Hrvati iz Kistanja nastoje u novoj sredini sačuvati svoje moralne odlike, ali njihova tradicijska kultura običaji i folklor neizbježno su morali doći pod utjecaj većinskoga naroda. Na rečenom simpoziju osvijetljeni su mnogi aspekti njihove povijesti ali je prikazan i njihov današnji život u Hrvatskoj. Svi ovi sadržaji mogu se pročitati u obimnom i vrlo ukusno uređenom zborniku na koji želim upozoriti. Njegovo predstavljanje održano je u lijepoj i funkcionalnoj dvorani franjevačkog samostana u Dubravi. Što je neuobičajeno za naše prilike dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Nazočnici su pažljivo slušali često i podugačka izlaganja o zborniku.

Među izlagačima na promociji istakao bih prof. dr. Stjepana Šterca koji, kao i uvijek, argumentirano i vehementno, govorio o demografskim problemima s kojima se suočava naš narod. Pisac ovih redaka je naglasio kako bi naš dragi hrvatski narod trebao od Hrvata Janjevaca prihvatiti civilizaciju ljubavi i kolijevki, a ne njegovati civilizaciju smrti i grobova. Uz to sam naglasio kako bez gospodarske pomoći, bez izgradnje tvornice i otvaranja radnih mjesta, mladi Hrvat iz Kistanja neće opstati – morati će se iseliti iz Hrvatske.

Novo Janjevo1 5

Roko Antić, zaslužni i cijenjeni mladi politički predstavnik Hrvata u Kistanjama

Novo Janjevo1 7

Zvonimir Ancić vrlo je zaslužan za uspjeh Zbornika

Novo Janjevo1 9

Ante Nadomir Tadić Šutra plijenio opširno je pažnju svojim recitiranjem vlastitih stihova

Novo Janjevo1 10
Mudri i smireni Sebastijan Palić e govorio o povijesti preseljenja 

Novo Janjevo1 12

Prof. dr. Stjepan Šterc

Monotoniju su razbijala dvije pjevačke klape koje su svojim prekrasnim glasovima uljepšale ovaj događaj. Jedna od njih izvela je sada već čuvenu uglazbljenu Šutrinu pjesmu „Stina pradjedova“, a on sam im je pri tome recitiranjem nekih ulomaka uspješno pomagao. Dogradonačelnik Kistanja, Rok Antić, izabran iz redova hrvatskog naroda na kraju je predstavljačima podijelio ukusne poklone. Ožalostila me najava mladog političara o povlačenju iz javnog života zbog zdravstvenih tegoba. Hrvati u Janjevu i dalje, pored župnika, trebaju snažnu, promišljenu i integrirajuću osobu kao političkog zastupnika i predstavnika.

Mora se priznati kako janjevački Hrvati koji žive u Dubravi još uvijek osjećaju privrženost svojoj staroj zajednici. I to su pokazali na ovom predstavljanju. Treba odati priznanje i gvardijanu franjevačkog samostana u Dubravi koji je svoje prostoje stavio na raspolaganje udruzi zagrebačkih Hrvata iz Janjeva.

Navedeni Zbornik može poslužiti kao uzor i drugim manjim mjestima. On je pokazao kako se udruženim snagama mogu ostvariti lijepi rezultati. Za naše janjevačke Hrvate ovakav zbornik je dragocjen jer je zabilježio bar djelić njihove kulturne prošlosti i kulturno – etničkog identiteta. Konačno – to je prilog svehrvatskoj kulturnoj baštini. Pitanje je hoće li za 20 godina ovaj identitet još postojati jer asimilacija će neizbježno učiniti svoje. Osim toga, bez potrebne gospodarske infrastrukture i Hrvati u Kistanjama, poglavito mlađa populacija, biti će prisiljeni na iseljavanje. Nažalost, njihova ljubav prema djeci, Bogu i narodu trebala biti poslužiti kao uzor i našoj široj zajednici. Čini mi se kako to nije slučaj, zbog čega ovaj mali hrvatski kolektiv treba uvažavati, paziti i podržavati.

Đuro Vidmarović

 

Pon, 17-02-2020, 09:59:41

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.