Mirko Ćurić / Petra Balekić: Povratak šume Striborove (Bajka), Đakovački kulturni krug, Đakovo, veljača 2018.

vana Brlić – Mažuranić i njezina djela trajno su nadahnuće u hrvatskoj književnosti. O tome svjedoči i najnovija knjiga književnika Mirka Ćurića i slikarice Petre Balekić, objavljena po prepoznatljivim naslovom „Povratak šume Striborove“. Mirko Ćurić u podnaslovu naglašava kako je djelo napisao „nadahnut bajkom“ Ivane Brilić – Mažuranić Šuma Striborova i hrvatskom narodnom bajkom iz okolice Pečuha Dijete i šarkanj, koju je 1885. zapisao Nikola Tordinac.“

Mirko Ćurić je afirmirani hrvatski književnik srednjeg naraštaja. Rođen je u Đakovu 1964. gdje živi i radi. Objavio je pet romana, tri zbirke pjesama, četiri knjige priča, dvije knjige književnih kritika i dvije knjige eseja te četrnaest dramskih igara. Osim toga autor je devetnaest slikovnica nastalih na temelju đakovačkih narodnih bajki. Priredio je i uredio više desetaka knjiga, a tekstovi su mu prevedeni na mađarski, engleski, poljski i makedonski jezik. U ovom mandatu potpredsjednik je Društva hrvatskih književnika, te predsjednik Ogranka slavonsko – baranjsko – srijemskog. Slikarica Petra Baletić je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na grafičkom odjelu. Iza sebe ima četiri samostalne i nekoliko skupnih izložbi. Zadnjih godina posvetila se animiranim filmovima i ilustracijama.

bajke

Mirko Ćurić odvažio se ujediniti na predmetno tematskog razini dva literarna teksta, jedna iz područja narodne usmene književnosti a drugi je čuveno djelo velike književnice Ivane Brlić – Mažuranić. Kako je riječ o bajci autor je na književno relevantan način oblikovao motive koji nisu česti u ovoj vrsti književnosti. Riječ je o majkama i sinovima, te o tome kako nitko nije predodređen za dobro i zlo i kako se sa zlim ne smije urotiti čak ni kada želimo ostvariti dobro. U tom sadržaju prepoznajemo pradavnu narodnu etiku koja postoji kod Hrvata u vječitoj borbi dobra i zla, ali i kršćansku podlogu koja nas upućuje na konačnu pobjedu dobra. Kako piše u pogovoru ovome djelu „glavni akter je snažan, hrabar i pošten dječak koji nas vodi kroz razne pustolovine: sve završava sretno, kako u bajci treba biti, ali uz veliki osjećaj gorčine – sin je plemenito oprostio izdaju majci, koja to nije zaslužila, baš kao što to nije zaslužio ni onaj 'budalasti sin' iz Šume Striborove, koji je bio oženio guju“.

Mirko Ćurić je ovo djelo prilagodio leksiku i rečeničnoj strukturi Ivane Brlić Mažuranić. To će sasvim sigurno biti prihvatljivo mlađim čitateljima, a sa književno teoretskog motrišta radi se o vrlo izazovnom ali uspješno izvedenom eksperimentu. Kao primjer navodimo početak bajke: „Jednom, ne tako davno, bila je šuma Striborova začarana i u njoj su svakojaka čuda zbivala. Zbivala se u njoj čuda dobra, ali i naopaka – svakome po zasluzi. I bila je šuma začarana, dokle god u nju nije stupila ona, kojoj je milija njena nevolja nego sva sreća ovoga svijeta“. Iz ovog kratkog ulomka možemo uočiti u kojoj mjeri autor poznaje hrvatski jezik i koristi njegove bezgranične literarne mogućnosti. Time se odlikuje cijela knjiga. Osim toga, iz nje možemo steći uvid u elemente hrvatskoga pretkršćanskog vjerovanja koje se očuvalo upravo u narodnim bajkama, pripovijetkama i folklornim sadržajima, a o čemu je akademik Katičić objavio posljednjega desetljeća pet važnih knjiga.

Sljedeći moment u ovoj knjizi pripada grafičkom ustrojstvu teksta. Naime premda je riječ o prozi autor je tekst napisao u grafičkom obrascu poezije odnosno poezije u prozi. Time je dobio dodatnu gipkost, ali i poetičnost literarnog iskaza.

Slikarski prilozi Petre Balekić vrlo su zanimljivi, maštoviti, ali po mišljenju pisca ovih redaka odviše modernistički i nikako na razini npr. likovnih priloga Petra Orlića.

U cjelini gledano knjiga „Povratak Šume Striborove“, premda tiskana u formi slikovnice za djecu, inspirativno je štivo koje može čitati i ljubitelji lijepe književnosti bilo kojega uzrasta.

Đuro Vidmarović

Čet, 15-11-2018, 03:59:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).