Hrvati i ukrajina (5)

Možemo dopustiti pretpostavku da način na koji legenda prikazuje svoje junake - kneževe, osnivače Kijiva, odražava i sukcesivnost njihove pojave u ukrajinskoj povijesti.

Najstarija osobnost u legendi o braći koja su osnivala Kijiv je sestra L i b i d j. (nije istovjetno s imenom ptice labud, op. prev.) Ona personificira stare UTE, narod dnjiprodonjecke arheološke kulture V.-III. tisućljeća pr. n.e.

Š č e k je treći po redu među osobama iz legende. On personificira irano-jezične SAKE koji su nastavali srednji pojas Ukrajine u I. tisućljeću pr. n.e.

Među njima u legendi sudjeluje i brat H O R I V, a u ukrajinskoj povijesti primjećuje se pojava - zemunička arheološka kultura i njen narod koji je prebivao u stepama južnog dijela crnomorskog primorja od druge polovice III. do početka II. tisućljeća pr. n.e.

U prvoj polovini II. tisućljeća pr. n.e. indoiranska zajednica zemuničkearheološke kulture podijelila se na IRANCE i INDOARIJCE. Nakon podjele oba su etnosa govorila vrlo sličnim jezikom.

Osnivaci Kijeva

Kijev: Spomenik osnivačima grada: Braća Kij, Šček, Horiv i sestra Libidj

Postoji osnova za prihvaćanje mišljenja da su predci horivskog naroda Rosa i nekih drugih naroda, bili pripadnici indoarijskoga etnosa.

Počevši od XXVI. st. pr. n.e. počinje ubrzano raseljavanje Indoiranaca sa prostora zemuničke arheološke kulture, u svim smjerovima. Upravo u to doba oni utemeljuju srednjednjiprovsku arheološku kulturu, unutar čijeg se prostora nalazio AMADOKA - KIJIV. Indoarijci su u XVI. st. pr. n.e. na prednjem Istoku osnovali svoju državu MITANI koja je bila poznata po njihovim bojnim kolima. Dio Indoarijaca zavladao je i obalama Crnog mora.

Herodot (V. st. pr. n. e.) u svojoj Povijesti govori o plemenu INDA koje je živjelo na današnjem Tamanskom poluotoku, a kojeg su antički izvori nazivali SINDIJA ili SINDIKA.

Taj indoarijski narod je sebe, ili pojedine svoje dijelove, nazivao: ARIJI, ROSI, INDI, AHVATI, KERKETI, MEOTI, ARREHI i drugačije. Sve te skupine Indoarijaca živjele su na velikim prostorima od Sredozemnog do Baltičkog mora i nisu imale zajedničkog imena.

Ime “A r i j” je početni korijenski oblik za mnoga imena. Prvo, od njih je staroindijski “Arean” (Aryan) kod kojeg HoriviKorijen imena “Horiv” je riječ “ariv” (“oriv”) koja predstavlja posvojni oblik imena “Arij” i ima značenje: “onaj koji pripada rodu Arijaca.” Ime Rosa (nema veze s današnjim etnonimom istog imena, op. prev.) dolazi od indoarijske riječi “rat” - “noć.” Ovu riječ možemo usporediti s riječju iz hindi jezika: rat-rič i s riječju iz jezika Roma koji su došli iz južne Indije u kojem “rjat” označava “noć”. Ime “Ros” može se prevesti kao “stanovnik Sjevera”.završetak “an” je analogan slavenskom. Izvedenica naziva “Arean” je ime “H o r e a n”, (odnosno “Arijac”), kod kojega prednji fonem “H” predstavlja izraslinu uvjetovanu karakteristikom izgovora nekih etničkih grupa. Ime “Horean” imao je HORIV u staroarmenskoj varijanti legende o braći - osnivačima Kijiva - za koju smo saznali od armenijskog povjesničara iz VIII. st., Zenoba Glaka u njegovoj “Povijesti Tarona”. Odatle se može izvesti zaključak da ime “HORIV” ima isto značenje kao i ime “Horean”, odnosno - “Arijac.” Korijen imena “Horiv” je riječ “ariv” (“oriv”) koja predstavlja posvojni oblik imena “Arij” i ima značenje: “onaj koji pripada rodu Arijaca.” Ime Rosa (nema veze s današnjim etnonimom istog imena, op. prev.) dolazi od indoarijske riječi “rat” - “noć.” Ovu riječ možemo usporediti s riječju iz hindi jezika: rat-rič i s riječju iz jezika Roma koji su došli iz južne Indije u kojem “rjat” označava “noć”. Ime “Ros” može se prevesti kao “stanovnik Sjevera”. To se potvrđuje prijevodom finske riječi “rutsi”-”sjeverni”. Ova je riječ ušla u finski jezik iz indoarijaskog jezika.

Od I. tisućljeća pr. n. e. ovaj je narod živio na velikome teritoriju od Sredozemnog do Baltičkog mora. Početkom I. tisućljeća poznat je pod imenom “ROSOMONA”, t.j. “ruskih ljudi”, a u VII. st. pod imenom “HROS”, u Gornjem Pricrnomorju. Bog Rosa bio je Perun. Poznato svetište tog božanstva podignuto je u I. st. pr. n. e. na južnobaltičkom otoku Rugen. O životu toga naroda na Južnom Baltiku svjedoče ljetopisni izvori iz XII. st. Stari su autori, sasvim opravdano, Rusima nazivali i neke druge narode, a koji nisu imali kontakta sa slavenstvom, između ostaloga, Dance. Religijski simbol Rosa - Indoarijaca bio je trozub, čiji se prikaz nalazi na značajnim prostorima Gornjeg Pricrnomorja, Podnjiprovja, Prikarpatja i Južnog Baltika. Rusi su na Južnom Baltiku održavali bliske odnose s indoarijskim starogermanskim plemenima Danaca, Šveda i Normana. Nećemo pogriješiti ako kažemo da je na Južnom Baltiku postojao miješani tip Indoarijaca Varjaga, kako u jeziku, tako i u načinu života.

Kao rezultat putovanja “čamcima” između Južnog Baltika i pradomovine - Gornjeg Pricrnomorja, on stalno navaljuje i pokraj obala Crnog mora i duž Dnjipra. Ruski kneževi koji su imali prepoznatljivo skandinavska imena: Askojd, Dir, Bravlin, vrlo su ozbiljan dokaz u prilog ovoj tezi. Nema sumnje da su ovi kneževi, kao i njihove družine, govorili nekim skandinavskim jezikom, ali nesumnjivo je i to da su bili ROSI. Biblijski Rosu su vjerojatno razgovarali jezikom koji je bio blizak sanskrtu. Jezik gornjecrnomorskih Rosa bio je, kako indoarijski, tako i iranski skitski. Narod Rosa bio je, kako indoarijski, tako i iranski skitski. Narod Rosa je na jezičnome planu bio šarolik.

Velik broj riječi označavao je društvene odnose.

Ukrajinska riječ “pan” uspoređena sa sanskrtskim “pan” - štovati, ima značenje “štovani”.

- Značajan broj riječi u ukrajinskom jeziku koje označuju obiteljske odnose došao je iz idnoiranskih jezika. Među takovima su: skitska mata - mati, sanskrtsko nana i perzijsko nane - dadilja (ukr. nenjka), mati; perzijski zan, sanskrtsko džani - žena; sanskrtsko devar - mužev brat, djever (ukr. devir); sanskrtsko jatar - žena od djevera, jetrva (ukr. jatrivka); perzijski zade, sanskrtsko džata - odgovara staroruskom čada - djeca. Ruska riječ nevjesta predstavlja složenicu u kojoj se prvi dio može usporediti sa sanskrtskim navi - mlada, nova (hrvatski neva), a drugi dio s huritskom asti, što znači supruga.

- Ukrajinski je jezik iz indoiranskih jezika naslijedio neke riječi koje označavaju prirodne pojave: nić (hrv. noć), uspoređuje se sa sanskrtskom niš; denj (hrv., dan) uspoređuje se sa sanskrtskim dina; zima se uspoređuje s iranskim zam - hladnoća, zima.

- Iz indoiranskih jezika ukrajinski je dobio riječi koje imenuju životinje: govedo - velika rogata stoka i govedina, njezino meso uspoređuju sa sanskrtskim gava-vil (hrv. vol) i gavi-krava; ptah (hrv., ptica) uspoređuje se sa sanskrtskim pataga - ptah; kutenja uspoređuje se sa sanskrtskim mus.

- Ukrajinski jezik je iz indoiranskih jezika dobio riječi koje označavaju razne gospodarske objekte: dim (hrv. dom, kuća) uspoređuje se sa sanskrtskim dam - zgrada; koliba - oblik nastambe u Maloj Aziji, na Balkanu i u Karpatima, uspoređuje se sa sanskrtskim kolbe - stan, obitavalište; dveri se uspoređuju sa sanskrtskim dvar; sani (hrv. saonice) sa sanskrtskim sanja - putovati, ići; igo - jarmo (hrv. jaram) uspoređuje se sa sanskrtskim juga - jaram.

- U ukrajinski su jezik iz indoiranskih jezika stigle riječi koje označavaju imena proizvoda seoskoga domaćinstva: niva (hrv. njiva, oranica), uspoređuje se sa sanskrtskim nivapa - zrno, usjev; med se uspoređuje sa sanskrtskim medu; žerdelja (hrv. marelica) uspoređuje se s perzijskim zardalu - žuti plod.

- Iz indoiranskih jezika do nas su došle riječi koje označavaju imena dijelova ljudskog tijela ili ukrase za tijelo: grivna - ukras oko vrata, uspoređuje se sa sanskrtskim griva - vrat; gerdan - niska s perlama oko vrata ili za glavu, uspoređuje se sa perzijskim gardan - vrat i riječju iz hindi jezika gordan - vrat; kosa - upletena ženska kosa uspoređuje se s perzijskim kasa - kosa.

- Slavenski jezici su iz indoiranskih jezika preuzeli neke riječi koje označavaju kulinarske pojmove: ruska riječ pišča (hrv. hrana)uspoređuje se sa sanskrtskim pišta; ukrajinska riječ mjaso sa sanskrtskom mas; ukrajinska riječ pička (hrv. pećica) sa sanskrtskom pač, što znači kuhati u peći. Među ukrajinskim riječima koje se rijetko upotrebljavaju, a primjeri kojih su gore navedeni, velik broj potječe iz indoiranskih jezika.

Može se ustvrditi da je jezik indoiranskih naroda zemuničke arheološke kulture, sasvim sigurno, utjecao na oblikovanje suvremenog ukrajinskog jezika.

Rosi, narod Horiva, bili su jedna komponenta budućeg ukrajinskog naroda. Taj horivski djelić našega naroda bio je toliko značajan, da je još dugo nakon vremena Kijevske Rusi, ime “Rusj” bilo sinonim imenu “Ukrajina”. Mihajlo Gruševski je povijest naše Domovine nazvao “Povijest Ukrajine-Rusi.”

“Večirnji Kijiv - nezavisne novine” br. 155 (15266), Kijiv, 9. VIII 1995.,4.

S ukrajinskog preveo Đuro Vidmarović

Pet, 21-09-2018, 03:00:38

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).