Konferencija za medije Akcije za bolju Hrvatsku

U četvrtak 10. ožujka 2011. održana je u dvorani Hrvatskog doma u Markuševcu konferencija za medije pokreta Akcija za bolju Hrvatsku, na čijem je čelu general mr. sci. Željko Sačić. Uz naš Portal, konferenciji su se između ostalih odazvali i Hina, HTV sa snimateljskom ekipom, Novi list, Radio 101, Radio televizija Slovenije i Deutsche Welle. Vidjet ćemo koji će od tih medija, mislimo prvenstveno na hrvatske, i prenijeti informacije s konferencije. Treba reći da su organizatori istakli da su neki mediji bili zbunjeni, budući da su se na Internetu pojavili i lažni pozivi na neke druge konferencije za medije otprilike u isto vrijeme, lažno potpisani naravno, od strane g. Sačića.

Konferenciju je otvorio tehnički organizator konferencije, hrvatski branitelj Mario Maks Slaviček. On je pozdravio nazočne i dao riječ čelniku Akcije za bolju Hrvatsku (ABH), generalu mr. sci. Željku Sačiću. U nepunih deset minuta g. Sačić je ocrtao razloge osnivanja Akcije, kao i osnovna načela i ciljeve njenog djelovanja. Rekao je da se radi o inicijativi, prema kriterijima današnje političke scene u Hrvatskoj, mlađih ljudi, prvenstveno hrvatskih branitelja, rođenoj prije otprilike dva tjedna. G. Sačić Akciju smješta na desni centar političke scene, i nada se da će kao takva na vlasti zamijeniti današnje hrvatske političke elite, koje su prema njemu potrošene.

Na prvo mjesto u programu Akcije, g. Sačić je postavio gospodarstvo. Krenuvši od sadašnjega, izrazito lošeg gospodarskog stanja u kojem se nalazi Hrvatska, istaknuo je što i kako treba mijenjati. Prema njemu potrebna je potpuna reforma financijskog sektora, koji danas služi stranim vlasnicima za ubiranje profita od visokih kamata, a ne podržavanju hrvatskog gospodarstva. Naglasio je da politika mora biti servis gospodarstva. Prema ABH-u, treba smanjiti PDV na 21%, smanjiti i poreze na dohodak i dobit, te bitno olakšati poslovanje onima koji žele raditi.

Posebno je istaknut energetski sektor, kroz programe koji bi povećali domaću proizvodnju nafte i plina (što bi stabiliziralo cijene energenata u Hrvatskoj), kao i rad na obnovljivim izvorima energije. ABH smatra da HEP mora ostati u  većonskom državnom vlasništvu, a da se o statusu INA-e treba ozbiljno razgovarati i pregovarati. Također, javna poduzeća poput HŽ-a, JANAF-a, Hrvatskih autocesta moraju ostati u većinskom državnom vlasništvu, a Hrvatske vode i Hrvatske šume u 100% državnom vlasništvu. Dio izlaganja o gospodarstvu g. Sačić je završio napomenom da mnoge stranke imaju sličan gospodarski program, ali da ABH ima stručne, i što je posebno važno, dokazano hrabre i odlučne ljude koji bi te programe i proveli.

U sferi vanjske politike, ABH je za čvrste odnose sa SAD, Rusijom, Kinom, od kojih su oni sa SAD već djelomično oživotvoreni hrvatskim članstvom u NATO savezu. Što se dobrosusjedskih odnosa tiče, g. Sačić je prvenstveno istaknuo unaprjeđenje odnosa s BiH, zbog brojnih Hrvata koji tamo žive i najduže granice, Slovenijom i posebice Mađarskom, ne samo zbog INA-e. Što se odnosa sa Srbijom tiče, za bilo kakvu suradnju potrebno je da Srbija ispuni uvjete za to, među kojima je najvažniji priznanje agresije na RH i sve što iz toga slijedi. U slučaju kad bi Srbija nastavila nakaradni progon hrvatskih branitelja, ABH bi bio za prekid diplomatskih odnosa.

Što se EU tiče, stajalište ABH je da se najprije trebaju održati redoviti parlamentarni izbori, a da referendum organizira i pristupnicu potpiše novoizabrana vlast, i to nakon što se objelodani sve što stoji u već zatvorenim i onim još otvorenim poglavljima.

Na kraju svog izlaganja g. Sačić je rekao da se više detalja programa može naći u nacrtu programa ABH objavljenog na internetskoj stranici abh.com.hr.

Idući je govornik bio Željko Cvrtila, nekadašnji načelnik kriminalističke policije, koji je govorio o «svojem» resoru, dakle o sigurnosnim pitanjima. Naglasio je da je ključna stvar za koju se ABH zalaže depolitizacija policije i sudstva. Naveo je da se od «stručnih» uvjeta za načelnika policije danas traži samo 4 godine rada u državnoj službi, što je idealno za političko kadroviranje.. Na njegovo se izlaganje nadovezao g. Željko Sačić, rekavši da je Mladen Bajić čovjek koji je najviše narušio pravni suverenitet RH i da kao takav mora otići, podsjetivši na progon hrvatskih branitelja uz istovremenu aboliciju neprijatelja. Napomenuo je da predsjednik Josipović griješi štiteći Bajića, dopustivši mogućnost da rade na zajedničkom projektu.

Domagoj Antun Petrić je u ime iseljenika naglasio ulogu koje je iseljeništvo imalo u stvaranju Hrvatske, i da bi i danas trebalo imati daleko veću ulogu, posebice u gospodarstvu. Naglasio je da će ABH stvoriti uvjete u kojima se potencijalnim ulagačima iz inozemstva to što su Hrvati ne će smatrati hendikepom, kako je to nažalost danas. Potrebno je i revitalizirati ulogu Matice iseljenika Hrvatske, čije je vodstvo otupilo njen utjecaj.

Posljednji je govornik bio hrvatski branitelj Mario Maks Slaviček koji je pozvao sve koji to žele da se priključe Akciji.

Odgovarajući na pitanja okupljenih novinara, g. Sačić je rekao da u Akciji sudjeluju i mnogi intelektualci iz akademskog i umjetničkog svijeta, ali da još otprilike mjesec dana ne želi izlaziti s njihovim imenima, budući da je Akcija pokrenuta pred tek desetak dana. Istaknuo je međutim da među braniteljima, koji se masovno javljaju podržavajući Akciju, i kojima je dosta Kotromanovića i Đačića, postoje desetci tisuća potencijalnih aktivista Akcije. G. Sačić je osim toga rekao da je razgovarao s mnogim predstavnicima «desnih» stranaka i nedavno osnovanih pokreta, i da je namjera ABH suradnja sa svima kojima je na prvom mjestu Hrvatska, hrvatski ljudi i hrvatski nacionalni interesi. Pritom smatra ključnim suzbiti taštine, i smatra da bi to moglo dovesti do rezultata od 51% na parlamentarnim izborima.

D. J. L.