Što će Josipović učiniti kako bi ga Srbija oslobodila slučaja Purda?

U jučerašnjem je trećem Dnevniku novinar koji prati posjetu predsjednika Ive Josipovića Njemačkoj rekao kako je sinoć predsjednik «pokušavao objasniti hrvatskim iseljenicima zbog čega je uz integraciju u EU potrebna i pomirba u regiji». Ključna riječ u toj rečenici je, naravno, «pokušavao», budući da takva besmislica kao što je pomirba à la Josipović razumnim ljudima jednostavno neshvatljiva. Jednu od izravnih posljedica Josipovićeve «pomirbe» i «prijateljskih» susreta s predsjednikom Tadićem na svojoj koži najbolje (odnosno najgore) je osjetio hrvatski branitelj Tihomir Purda. Strah nas je za gospodina Purdu, ali nas je strah i od mogućeg načina na koji će Josipović riješiti «slučaj» koji mu sada nanositi izravnu političku štetu – novim dodatnim ustupcima Srbiji za koje mi vjerojatno ne ćemo ni znati.

Dogodilo se, nažalost, očekivano. Nakon što su odgovorna tijela Republike Hrvatske utvrdila da nema nikakve osnove da se protiv vukovarskog branitelja Tihomira Purde povede ikakav postupak zbog nekakvog navodnog ratnog zločina, Srbija je uputila zahtjev Bosni i Hercegovini za izručenje. Prema riječima srpskih dužnosnika, Srbija je "u potpunosti ispoštovala dogovor iz Zagreba od prošlog tjedna, dostavili smo onaj popis o kome je bilo riječi tada i da smo čekali određeni rok kako je dogovoreno s državnim odvjetništvom da se ono izjasni o predmetu Purda". A srpska ministrica pravde Snežana Malović dodala je: "Procesuiranje ratnih zločina je naša obaveza i dužnost, jer je utvrđivanje istine i procesuiranje odgovornih za zločine preduvjet za uspostavljanje procesa pomirenja u regiji. Istinu dugujemo žrtvama i njihovim obiteljima".

Dakle, progon hrvatskog branitelja, kojeg je hrvatsko državno odvjetništvo, dakle tužilaštvo, faktički proglasilo nevinim, nastavlja se. A iz riječi srpske strane proizlazi da sve ide u skladu s postignutim dogovorima Hrvatske i Srbije, hrvatskim braniteljima će se suditi, bilo u Hrvatskoj bilo u Srbiji. Očito je i u praksi zaživjela Josipovićeva "Tranzicijska PravDa". Ne znamo kako će završiti slučaj hrvatskog viteza Tomislava Purde, ali već ovo što se sada događa monstruozno je. A gore navedene riječi srpske ministrice pravde Snežana Malović već smo zapravo mnogo puta čuli i iz Josipovićevih usta.

Neki je dan hrvatski predsjednik rekao braniteljima koji su sudjelovali u akciji Maslenica, doslovno: "Ne bojte se, nitko neće progoniti one koji su časno obavljali svoju dužnost". Dakle, prema Josipoviću proizlazi ili Tihomir Purda nije časno obavljao svoju dužnost, ili ovo što mu se događa nije progon.

Prvo, u svezi "časnog obavljanja dužnosti". Predsjednik Josipović ako već ne zna sam nakon svih ovih godina morao se raspitati od kada je stupio na dužnost. obrana Hrvatske u praksi nije bila dužnost – tko se god htio izvući iz vojske mogao je, to su mnogi i činili, i nitko nije zbog toga odgovarao. Obrana Hrvatske bila je stvar osjećaja i razuma, svetinja i čast hrvatskih branitelja, pa Predsjednik ih ne bi trebao dodatno vrijeđati svodeći njihovo domoljublje i junaštvo na eto nekakvu dužnost. A ako su pravosudni organi Republike Hrvatske rekli da je Tihomir Purda nevin, budući da nema elementa za pokretanje bilo kakvog procesa, znači da se u ratu i po tim osnovama ponašao i borio časno, kao uostalom i svi hrvatski branitelji, a o marginalnim izuzetcima nam se stvarno ne da ovdje govoriti.

Drugo, a što je ovo što se događa Tihomiru Purdi nego progon! Traži se njegovo izručenje Srbiji, državi koja ga je mjesecima mučila u koncentracijskim logorima na svojem teritoriju. Zamislite da je poslije Drugog svjetskog rata Njemačka tražila izručenje, recimo, nekog Židova koji je srećom (baš kao i gospodin Purda) preživio strahote koncentracijskog logora. To je nezamislivo. I još da Njemačka pri tome negira postojanje tih logora, dok istovremeno optužnicu temelji na iskazima dobivenim u tim logorima. A identičan slučaj u Hrvatskoj je, očito, moguć.

Dakle, predsjednik Josipović opetovano zavarava hrvatske branitelje da ih nitko ne će progoniti, baš kao što to čine i Jadranka Kosor i Tomislav Karamarko. Progoni, traju već dugo, u suradnji hrvatskih i srpskih vlasti, samo to danas postaje toliko očigledno da se ne da prikriti. Ako hrvatskim braniteljima ne će suditi hrvatsko pravosuđe (primjerice, Karlovčaninu Miši Hrastovu sudi se već 17 godina), to će učiniti Srbija. To je valjda Josipovićeva ideja pomirbe – progoniti i kazniti žrtvu, to su rezultati dogovara s Tadićem u mnogobrojnim srdačnim susretima. Ne će se valjda zamarati Tadića s tisućama Hrvata koji su bili mučeni u koncentracijskim logorima po Srbiji (tada Jugoslaviji), i od kojih su stotine i stotine ubijene a da im se ni za grob ne zna. To bi valjda narušilo pomirbu i PravDu.

Upustimo se na kraju u predviđanja što će se vrlo vjerojatno sada u sljedećim koracima zbiti. Ivi Josipoviću zadnji razvoj događaja s Tihomirom Purdom, naravno, politički ne odgovara, pogotovo u kontekstu predstavljanja sebe kao rješenja i smirivanja nakupljenog nezadovoljstva branitelja i općenito hrvatskog naroda. Stoga će visokim hrvatskim dužnosnicima zacijelo najviši prioritet postati što prije isposlovati kod srpske strane da se slučaj Purda riješi na bilo kakav prihvatljiv način hrvatskoj javnosti. Ono što ne ćemo znati je to kakav će novi ustupak za to Hrvatska morati dati Srbiji.

Završimo ovaj osvrt razmišljanjem jednog branitelja koje smo danas čuli: "Na nama je da nas na idućim prosvjedima bude još više. Vlast u Republici Hrvatskoj ne želi zaštititi one koji su stvorili državu. Naprotiv!"

D. J. L.