Samosvojna politika

Mediji u Hrvatskoj puni su izjava o tome kako se trebamo „okrenuti budućnosti“. Jer, kao, budućnost je „puna izazova na koje trebamo odgovoriti“. To je točno. No, točno je i to da na izazove mogu odgovoriti Tuđmansamo oni koji imaju čvrsto uporište. Koji jasno znaju tko su, što su, kako su stigli tamo gdje jesu, i kamo žele poći. Bez toga će budućnost samo nosati one koji se zateknu na vjetrometini. I odnijeti ih tamo gdje vjetrovi to žele.

Stoga treba podsjetiti na neke ključne događaje iz naše vrlo nedavne povijesti. Na ono što smo mi učinili, kako su na to reagirali Europa i Svijet, i kako smo ostvarili ono što smo željeli i za što smo se odlučili, bez obzira na one koji nikako nisu poštovali niti nas, niti naše želje i odluke.

Slijede, kronološkim redom navedeni, pet događaja, od kojih se neki, nažalost, danas rijetko spominju u javnosti:

27. travnja i 6. svibnja 1990. - Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj.
Na izborima je uvjerljivo pobijedio HDZ na čelu s dr. Franjom Tuđmanom.

19. svibnja 1991. - Referendum o hrvatskoj samostalnosti.
Uz odaziv od 83,56 posto birača, njih 94,17 posto se izjasnilo za samostalnost Hrvatske.

25. lipnja 1991. - Sukladno rezultatima referenduma Sabor Republike Hrvatske donosi Ustavnu odluku o Braniteljisuverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, na temelju koje Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ, te postupak za međunarodno priznavanje". Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

5. srpnja 1991. - Europska zajednica (EZ) – danas EU – uvela je embargo na uvoz oružja u SFRJ.

25. rujna 1991. - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda rezolucijom 713 donosi odluku o embargu na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme u Jugoslaviju.

Radi se dakle o 5 događaja iz vremena stvaranja moderne države Hrvatske. Prva tri vezana su uz odluke Hrvatske, a druga dva predstavljaju reakcije političke Europe i svijeta na BlagdanAutor ovih redaka smatra da bi 19. svibnja trebao postati državni blagdan, budući da je prvi i jedini put u hrvatskoj povijesti da se narod pitao u kakvoj državi želi živjeti.njih. I oni bi trebali predstavljati sjajnu i svevremenu vodilju svim hrvatskim političarima o odnosima sa svijetom, tj. s bilo kojom državom ili savezom izvan Hrvatske.

Kako smo krenuli stvarati državu?

Prva tri događaja bili su legitimni, čak i prema zakonima SFRJ. Svatko tko za sebe imalo tvrdi da je demokrat, Upitnikmora priznati da od takvog slijeda događaja ne može postojati demokratskiji i logičniji:

1. Dozvoli se i omogući ljudima da izaberu svoje političke predstavnike.
2. Sukladno rezultatima volje ljudi, izabrana vlast pita te ljude u kakvoj državi žele živjeti.
3. Izabrana vlast postupa u skladu s željom ljudi iskazanom na referendumu.

Usput, autor ovih redaka smatra da bi 19. svibnja trebao postati državni blagdan, budući da je prvi i jedini put u hrvatskoj povijesti da se narod pitao u kakvoj državi želi živjeti.

A kako su na naše legitimne poteze odgovorili Europa i Svijet?

Posljednja dva navedena događaja jasno ukazuju na to koliko su Europska Unija (tada Europska zajednica) i Ujedinjeni narodi držali do onoga u što se svi političari kunu, Jugoslavijaa to su demokracija, zakonitost, ljudska prava, i kako su reagirali na odluku (čiju legitimnost nije nitko ozbiljno nikada pokušao negirati). Jasnim riječima rečeno radilo se o poruci Beogradu i JNA: „Ne zanima nas kako ćete to učiniti, no spriječite da Hrvatska ostvari svoje legitimno i demokratsko pravo na državu.“

Da, već iduće godine su nas Europa i Svijet priznali, kada su vidjeli da imamo znate što želim reći, i kada im je bilo jasno da smo dovoljno jaki i spremni krvlju plaćati svoje snove i ostvariti ih.

Usput, vrijedi primijetiti fascinantnu brzinu kojom je, notorno spora pri donošenju odluka, Europska zajednica donijela svoju odluku o embargu, samo 10 (deset) dana nakon odluke Hrvatske o samostalnosti.

Nerazumno je i pomisliti da su se Europa i Svijet stubokom promijenili u dvadesetak godina

Bilo bi suludo zavaravati se da je danas drugačije. U politici nema ljubavi, samo interesi. Principijelnost traje onoliko MoćniciDa smo prema njima postupali 1991., danas ne bi bilo države Hrvatske. A tada je bilo neusporedivo teže nego danas, što god neki nastojali tvrditi. I, što bi se dogodilo danas da ne postupimo u skladu s „željama“ moćnika? Vjerojatno ništa značajnog, kao što se ništa značajno ne događa Mađarskoj ili Poljskoj, državama čija su čelništva stalno na meti optužbi i napada EU.koliko traju interesi. Osim interesa, drugi princip (ili prvi?) jest da „sila Boga ne moli“.

To je realnost koje bi trebali biti svjesni hrvatski političari, i u skladu s njom djelovati. Strani dužnosnici/moćnici će Politikauvijek, javno ili (daleko češće) daleko od očiju javnosti nešto tražiti od čelnika svih država manjih od njih. To je isto tako realnost, i s njom treba živjeti.

No, postupanje prema „naputcima“ ili „savjestima“ raznih veleposlanika, savjetnika, državnika jest nešto sasvim drugo. Jednostavno rečeno, po njima se NE MORA postupati.

Da smo prema njima postupali 1991., danas ne bi bilo države Hrvatske. A tada je bilo neusporedivo teže nego danas, što god neki nastojali tvrditi. I, što bi se dogodilo danas da ne postupimo u skladu s „željama“ moćnika? Vjerojatno ništa značajnog, kao što se ništa značajno ne događa Mađarskoj ili Poljskoj, državama čija su čelništva stalno na meti optužbi i napada EU.

Naravno, da se vodi samosvojna politika, oni koji vode Hrvatsku ne bi bili tako lijepo primani i hvaljeni „po Europama i Amerikama“. No, da se postave čvrsto u interesu Hrvatske, silno bi porasli u očima onih koji su ih izabrali, odnosno, u očima svog naroda. I ako bi zbog njihovih odluka u korist Hrvatske naša država i bila kažnjena nekakvim sankcijama, nema straha, narod bi to prihvatio, s ponosom.

I za kraj još samo jedna nepobitna činjenica: Da smo 1991. slušali Europu i Svijet, danas ne bismo imali Domovinu.

D. Lovrić

Ned, 16-12-2018, 10:36:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).