Napadi u Parizu i ISIL-ova prijetnja

Jučerašnji je dan u mnogim zapadnim zemljama bio je proglašen danom žalosti u spomen žrtvama strašnog terorističkih napada u Parizu proteklog petka, pa je tako bilo i u Hrvatskoj. No, postavlja se pitanje, što bi bilo da je svijet na vrijeme pokazao ovakvu suosjećajnost prema žrtvama ISIL-a u Siriji, a ne tek sada kada je teror došao do zapadnih prijestolnica?

Rat u Siriji ukupno je do sada odnio više od 200.000 života. Da je svijet imalo suosjećao sa Sirijcima bi li svakodnevno stizale i dalje slike ISIL-ovog nasilja nezabilježenog od srednjeg vijeka, odsijecanja glava, klanja i svakojakih perverznih pogubljenja. Ili bi dan žalosti za jadne Sirijce u svijetu pokrenuo svijest da se ovaj rat mora zaustaviti, a ISIL iskorijeniti jednom za svagda?

Sve je počelo još jednim „arapskim proljećem“

Danas se zna da su napadi u Parizu povezani sa Sirijom, državom koja je do pred nekih 4-5 godina bila prosperitetna istočnosredozemna država, stabilnija i naprednija od većine država u tom području svijeta. I odnosi među vjerskim skupinama bili su skladni, pa su tako, primjerice, u Siriji kršćani činili desetak posto stanovništva.

No, onda je došlo do „arapskog proljeća“ koje se i za tu državu pretvorilo u dugu mračnu noć. A najveći „uspjeh“ ove demokratizacije je svakako bilo jačanje nove „države“ – Islamske države Iraka i Levanta/Sirije, skraćeno ISIL-a (ISIS-a). U građanski rat je ta teroristička organizacija ušla na strani „proljećara“, uz prešutnu ili aktivnu podršku svih međunarodnih aktera kojima je cilj bio iz raznih svojih razloga srušiti sirijski režim.

Može se, naravno, pokušati utvrditi tko je točno ISIL stvorio, tko ga je u kojem trenutku financijski i vojno ISILMože se, naravno, pokušati utvrditi tko je točno ISIL stvorio, tko ga je u kojem trenutku financijski i vojno podupirao i tko ga i dalje podupire, kako bi se dobila potpuna slika. Međutim, neovisno o tome, razvidna je činjenica da zapadni svijet zapravo nije činio ništa da zaustavi tu skupinu slabo naoružanih terorista, kojima je Sirija ratosim terora najjače oružje puškomitraljez i eventualno pokoji protuzračni top. Da su zapadni saveznici iskreno željeli zaustaviti i uništiti tu terorističku skupinu, to su, dakle, davno mogli učinili.podupirao i tko ga i dalje podupire, kako bi se dobila potpuna slika. Međutim, neovisno o tome, razvidna je činjenica da zapadni svijet zapravo nije činio ništa da zaustavi tu skupinu slabo naoružanih terorista, kojima je Sirija ratosim terora najjače oružje puškomitraljez i eventualno pokoji protuzračni top. Da su zapadni saveznici iskreno željeli zaustaviti i uništiti tu terorističku skupinu, to su, dakle, davno mogli učinili.

Stotine tisuća ubijenih u Siriji

U međuvremenu, u Siriji su poginule stotine tisuća ljudi, prvenstveno civila, a ljudi ginu i danas. Milijuni su napustili tu državu. No, za te ljude nikada nije bilo dana žalosti.


Nakon pokolja u Parizu zapadni su čelnici obasipaju svoju javnost izjava o tome kako je „cijeli svijet ujedinjen u borbi protiv ISIL-a“. Ali, kakva je to borba do sada bila? Jedini stvarni obrat u proteklih nekoliko godina koji se dogodio jest bilo nedavno vojno uključenje Rusije. Do tada su Sjedinjene Američke Države bombardirale ISIL-ovce vrhunskom tehnologijom, bespilotnim letjelicama upravljanima iz SAD, bez ikakvih opipljivih rezultata. Zapravo, upravo obrnuto, činilo se da ISIL dalje jača, a svakim danom padaju nove i nove žrtve njegovog terora.

Europa bez volje, ideje i snage

Kakva je do sad u svemu bila uloga Europe? Osim isprazne retorike o jedinstvu, očuvanju europskih vrijednosti koje napadaju teroristi, nije bilo ničeg drugog, da o konkretnim akcijama ni ne govorimo. Pa čak niti riječi koje se EuropaDa je Europa zaista napredna i skladna unija građana koja bezrezervno štiti ljudska prava, onda bi Njemačka problem nedostatka radne snage riješila na human, sustavan i kontroliran način dogovoren s partnerima unutar Unije. Ljude se ne bi prepuštalo krijumčarima i prevozilo u plovećim mrtvačkim sanducima. U Grčkoj je čak i francuska konzulica uhvaćena kako osobno sudjeluje u organiziranju ovakvoga transporta, „pomažući“ u prebacivanju ljudi iz Turske. Pri tome se za prelazak desetak kilometara moralo plaćali tisuće eura.čuju iz te Europe nisu ni danas jedinstvene – jedni su za izbore u Siriji bez Bashara al-Assada, drugima on ne smeta, jednima smeta ruska intervencija, drugima ne.

Uostalom, koje su to „europske vrijednosti“ koje će Europa štititi? Ni one nisu više jasne. Većina zapadnoeuropskih država, primjerice, bile su ne tako davno socijalne države, a danas prema Eurostatu, četvrtini njenih žitelja prijeti siromaštvo.

A koliko je Europa „jedinstvena“ vidi se ponajbolje na primjeru migranske krize. Iz činjenice da jedna njena članica, Njemačka, može radi vlastitih ekonomskih interesa pokrenuti stotine tisuća ljudi na neizvjestan put dug tisuće kilometara, dovodeći u izuzetno težak položaj države kroz koje ti ljudi prolaze. Da je Europa zaista napredna i skladna unija građana koja bezrezervno štiti ljudska prava, onda bi Njemačka problem nedostatka radne snage riješila na human, sustavan i kontroliran način dogovoren s partnerima unutar Unije. Ljude se ne bi prepuštalo krijumčarima i prevozilo u plovećim mrtvačkim sanducima. U Grčkoj je čak i francuska konzulica uhvaćena kako osobno sudjeluje u organiziranju ovakvoga transporta, „pomažući“ u prebacivanju ljudi iz Turske. Pri tome se za prelazak desetak kilometara moralo plaćali tisuće eura.

Migrantska kriza i terorizam

Osvrnimo se na kraju i na tvrdnju koju tako rado izriču zapadni političari, a zdušno prenose mediji, naročito zdušno oni najveći hrvatski, da nema nikakve veze između migranata i događaja u Parizu. Tako je u petak vanjskopolitički komentator HTV-a Damir Matković ustvrdio da je „smiješna“ teza da bi neki terorist riskirao i išao „balkanskom“ rutom kada može „u Francusku stići zrakoplovom.“ Demantiran je idućeg dana, a mi ponavljamo naše već izrečeno stajalište s početka „migrantske krize“: da bi ISIL-ovci bili nezamislive budale kad ne bi iskoristile balkansku rutu, i bez ikakvog rizika, među stotinama tisuća migranata čiji se stvarni identitet u pravilu ne zna, ubacili se i poslali određeni broj svojih ubojica u Europu.

D. J. L.

Pon, 2-12-2024, 23:52:29

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.