Dalibor Matanić osvaja nagrade na festivalima, ali ne i publiku

Kako izvještavaju mediji Velika Zlatna Arena za najbolji film na ovogodišnjem 62. pulskom filmskom festivalu dodijeljena je filmu "Zvizdan" redatelja Dalibora Matanića. Osim Velike Zlatne Arene, filmu „Zvizdan" pripalo je još pet Zlatnih Arena, i to za režiju Daliboru Mataniću, za najbolju glavnu žensku ulogu Tihani Lazović, za najbolju sporednu žensku ulogu Nives Ivanković, za najbolju sporednu mušku ulogu Dadi Ćosiću te za kostimografiju Ani Savić Gecan. Filmu „Zvizdan" pripala je i nagrada „Oktavijan" Hrvatskog društva filmskih kritičara.

Krajnji mogući nesklad žirija i publike u Puli

Od svih filmova, publika u pulskoj Areni, njih tisuće, najlošije su ocijenili Matanićev film „Zvizdan" i film „Imena višnje" redatelja Branka Schmidta.

Matanićev film Zvizdan stigao je u Pulu uz veliku pompu najvećih hrvatskih medija, nakon što je osvojio nagradu na poznatom filmskom festivalu u Cannesu, o čemu su tada ti mediji izvještavali kao o senzacionalnom uspjehu. No, ne umanjujući nagradu u Cannesu, potrebno je reći da je tamo Matanićev film prikazan u izdvojenoj konkurenciji „Un Certain Regard" (Izvjestan pogled), u kojoj je od šest nagrada onu za najbolji film dobio islandski film, Matanićev film je dobio nagradu žirija. Preostali dobitnici bili su japanski, indijski, iranski i rumunjski filmovi.

Očito je da žiriji, poput onog u izdvojenoj konkurenciji Cannesa, i onog pulskog vole Matanićeve filmove, za razliku od onih zbog kojih se filmovi snimaju, a to su gledatelji. Tako se u Hrvatskoj nastavlja već ustaljena praksa, da nagrade dobivaju redatelji čije filmove publika loše ocjenjuje i ne gleda. Sjetimo se samo filma „Svjedoci" Vinka Brešana kojeg su mnogi žiriji nagradili nagradama za ljudska prava, a u Hrvatskoj ga je vidjelo tek nekoliko tisuća gledatelja.

Ovaj očigledni nesklad između ocjena žirija i publike, kako to obično biva, govori o ideološkim, umjesto NeskladOčito je da žiriji, poput onog u izdvojenoj konkurenciji Cannesa, i onog pulskog vole Matanićeve filmove, za razliku od onih zbog kojih se filmovi snimaju, a to su gledatelji. Tako se u Hrvatskoj nastavlja već ustaljena praksa, da nagrade dobivaju redatelji čije filmove publika loše ocjenjuje i ne gleda. Sjetimo se samo filma „Svjedoci" Vinka Brešana kojeg su mnogi žiriji nagradili nagradama za ljudska prava, a u Hrvatskoj ga je vidjelo tek nekoliko tisuća gledatelja.umjetničkih razlozima zbog kojih je nagrada dodijeljena. Žiri nagrađuje politički angažman i poruku filma, dok gledatelji jednostavno ocjenjuju je li film dobar ili nije.

Kako najveći hrvatski mediji prate uspjehe hrvatskog filma?

Uz svu pompu kojom najveći hrvatski mediji prate Matanića, ne možemo se ne sjetiti kako su popratili nagrade koje je u travnju ove godine na 48. međunarodnom filmskom festivalu Worldfest-Houston dobila redateljica Višnja Starešina za svoje filmove. Worldfest Houston najstariji je festival nezavisnog filma te treći najstariji filmski festival u Sjevernoj Americi, na kojem je ove je godine sudjelovalo više od 4300 filmova iz 34 zemlje. Tamo je dugometražni dokumentarni film Višnje Starešine „Treći pohod" dobio najviše rangiranu nagradu festivala, dok je njen film „Zaustavljeni glas" osvojio nagradu posebnog žirija Worldfesta.

O tome kako su o tom uspjehu hrvatskog filma izvijestili najveći hrvatski mediji koji sebe nazivaju javnim, odnosno nezavisnim, najbolje govore brojke. Ako se u internetsku tražilicu Google unses pretraživanje „Višnja Starešina Houston festival" dobije se 16 poveznica na vecernji.hr, a niti jedna, dakle 0, na internetske stranice hrt.hr i jutarnji.hr. U isto vrijeme, za pretraživanje po pojmu „Dalibor Matanić Cannes festival" dobije se za tri navedena portala redom 135, 527 i 101 pogodaka.

Imaju li te brojke možda veze s time što nagrađeni filmovi Višnje Starešine govore o posljednjim danima prije velikosrpske okupacije Vukovara („Zaustavljeni glas"), odnosno o zločinima koje su mudžahedinske jedinice činile nad Hrvatima središnje Bosne i sjeverne Hercegovine („Treći pohod")?

D. Lovrić