Od gafa Talijanske biskupske konferencije do velikosrpstva u nekoliko internetskih koraka

Talijanska biskupska konferencija, u velikoj želji i uvjerenosti da će nasljednikom pape Benedikta XVI. postati talijanski kardinal, milanski nadbiskup Angelo Scola, objavila je poruku s čestitkom kardinalu Scoli, nekoliko trenutaka prije nego što se na balkonu crkve Sv. Petra pojavio kardinal Jorge Maria Bertoglio, novoizabrani papa Franjo I.

Želeći saznati nešto više o kardinalu Scoli, pročitali smo članak o njemu na Wikipediji. Uz detaljni životopis, opis značajne akademske karijere kardinala Scole, te navođenje njegovih mnogobrojnih visokih dužnosti u Vatikanu, koje su ga i učinile jednim od najspominjanijih kardinala mogućih nasljednika Benedikta XVI., u članku Wikipedije nalazimo i zanimljiv odlomak o papinskim konklavama cardinal-angelo-scola-milan-300x2922005.:

"Nakon smrti pape Ivana Pavla II. 2005., Scolu se smatralo jednim od najizglednijih kandidata na tadašnjim konklavama. Srđa Trifković ga je žestoko podupirao u časopisu Chronicles, budući da ga je smatrao jedinim čovjekom koji može preokrenuti ono što su neki u Vatikanu smatrali propadanjem europske kulture. Na konklavama je izabran Joseph Ratzinger kao papa Benedikt XVI."

Spominjanje izvjesnog Srđe Trifkovića ponukalo nas je da pročitamo što Wikipedia piše o njemu. I to je isto tako, u najmanju ruku, zanimljivo:

"Srđa Trifković (rođen 19. srpnja 1954. u Beogradu) je srpsko-američki publicist o međunarodnoj politici i urednik vanjske politike časopisa Chronicles [čiji je izdavač Rockford College, iz Rockforda u američkoj saveznoj državi Illinois]. Bio je direktor Centra za međunarodnu politiku na Institutu Rockford sve do 31. prosinca 2008. kad je podnio ostavku. Trivković je bio i neslužbeni glasnogovornik vlade Republike Srpske u 1990-ima i bivši savjetnik srpskog predsjednika Vojislava Koštunice i predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić."

Što je, i kako je nastala, Republika Srpska znamo, i stoga smo duboko dirnuti zabrinutošću Srđe Trifkovića, velikog zagovornika kardinala Trifković. Sudeći po tome čiji je glasnogovornik bio, i koga je savjetovao, očito je da uvaženi publicist smatra europskom kulturom činjenicu da su pri nastajanju tvorevine kojoj je zdušno pomagao srušeni gotovo svi katolički i muslimanski srvjerski objekti na području te tvorevine, poubijani desetci tisuća katolika i muslimana, dok su ostali protjerani, bez nade da će se, ogromna većina njih, ikada vratiti na svoja ognjišta.Scole radi propadanja europske kulture. Sudeći po tome čiji je glasnogovornik bio, i koga je savjetovao, očito je da uvaženi publicist smatra europskom kulturom činjenicu da su pri nastajanju tvorevine kojoj je zdušno pomagao srušeni gotovo svi katolički i muslimanski srvjerski objekti na području te tvorevine, poubijani desetci tisuća katolika i muslimana, dok su ostali protjerani, bez nade da će se, ogromna većina njih, ikada vratiti na svoja ognjišta. Zasigurno je ponosan što je savjetovao takvu zaslužnu Europljanku kakva je osuđena ratna zločinka Biljana Plavšić.

No, Srđa Trifković ne miruje ni danas: Kako se može vidjeti iz njegovih vlastitih riječi na blogu 1389 Counterjihad (poveznica) kao svjedok obrane u procesu koji se protiv Radovana Karadžiča vodi u Haagu, Trifkovića ne muči to što je bio na Palama u vrijeme masakra u Srebrenici, štoviše govori kako Karadžić u vrijeme tog masakra nije mogao uspostaviti niti telefonsku ni radio vezu s Ratkom Mladićem. To mu ni Radovan Karadžič niti Ratko Mladić ne bi povjerovali.

Da tražimo dalje, vjerojatno bismo pronašli još mnogo bisera o životu i opusu dr. Srđe Trifkovića. Navedimo još samo da mu je mnogo radova nastalo uz pomoć, i objavljeno u izdanjima, britanske zaklade The Lord Byron Foundation for Balkan Studies. Pogled na izdanja te zaklade (poveznica) koja nosi ime časnog pjesnika lutalice (ali tu prestaje bilo što ima veze s časti), pokazuje da se radi o otvorenoj protumuslimanskoj i protuhrvatskoj, odnosno o čistoj velikospskoj "publicistici".

Krenuvši dakle Internetom od velikog gafa talijanske biskupske konferencije koja je bila uvjerena da će kardinal Scola postati papa, vrlo brzo se dođe do britanske zaklade i velikosrpske promidžbe. Čudni su putovi crnog vraga.

D.J.L.

Uto, 20-05-2025, 02:38:27

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.