Iako proturječe i samima sebi, Kukukirku koalicija i Čačić gaze dalje

NRepublici Hrvatskoj nedostaje električne energije. Nije to tek gospodarsko, već i strateško pitanje, biti energetski nezavisna država. Stoga je u svakom slučaju jedan od prioriteta Hrvatske ulaganja u nove izvore energije, kojima bismo postajali sve manje ovisni o uvoznoj električnoj energiji.dalekovodi

Svaka izgradnja nekog objekta zahtijeva, međutim, i procjenu utjecaja rada tog objekta na okoliš. Za državu relativno male površine i obilja prirodnih vrjednota ravnoteža industrijskog razvoja i očuvanja okoliša ključna je, posebice stoga što je čist (ili što čišći) okoliš temelj za razvoj važnih, da ne kažemo potencijalno i dugoročno najvažnijih, segmenata hrvatskog gospodarstva, turizma i poljoprivrede.

Jasno je samo po sebi da svaka intervencija u okolišu predstavlja rizik za taj okoliš. Pitanje je procjene tog rizika i njegove usporedbe s mogućom koristi od tog rizika. U krajnjim slučajevima, ako moguća opasnost za okoliš znatno nadmašuje moguću korist od intervencije u okolišu, ili kad moguća gospodarska korist znatno nadmašuje procijenjenu opasnost za okoliš, stvar je čista. Problemi bi smjeli postojati samo kad su rizik i moguća korist usporedivi. Da budemo jasni, pod moguća korist smatra se korist za cijelu zajednicu, lokalnu i cjelokupnu, dakle, za cijelu državu.

Moguća korist od HE Ombla

Posljednjih dana u Hrvatskoj se mnogo govori i piše o jednom takvom mogućem ulaganju u energetiku, izgradnji hidroelektrane Ombla na izvoru Rijeke dubrovačke. O Ombli se uglavnom piše u kontekstu donedavne ministrice zaštite omblaokoliša i prirode, koja je navodno bila prisiljena dati ostavku zbog svog protivljenja izgradnji HE Ombla. Po nama je konkretan razlog za ostavku, intervencija za stranačku kolegicu, posve dovoljan razlog za ostavku. No, Moguća koristInstalirana snaga HE Ombla bila bi 68 MW, što bi predstavljalo povećanje od manje od 5% instalirane snage u HEP-ovom sektoru Jug, koji uključuje sve energetske objekte južno od (uključujući) HE Obrovac. Na razini cijele Hrvatske, instalirana snaga naših elektrana koje proizvode električnu energiju porasla bi za 1,84%.budući da se radi o Hrvatskoj, iza tog se sasvim sigurno još nešto krije, a sada je jasno i što, bolje reći tko.

Predstavimo najprije projekt HE Ombla s gospodarskog stajališta. Radi se o izgradnji hidroelektrane u blizini izvora Rijeke dubrovačke (ili kako je Dubrovčani nazivaju, Omble). Instalirana snaga te elektrane bila bi 68 MW. Sama ta brojka govori nam da se ne radi o nekom energetski ogromnom projektu, a u pravi se kontekst smješta kad se kaže da bi tih 68 MW predstavljalo povećanje od manje od 5% instalirane snage u HEP-ovom sektoru Jug, koji uključuje sve energetske objekte južno od (uključujući) HE Obrovac. Na razini cijele Hrvatske, instalirana snaga naših elektrana koje proizvode električnu energiju porasla bi za 1,84%.

Opasnost za okoliš u slučaju gradnje HE Ombla

S druge strane ekolozi upozoravaju na moguću veliku opasnost za okoliš. Tako je stručnjak za krška područja dr. sc. Ivo Lučić rekao kako će izgradnjom HE Ombla biti izravno ugrožen ekoton krškog područja, prije svega zbog promjene uvjeta života u nepreglednim mrežama krških pukotina: „Ipak, šišmiši i čovječje ribice nisu jedini ugroženi u ovoj priči. Hidroelektrana se planira graditi u području Izvjesna šteta Stručnjak za krška područja dr. sc. Ivo Lučić rekao kako će izgradnjom HE Ombla biti izravno ugrožen ekoton krškog područja, prije svega zbog promjene uvjeta života u nepreglednim mrežama krških pukotina: „Ipak, šišmiši i čovječje ribice nisu jedini ugroženi u ovoj priči. Hidroelektrana se planira graditi u području krša, koje je izuzetno porozno. Nitko ne zna koliko su podzemni kanali isprepleteni i podzemne vode povezane te se betoniranjem tih kanala mogu izazvati neželjeni efekti na povezane sustave podzemnih voda“krša, koje je izuzetno porozno. Nitko ne zna koliko su podzemni kanali isprepleteni i podzemne vode povezane te se betoniranjem tih kanala mogu izazvati neželjeni efekti na povezane sustave podzemnih voda“.

Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković bez sustezanja je kazao kako će projekt HE Ombla imati štetne posljedice po prirodu i okoliš, posebno zbog uništenja nekih endemskih vrsta. Jasno je dakle da postoji velika i izvjesna opasnost za okoliš.

Što kažu energetski stručnjaci

Prema kriterijima koji bi trebali odlučivati o nekoj intervenciji u prirodi, stvar je posve jasna. Graditi energetski objekt koji će hrvatske izvore električne energije povećati za manje od 2%,ombla1 uz istovremen izvjestan štetan utjecaj na okoliš suludo je. Spomenimo k tome i mišljenje stručnjaka za energetiku dr. sc. Branimira Molaka, koji se čudi e zašto HEP ne ulaže u smanjenje gubitaka energije pri prijenosu. U Hrvatskoj je taj gubitak 16,18%, dok je u EU prosjek 6,7%, a u svjetskim razmjerima 9,8%. Kad bi se to saniralo, ističe Molak, ne bi bilo potrebe za gradnjom ove hidroelektrane.

Dodajmo i da u projektnoj dokumentaciji projekta HE Ombla stoji i da se hidroelektrana ne nalazi u trusnom području te da brana i podzemna akumulacija ne povećavaju opasnost od potresa,. Poznato je, međutim, da je područje Dubrovnika, što se potresa tiče, najugroženije području u Hrvatskoj.

Što je Kukuriku koalicija napisala o HE Ombla u Planu 21

Očito je, dakle, da se u svezi projekta HE Ombla ne radi o stručnosti, već o politici. Dokaz tome je i pisani trag iz Plana 21 sa službene stranice Kukuriku koalicije. Tamo stoji: "Naglašavamo da su studija ekonomske isplativosti, kao i studija utjecaja na okoliš za ovaj projekt nedavno pokazale da projekt nije ni ekonomski racionalan, a ni ekološki prihvatljiv. Nedavne najave HDZ-ovih dužnosnika o prodaji tzv. tehničke vode iz HE Ombla arapskim zemljama tumačimo kao želju vladajućih stranaka da projekt HE Omble pokažu ekonomski isplativim. Stranke Kukuriku koalicije ne podržavaju projekte koji su upitni iz Plan21ekonomskih i ekoloških stajališta". Prije dolaska na vlast Kukuriku koalicija je, dakle, izrijekom bila protiv gradnje HE Ombla, temeljeći svoj stav, kako bi uvijek i trebalo, na studijama ekonomske isplativosti i utjecaja na okoliš. Pa, što se dogodilo u tih nekoliko proteklih mjeseci?

Zahvaljujući (i) hrvatskim medijima Čačić i Kukuriku koalicija idu (gaze) dalje

Između ostalog, dogodio se PP, Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Taj prema hrvatskim medijima uspješniPlan 21 o HE Ombla"Naglašavamo da su studija ekonomske isplativosti, kao i studija utjecaja na okoliš za ovaj projekt nedavno pokazale da projekt nije ni ekonomski racionalan, a ni ekološki prihvatljiv. Nedavne najave HDZ-ovih dužnosnika o prodaji tzv. tehničke vode iz HE Ombla arapskim zemljama tumačimo kao želju vladajućih stranaka da projekt HE Omble pokažu ekonomski isplativim. Stranke Kukuriku koalicije ne podržavaju projekte koji su upitni iz ekonomskih i ekoloških stajališta" gospodarstvenik, koji stalno povećava svoju osobnu imovinu, dok su mu tvrtke u stečaju zbog gotovo pola milijarde kuna (od kojih je preko polovice otišlo u zastaru, što dovoljno govori o političkoj „snazi“ Čačića), koji protiv sebe i načina svog poslovanja ima mnoštvo i tužbi i presuda, najveći je zagovornik izgradnje HE Ombla. Razumljivo je da ga je uhvatila nervoza, budući da je prije izbora obećavao silne milijarde eura novih investicija, a dosadašnji učinak mu je 0 (nula) kuna. Stoga i nastupa onako kako zna, kako je uvijek radio, grubo, bahato i na silu.

Čačić doslovno kaže: „Nama je dan zadatak da dignemo investicije za 3 puta već od sljedeće godine [3 puta 0 = 0, nap. autora!]. Da se od sljedeće godine ovdje realizira energetskih projekata na razini od milijardu i pol eura, da ide taj Plomin, da ide ta Ombla, da se prestanemo igrati dječjih vrtića, da ovi ljudi u ovoj zemlji imaju konkretan proizvod, da imaju posao, da mogu zaraditi za sebe i svoju djecu ako, naravno, zaštitimo maksimalno zemlju po najvišim standardima. To nije politikantstvo".

Kad su Radimir Čačić, i Kukuriku koalicija u pitanju, teško činjenicama!

No, to baš jest politikantstvo. Ponajprije tvrditi nešto što je protivno onome što je napisano pred manje od godine dana, i u čemu je i sam sudjelovao. To je zapravo i gore odmilanovic cacic1 politikantstva. A dovoditi na istu razinu ta dva projekta, Plomin i Omblu, može samo Čačić. Dogradnja Plomina dala bi Hrvatskoj 6 puta više električne energije od HE Ombla. Osim toga, baš i ne vjerujemo u iskrenost Čačićeve brige da ljudi imaju posao, budući da radnici njegovih tvrtki mjesecima ne dobivaju (minimalnu) plaću.

Radimir Čačić kaže i da mu je studija koja osporava Čačićevu tvrdnju o zaštiti okoliša sporna budući da je rađena besplatno.mulj Iako se radi o jednoj, nikako jedinoj, studiji koja proturječi jednoj jedinoj (profesionalnoj, tj. po Čačiću plaćenoj) studiji koja tvrdi da nema štetnog utjecaja na okoliš, možemo razumjeti njegovu sumnju. Ako itko ne može prihvatiti da netko može nešto napraviti bez da je plaćen (osim u slučaju zaposlenika njegovih tvrtki), onda je to zasigurno Radimir Čačić.

No, zahvaljujući (i) najvećim hrvatskim medijima, Prvi potpredsjednik će i dalje gaziti sve pred sobom. A hrvatskom narodu će se naravno i dalje, kao i uvijek kad je u pitanju PP, muljati. Baš nam pada na pamet kako je nedavno mađarski sud odlučio da Čačić ne može imati diplomatski imunitet u slučaju suđenja za prometnu nesreću s dvoje mrtvih koju je izazvao. Hrvatski mediji to su popratili Čačićevom izjavom da on i njegovi odvjetnici nisu za njega tražili taj status. A tko ga je onda tražio? Suprotna strana na sudu? Odgovor je jasan. Baš kao i u slučaju Ombla. Kad su Radimir Čačić, i Kukuriku koalicija u pitanju, teško istini i činjenicama!

D.J.L.

Sub, 14-12-2024, 11:39:24

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.