Tračak istine, pravde i nade iz Haaga?

Kako piše današnji portal Jutarnjeg lista, predsjednik Haaškoga suda Theodor Meron je u dopisu odvjetnicima zatočenih hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, kao i tužiteljima Heleni Brady i Douglasu Stringeru napisao, između ostalog: „Ako je pogrešna ocjena o tome da je granatiranje bilo nezakonito, treba preispitati stoji li uopće presuda o udruženom zločinačkom pothvatu“.

Sve se vrti oko pitanja koje se pokazalo ključnim pri donošenju prvostupanjske presude, a to je granica koja određuje zakonitost topničkih napada na Knin, a koju je sudsko vijeće postavilo na 200 metara od mete. Kao što smo pisali na stranicama našeg Portala, vodeći zapadni topnički eksperti utvrdili su da je granica od 200 metara potpuno pogrješna i proizvoljna, čak i nedostižna i na najsofisticiranije topništvo SAD-a i NATO saveza (Prijatelji suda: Presuda Gotovini i Markaču bez pravnih i vojnih temelja)

Iako je Sudsko vijeće haaškog suda odbilo prihvatiti te vodeće vojne i pravne eksperte za „Prijatelje suda“, očito je njihova ekspertiza ostavila traga u Haagu. Teško je, naime, zanemariti dokazanu tvrdnju iz Podneska nesuđenih prijatelja suda „da je izvršavanje naredbi o topničkim napadima, čak i ako se prihvate kriteriji točnosti gađanja Sudskog vijeća koje topnički eksperti smatraju posve neutemeljenim i proizvoljnim, bilo apsolutno zakonito, s 96% projektila palih u područje od 200 metara od cilja, i više od 99% palih u razumnije, ali još uvijek prestrogo definirano područje od 400 metara od cilja.“

U nastavku prenosimo cjelovit članak s današnjeg portala Jutarnjeg lista.

D.J.L.

Pet sudaca želi preispitati suđenje Gotovini: Četiri teze ruše presudu o zločinačkom pothvatu

Petorica najuglednijih sudaca Haaškoga suda namjeravaju ispitati je li Haaški sud pogriješio u presudi Anti Gotovini i Mladenu Markaču kad ih je osudio za prekomjerno granatiranje Knina i drugih gradova u Oluji.

Ako je pogrešna ocjena o tome da je granatiranje bilo nezakonito, treba preispitati stoji li uopće presuda o udruženom zločinačkom pothvatu, stoji u dopisu koji je predsjednik Haaškoga suda Theodor Meron poslao odvjetnicima Ante Gotovine i Mladena Markača te tužiteljima Heleni Brady i Douglasu Stringeru.

Dopuna dnevnog reda

Meron je kao predsjednik Žalbenog vijeća Haaškog suda prije dva tjedna prvo zakazao žalbenu konferenciju u slučaju Gotovina za 14. svibnja, a ovaj tjedan poslao je dopunu naloga o rasporedu sa svojevrsnim “dnevnim redom”. U dokumentu Meron poziva odvjetnike i tužitelje da se na raspravi, koja bi trebala trajati čitav dan, u ponedjeljak 14. svibnja, Ključno je je li prvostupanjsko sudsko vijeće pogriješilo kad je odredilo udaljenost od 200 metara kao granicu zakonitosti udara artiljerijskih granata od vojne mete, i na temelju toga izvelo zaključak da je Knin bio nezakonito granatiran, s ciljem protjerivanja civilnog stanovništva. Suci traže od odvjetnika i tužitelja da se na ročištu 14. svibnja koncentriraju na to jesu li suci pogriješili kad su odredili 200 metara kao granicu unutar koje će artiljerijske pogotke smatrati zakonitim.

Napad na civile

Drugo je pitanje, navode u dopisu, mora li sudsko vijeće povući druge svoje zaključke ako se odbaci kriterij zakonitosti od 200 metara, a treće, mora li Haag u tom slučaju povući i svoj zaključak o nezakonitom granatiranju. Četvrto pitanje je treba li odbaciti zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ako se utvrdi da granatiranje Knina nije bilo nezakonito. Raspravu o “kriteriju 200 metara” tražila je obrana generala Gotovine, tvrdeći da je Haaški sud proizvoljno prihvatio taj kriterij i na temelju njega zaključio da je Knin prekomjerno granatiran, što je od ključnog značaja jer su suci na tome utemeljili osuđujuću presudu. U presudi su suci zaključili da HV nije gađao samo vojne ciljeve, nego je kompletne gradove tretirala kao mete, pa su zato granatiranje definirali kao protupravni napad na civile.

Presuda: Srbi su pobjegli zbog protupravnih napada

U presudi stoji da su krajinske vlasti imale planove za evakuaciju, ali je stanovništvo pobjeglo zbog “straha i pritiska uslijed granatiranja”. Tim protupravnim napadima HV je počinio i zločin prisilnog premještanja, odnosno deportacije, a baš to su glavni elementi “udruženoga zločinačkog pothvata”. U presudi stoji da je cilj bio trajno uklanjanje srpskog stanovništva prijetnjom ili upotrebom sile, što je “uključivalo protupravne napade na civile i civilne objekte, deportacije i prisilno premještanje”. Zato je nezakonito granatiranje ključni argument jer ga Haag pravno tretira i kao protupravni napad na civile, i kao oblik deportacije i prisilnog premještanja.

Snježana Pavić
www.jutarnji.hr