Na Dan nezavisnosti Republike Mađarske, 15. ožujka 2012., predsjednik mađarske vlade održao je u Budimpešti govor pred 250.000 Mađara i gostiju iz nekih drugih istočnoeuropskih zemalja. Povod za vrlo snažne, i u neku ruku revolucionarne poruke koje je izrekao Viktor Orbán je bio uvjetovanje pomoći Mađarskoj od strane EU izmjenom nekih mađarskih zakona. Međutim, i pored prvorazredne važnosti, o ovom četvrtmilijunskom skupu u zemlji na našoj sjevernoj granici hrvatski mediji, koji sve više informiranju prilaze na sjevernokorejski način, vrlo su skromno izvijestili.

Viktora Orbán 1989. godine držao je vrlo zapažen govor povodom ponovnog svečanog pokopa Imrea Nagya, središnje osobe mađarskog ustanka protiv Sovjetskog Saveza u 1956. U svom govoru tada je zahtijevao slobodne izbore i povlačenje sovjetskih trupa iz zemlje.

Ako ista osoba dvadesetak godina kasnije, sada kao čelnik zemlje koja ima ogromna iskustva s tiranijama i paktovima, upozorava europske birokrate kako će u odsustvu reakcije cijela Europa postati kolonija suvremenog financijskog sustava - Zatajene porukeMađarske poruke poput ove: "Kao tisuću godina star europski narod imamo jedan zahtjev - tražimo jednake standarde za Mađare", trebale bi hrvatskom narodu biti posebno inspirativne i otrežnjavajućeonda bi to trebao ipak biti znak tim birokratima da nešto ozbiljno u Europskoj uniji nije kako treba. Međutim, ne treba gajiti previše iluzija da će se tako nešto i dogoditi i da će europski birokrati promijeniti svoju politiku sami od sebe. Zato trenutna zbivanja na relaciji Mađarska-EU mogu imati dalekosežne poslijedice i za cijeli koncept i budućnost Europske unije.

Jednako tako ne treba gajiti ni previše iluzija da će netko iz naših upravljačkih struktura izvući barem poneku pouku iz onoga što se moglo čuti u glavnom gradu Mađarske. Orbánove poruke poput ove: "Kao tisuću godina star europski narod imamo jedan zahtjev - tražimo jednake standarde za Mađare", trebale bi hrvatskom narodu biti posebno inspirativne i otrežnjavajuće. Međutim, umjesto novinskih izvještaja i televizijskih rasprava o onome što se u četvrtak moglo čuti u Mađarskoj, mi u Hrvatskoj stidljivo i onako usput, kroz odgovor predsjednika na jedno od novinarskih pitanja, doznajemo s više od mjesec dana zakašnjenja tek da se u zemlji s kojom smo donedavno ratovali rehabilitira Dragoljub (Draža) Mihailović. I da mi tu ništa ne možemo. S ovim zadnjim se ipak ne ćemo složiti. Možemo, možemo, samo trenutni predsjednik, koji u Knessetu optužio hrvatski narod za genocidnost u vrijeme kada je proces rehabilitacije četničkog vođe u Srbiji već bio u tijeku, to ne želi.(mm)

Viktor Orbán pred 250.000 ljudi u Budimpešti: Ne ćemo biti kolonija!

Politički i intelektualni program 1848 bio je: Ne ćemo biti kolonija! Program i želja Mađara 2012. je: Ne ćemo biti kolonija!

Mađarska ne bi mogla izdržati pritisak i stvari diktirane izvana u zimi 2011.-2012. da nije bilo stotina tisuća ljudi koji su ustali kako bi svakome pokazali da Mađari ne će živjeti kako im stranci diktiraju, da ne će odustati od svoje nezavisnosti ili svoje slobode, te stoga isto tako ne će odustati od svog Ustava, kojeg su konačno uspjeli napisati nakon dvadeset godina. Hvala vam svima

Ne dajte se zavesti ako ćete sutra u međunarodnom tisku pročitati da je ovdje na trgu bilo tek nekoliko stotina ljudi, i da su ti protestirali protiv vlade.

Kako izgleda, nismo bili jaki kaoSlobodan životKako izgleda danas nas ima dovoljno brojem i odlučnošću da se borimo i za slobodan mađarski život, nakon borbe za naše slobode što smo danas već duga desetljeća.

Kako izgleda danas nas ima dovoljno brojem i odlučnošću da se borimo i za slobodan mađarski život, nakon borbe za naše slobode.

Za nas sloboda znači da nismo podređeni nikome.

Znači i da zaslužujemo poštovanje.

Odlučujemo sami o svojoj sudbini

Sloboda također znači da mi odlučujemo o zakonima koji upravljaju našim životima, da mi odlučujemo što je važno a što nije. Iz mađarske perspektive, s mađarskim razmišljanjem, slijedeći ritam naših mađarskih srca.

Stoga mi pišemo naše ustave. Ne trebamo već napisane retke, niti tražimo nezvanu pomoć stranaca koji bi htjeli upravljati našim rukama.

Više smo nego tek dobro upoznati s karakterom nezvane drugarske pomoći, čak i ako ona dolazi obučena u fino iskrojeno odijelo, a ne u uniformu sa zakrpama na ramenima. Želimo da se Mađarska okrene oko vlastite osi, te ćemo stoga štititi Ustav koji je sigurnost za našu budućnost.

Moramo postaviti najveće pitanje i odgovoriti na njega. Hoćemo li se podvrći da budemo na milosti drugih do smrti, ili ćemo se osloniti na naše vrijednosti koje nas čine Mađarima, Mađarima koji čine suverenost suverenošću i povijest poviješću. Hoćemo li se odlučiti za sudbinu kolonije ili za mađarsko postojanje činjeni i načinjeno u skladu s našim najboljim znanjem?

Ima samo jedna stvar koju nitko ne može dovoditi u pitanje. Naše borbe za slobodu uvijek su značile korak naprijed za svijet. Značile su napredak, budući da smo bili u pravu. Bili smo u pravu čak i kad je svatko to osporavao.

1848. smo rekli da moramo srušiti zidove feudalizma, i pokazalo se da smo bili u pravu. 1956, smo rekli da moramo lomiti, da moramo slomiti kotače komunizma, i pokazalo se da smo bili u pravu.

I danas nas promatraju sa sumnjom

Gledaju nas kako su nas gledali 1848.-49., kad je Europa utihnula, ali se tada svijet feudalizma raspao diljem Europe i na mjesto njega rođene su jake države

Gledaju nas kako su nas gledali 1956, ali je komunistička tiranija, u koju smo zabili prvi čavao, konačno kolabirala, dozvolivši Europi da se ponovno ujedini.

Europski nas birokrati danas promatraju s nepovjerenjem budući da smo rekli: Trebamo nove putove. Rekli smo da moramo pobjeći iz zatvora duga i isto smo tako izjavili da Europa može opet postati velika uz pomoć velikih država. Vidjet ćete, dragi moji prijatelji, da će se opet pokazati da smo u pravu.

Nisu vazali feudalaca uzrokovali pad feudalizma, niti su komunizam srušili partijski sekretari. Vladavina špekulanata ne će biti okončana od strane njih samih ili birokrata, niti će oni doći pomoći spasiti europsku kočiju koja je zaglibila.

Ne će to biti oni, već će to biti građani Europe koji žive od plodova svojih osobnih napora. Zato, jer njihov svijet mora doći. Ako ne dođe, dani Europe završili su.

Mladost ožujka isto je tako vidjela, što mnogi u Europi danas odbijaju vidjeti, da je financijska nezavisnost preduvjet slobode. Zbog toga oni moraju uključiti neophodan zahtjev za Narodnom bankom na svoj popis od 12 točaka.

Iako Mladost ožujka ne čine članovi odbora ili bankari, oni posve razumiju težinu problema nacionalne banke. Znali su da narodna banka nije banka koja je nezavisna od svog naroda. Nezavisna narodna banka nije banka koja štiti državno gospodarstvo od svog naroda. Nezavisna narodna banka je banka koja štiti državno gospodarstvo od stranih interesa. Oni su znali, i mi također dobro znamo da svatko sa zdravim razumom ne će susjedima povjeriti ključeve smočnice.

Naši litvanski, češki, latvijski, slovenski i rumunjski prijatelji stali su uz nas. Ne samo da su stali uz nas, već su naši litvanski i poljski prijatelji došli k nama proslaviti blagdan.

Živjela Litva!

Bog blagoslovio Poljsku!

Uz nas imamo i šutljivu ustrajnu Europu od mnogo desetaka milijuna, koji inzistiraju na nacionalnom suverenitetu i koji još vjeruju u kršćanske vrijednosti hrabrosti, časti, Bezbožni savezNismo sretni, ali shvaćamo da europsko jedinstvo nije jedinstvo svetaca, ali ne ćemo sjediti i mirno gledati ako bilo koji politički ili intelektualni trend pokuša silom nametnuti neki bezbožni savez Europivjernosti i samilosti, koje su jednog dana naš kontinent učinile velikim.

Ima ljudi, ima mnogo ljudi koji pamte 1956. i misle: "Vi Mađari bili ste u pravu". Sposobni smo čuvati našu zemlju od nepravde jačih carstava. Zbog toga nas poštuju oni koji nas poštuju. Zbog toga nas napadaju oni koji su protiv nas.

Europa u problemima

Razumijemo da Europa ima mnogo problema. Pucaju kotači na preprekama, mišići i tetive se savijaju.

No, kao tisuću godina star europski narod imamo jedan zahtjev. Tražimo jednake standarde za Mađare. Kao europski narod tražimo jednak tretman. Ne ćemo biti europski građani drugog reda. Naš je opravdan zahtjev da se na nas primjenjuju jednaki standardi kao i na ostale države. Naučili smo da su oporavak Europe i Mađarske nerazdvojivi. Kad god se Europa nađe u nezgodi, sudbina Mađarske krene prema gorem.

Nismo sretni, ali shvaćamo da europsko jedinstvo nije jedinstvo svetaca, ali ne ćemo sjediti i mirno gledati ako bilo koji politički ili intelektualni trend pokuša silom nametnuti neki bezbožni savez Europi.

Europa se ne smije predati i popustiti; osjećaj da pripadamo zajedno ne smije više slabiti. To bi dovelo do poraza i raspada Europe. Zbog toga Europa ne smije ostavljati cijele države uz cestu.

Ako ne djelujemo na vrijeme, na kraju će cijela Europa postati kolonija suvremenog financijskog sustava.

preveo D. J. L.