Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 Kome to gospodarski odgovara „Jugosfera"?

Prošli tjedan beogradski je „Press“ objavio članak u kojemu se donose rezultati istraživanja života u zemljama bivše Jugoslavije, odnosno – za ljubitelje nebuloznih neologizama – u zemljama „regije“ ili „regiona“. Istraživanje je proveo srbijanski „Press“ u suradnji sa – kako stoji u članku – „nekoliko vodećih medija u regionu“. Od medija iz Hrvatske sudjelovao je „Jutarnji list“.

Srbija najviše nazadovala

Prema rezultatima istraživanja, Srbija je najviše izgubila na kvaliteti života građana u prethodnih 20 godina, odnosno od raspada SFRJ, u odnosu na ostale bivše jugoslavenske republike. JugoslavijaIstraživanje je pokazalo da po plaćama prevodi Slovenija sa 975 eura; na drugom je mjestu je Hrvatska sa 742 eura, na trećem Crna Gora sa prosječnom plaćom od 479 eura, slijedi Bosna i Hercegovina sa 406 eura, zatim Srbija sa 345 eura, dok je na začelju Makedonija, u kojoj građani mjesečno zarade ravno 333 eura.

Loš pokazatelj za Srbiju je i to što je za prosječnu potrošačku košaricu od 557 eura u Srbiji neophodna čak 1,5 plaća. U Hrvatskoj potrošačka košarica iznosi 908 eura, u Crnoj Gori 770, a u Makedoniji 200 eura. Slovenska statistika ne barata istom potrošačkom košaricom, dok se ona u BiH više ne izračunava.

Uspoređivanjem ekonomskih podataka zemalja bivše SFRJ, uočava se i to da je stopa nezaposlenosti u Srbiji jako visoka jer iznosi čak 22,2 posto, pa je stoga Srbija po nezaposlenosti gora od Hrvatske, Slovenije i Crne Gore. U gorem je položaju jedino BiH sa 27,2 posto građana koji ne rade i Makedonija sa 31,2 posto nezaposlenih.

Od svih bivših republika benzin je najskuplji u Srbiji, ali je i izlazak u restoran stavka za koju se izdvaja isto novca kao kod susjednih zemalja. Ručak u restoranu srednje kvalitete u Beogradu košta oko 10 eura, slično kao u Makedoniji, dok je u Zagrebu i Ljubljani taj račun manji za oko šest eura. U BiH ručak stoji 10 do 12 eura po sobi, a u Crnoj Gori 12.

Iznajmljivanje stana od 50 kvadrata u širem centru Beograda košta oko 250 eura, identično kao i u Sarajevu i Skoplju. Najviše novca na iznajmljivanje daju Slovenci, čak 500 eura, zatim stanovnici Crne Gore - 350, pa Hrvatske, u kojoj najam košta 300 eura. Poslije Slovenije, u kojoj se na vrtić izdvaja čak 250 eura mjesečno, slijedi Srbija, gdje državni vrtić košta 85 eura, što je skuplje nego u ostalim republikama.

Istraživanje ruši jugosferske mitove

Jutarnji listRiječ je o vrlo zanimljivim podatcima, koji demantiraju brojne konfabulacije koje smo posljednih godina mogli pročitati u hrvatskim medijima. Naime, u hrvatskim se medijima posljednih godina konstantno pokušavalo dokazati da je hrvatsko gospodarstvo u lošijem položaju od srbijanskoga, kako je Hrvatska jedina zemlja u „regiji“ koja nije izišla iz krize, kako u Srbiji svjedočimo „gospodarskome čudu“ itd. Dakako, uglavnom se radilo o novinarskim pamfletima u kojima se nisu donosili konkretni računi i tablice, nego proizvoljni i neutemeljeni zaključci dirigiranih novinara.

SuradnjaNe treba, dakako, a priori odbijati gospodarsku suradnju sa Srbijom, niti s bilo kojom drugom zemljom iz bivše Jugoslavije. No, valja se suprostaviti tendencijama koje takvu suradnju nastoje instrumentalizirati u političke, jugosferske svrhe. Hrvatskoj je u interesu da jednako dobru suradnju ostvari i s drugim, bogatijim zemljama, kao što su recimo Mađarska ili Austrija. No, zašto se suradnja s tim zemljama u medijima nikada posebno ne naglašava, nije teško pogoditi – gospodarska suradnja nastoji se upregnuti u politička kola. Kad će „Jutarnji list“ i slični mediji ubuduće pisati jugonostalgičarske novinarske pamflete – u kojima će zagovarati što užu gospodarsku suradnju Hrvatske i zemalja u „regiji“ i pokušavati dokazati kako je ta suradnja najviše u interesu Hrvatskoj - treba ih podsjetiti na istraživanje u kojemu su sami sudjelovali, a koje je temeljito demantiralo takve pamlete i laži, koji imaju jasan jugosferski predznak. No, „Jutarnji list“ navedeni su rezultati očito toliko šokirali, da ih uopće nisu objavio, barem ne u online izdanju. Zašto je tome tako, nije teško pogoditi. Jedno relevantno istraživanje srušilo je sve dosadašnje jugosferske pisanije.

Iako razloge takvome gospodarskome potonuću Srbije u odnosu na druge zemlje u susjedstvu možemo djelomično potražiti u ratnim sukobima na Kosovu, bombardiranju Beograda i sl., teško je ne primijetiti kako su i ostale zemlje – recimo Hrvatska i BiH – također imale još veća ratna djelovanja na svome području, tako da pravi uzrok takvoga srbijanskog potonuća prvenstveno treba potražiti negdje drugdje. To je prije svega raspad bivše Jugoslavije, u kojemu su Srbi imali brojne privilegije u odnosu na ostale zemlje, s obzirom da su se sredstvima iz drugih zemalja nemilosrdno punile beogradske blagajne. U tom je smislu jasno zašto danas ponovno iz Srbije možemo čuti umilne glasove o „regionu“, „Jugosferi“ i „novim savezima“. U bilo kakvim „jugosferama“ Srbija će ekonomski izrabljivati ostale zemlje, kako to jasno i nedvosmisleno pokazuje povijest monarhofašističke i komunističke Jugoslavije.

Ne treba, dakako, a priori odbijati gospodarsku suradnju sa Srbijom, niti s bilo kojom drugom zemljom iz bivše Jugoslavije. No, valja se suprostaviti tendencijama koje takvu suradnju nastoje instrumentalizirati u političke, jugosferske svrhe. Hrvatskoj je u interesu da jednako dobru suradnju ostvari i s drugim, bogatijim zemljama, kao što su recimo Mađarska ili Austrija. No, zašto se suradnja s tim zemljama u medijima nikada posebno ne naglašava, nije teško pogoditi – gospodarska suradnja, kako smo već spomenuli, nastoji se upregnuti u politička kola.

Očekivani rezultati

Inače, ovo istraživanje nije moglo pretjerano iznenaditi one koji imaju barem djelomična saznanja o tome kako se živi u Srbiji i drugim zemljama bivše Jugoslavije. O tome je i na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća pred više od pola godine objavljen članak pod naslovom „Posebni odnosi“, odnosno prije više od godine članak Što zapravo znači “liderstvo u regiji“?. U oba naša članka u biti su anticipirana gore navedena istraživanja, dakako u našem slučaju i bez pomoći „vodećih medija u regionu“.

Zaključno možemo stoga konstatirati: gospodarska suradnja da, ali Jugosfera: odlučno ne! Razlog? Ostanimo samo na temi koju smo ovdje načeli, Jugosfera bi u vrlo kratkom roku postala „Srbosfera“ u kojoj Hrvatska umjesto sebe razvija Srbiju. A takvih „srbosferi“ je Hrvatskoj bilo zaista dosta!

Davor Dijanović

Čet, 20-02-2020, 09:26:17

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.