Davor DijanovićDavor Dijanović

(Geo)političke teme i mete

Političke scile i haribde

Već viđeno

Mirovna konferencija o Ukrajini prošloga je vikenda održana u Švicarskoj uz sudjelovanja 90-ak zemalja. Prikazana je kao prvi korak prema postizanju mira. S obzirom na to da na konferenciji nije bili ruskih, ali niti ukrkineskih predstavnika, jasno je da ovakvi događaji više imaju svrhu davanja javne potpore Ukrajini, nego što bi mogli dovesti do bilo kakvih rješenja.

Ukrajinska i ruska pozicija potpuno su nespojive. Ukrajina prirodno teži oslobađanju svojih okupiranih teritorija (gotovo četvrtina je pod ruskim nadzorom), a Rusija kao uvjet mira nameće odustajanje Ukrajine od NATO-a i povlačenje njezine vojske iz Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporižja u istočnoj i Južnoj Ukrajini.

U situaciji dok niti jedna strana ne želi popustiti, a na bojišnici nema promjena koje bi značile strateški preokret, jasno je da do nikakvog dogovora ne može doći.

Sve se više pomiču crvene linije. Sve više zapadnih zemalja želi Ukrajini dopustiti da se njihovih oružjem gađa rusko ozemlje. Francuska i Kanada podupiru slanje vojski zemalja članica NATO-a u Ukrajinu što bi značilo korak prema globalnom ratu. Rusija pak prijeti gađanjem teritorija država članica, upotrebom nuklearnog oružja, ali i tome da će ruskim oružjem naoružati protivnike Zapada.

NATO s druge strane razgovara o raspoređivanju većeg broja nuklearnog oružja, vađenju naoružanja iz skladišta i stavljanja u stanje u pripravnosti s obzirom na sve veću prijetnju Rusije i Kine, rekao je šef saveza Jens Stoltenberg za britanske novine Telegraph.

Diplomacija kao da ne postoji, raspravlja se isključivo o naoružavanju. To je u Europi viđeno u vremenima za koja smo misli da su iza nas.

Horde pljuvača

Nakon pomalo i nesretnog poraza Hrvatske od Španjolske na Europskom nogometnom prvenstvu u Njemačkoj horde profesionalnih pljuvača – čiji jurišnici kao i Dragan Markovina navijaju protiv Hrvatske nogometne reprezentacije, a hrvatska im himna ne znači ništa – dočekale su svojih pet minuta. Pljuvačina i izrugivanje krenuli su na najjače. Pritom se redovito spominje izbornika Zlatka Dalića i njegovo javno iskazivanje hrvatskih i katoličkih stavova. Ne zanima te pljuvače to što je isti izbornik osvojio srebrnu i brončanu medalju na dva svjetska prvenstva.

Njihova mržnja jača je od logike i zdravog razuma i prerasta u tešku psihopatologiju samomržnje. Ljudi koji u životu nisu dalićpostigli ništa, a bivovanje im se svodi na difamiranje drugih ljudi iz mračnih sobičaka i zakutaka, osjećaju se pozvanim napadati izbornika koji ima dvije medalje sa svjetskih prvenstava. Jasno je da se tu radi o mržnji i frustracijama, no problem nastaje onda kad su ti pljuvači medijski tzv. mainstream. Onda je to teški nacionalni mazohizam.

Njihova se, međutim, mržnja ne ograničava samo na hrvatske medije. Poznato je da domaći novinari i domaće ljudskopravaške udruge redovito Hrvatsku denunciraju i u inozemstvu šireći priče o neoustaštvu i neofašizmu (u državi u kojoj je većina političke klase od 1990. do danas kapacitirana ex komunističkim kadrovima i njihovom podmlatkom).

Tako „Deutsche Welle“ piše (zapravo prenosi „Berliner Zeitung“) o tome da su Hrvati poznati po svojim navijačkim pjesmama, u kojima se „tematizira ljubav, ponos, borbu, domovinu, često je tema domovina“. Dodaje se da je teško uopće „(pr)ocijeniti u kojem se trenutku slavljenički patriotizam pretvara u sramotni nacionalizam“. „U boj, u boj, za narod svoj! Teško je razlikovati radi li se tu o veličanju junaka ili možda ratnih zločinaca“.

Sada je očito sporan i „U boj, u boj, za narod svoj!“. U vremenu postmodernog nihilizma i nomadske iskorijenjenosti, sramotno je biti spreman braniti svoj dom. Ovdje vidimo kako globalistička ideologija srasta s reliktima jugoslavenskog naslijeđa. I u Jugoslaviji su bile sporne ovakve pjesme. One nemaju baš nikakvu poveznicu s ustaštvom, ali su i one sada sporne. Tu vidimo da borba protiv „hrvatskog nacionalizma” nema granice. Ustaštvo je tu najpodatnije za napade, ali se napadi ovdje ne iscrpljuju. Vrlo brzo bit će sporne i mnoge stranice Domovinskog rata. To je tako kada kapitulira i defenzivno pristaje na globalističke i projugoslavenske narative.

Diskriminacija

Županijski sud u Zagrebu u novoj je presudi ponovno izrazio stajalište da Grad Zagreb nije diskriminirao organizatore sudHoda za život time što im je uskratio postavljanje zastava na gradske jarbole (dok u isto vrijeme Zagreb dopušta LGBT zastave).

Jasno je da ovdje na djelu vidimo političke kriterije. Svakome je jasno kako je ovdje riječ o diskriminaciji na temelju političkog (pa i vjerskog) uvjerenja koja je zabranjena Ustavom Republike, očito prema svima osim prema vjernicima i konzervativcima. No suci znaju da kad donesu ovakvu presudu ne će biti sankcionirani, ali potencijalno mogu napredovati u karijeri. Ljevičari su jedini koji mogu biti predmet diskriminacije. Tako je propisao woke katekizam.

Ponovimo što je talijanski povjesničar i publicist Roberto de Mattei napisao u knjizi „Diktatura relativizma“: „Prva je etapa nijekanje postojanja objektivnog zakona ili istine, s posljedicom izjednačenja dobra i zla, poroka i krjeposti. Druga je etapa institucionalizacija moralnoga zastranjenja, tj. pretvaranje osobnoga poroka u javnu krjepost. Treća je etapa društvena cenzura i sudsko suzbijanje dobra. Do te smo točke stigli. Danas živimo u svijetu koji se temelji na protudekalogu po kojemu je sve dopušteno, osim javno ispovijedati vjernost načelima naravnoga i kršćanskoga poretka“.

Rodna ideologija

Udruga Status M pozvala je medije na konferenciju pod nazivom „Sveobuhvatna seksualna edukacija u škole!“ koja je održana danas. Cilj je konferencije, kako se navodi u pozivu, pokrenuti „hitnu raspravu“ i definiranje konkretnih rokova za uvođenje seksualne edukacije u zagrebačke škole.

Ista udruga ranije se u svojim Facebook statusima hvalila širenjem rodne ideologije u vrtićima. Konkretno, djecu od tri godine u vrtićima se učilo o „rodno transformativnim alatima“.

Što je ovo ako ne uvođenje rodne ideologije u školsko-obrazovni sustav?

Uništavanje poljprivrede

Ministri za okoliš država članica u ponedjeljak su u Luxembourgu potvrdili uredbu o obnovi prirode, nakon što je poljoprivredaaustrijska ministrica iz reda Zelenih suprotno uputi svoje vlade glasala za i tako omogućila kvalificiranu većinu.

Ovime je učinjen još jedan korak prema realizaciji tzv. Zelenog dogovora koji prijeti uništenjem europske proizvodnje hrane. Za sada ovakve uredbe djeluju apstraktno, no u idućim godinama njihove će otrovne plodove obilno kušati poljoprivrednici diljem Europske unije.

Političko i ideološko ludilo svuda je oko nas…

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 5-12-2024, 11:07:45

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.