Davor DijanovićDavor Dijanović

(Geo)političke teme i mete

Promjene u EU i SAD – koje će biti posljedice?

Posljednjih godina sve se više mogu čuti glasovi o tome da Europska unija treba postići tzv. stratešku autonomiju. Riječ je o konceptu inauguriranom u dokumentu Strateški kompas, prema koja bi EU donosila odluke vodeći se primarno svoje strateškim interesima, neovisno o interesima drugih velikih sila pri čemu se ovdje, dakako, primarno misli na SAD. To bi podrazumijevalo i izgradnju zajedničke europske obrane. Posljednjih mjeseci, u kontekstu rata u Ukrajini, u Europi se sve više govori o povratku vojnog roka u mnogim državama, a sve se više i normalizira ratni diskurs. Golema potrošnja oružja i streljiva u Ukrajini dovela je u pitanje i europsku vojnu industriju. Ona ne može pratiti potrošnju koju podrazumijeva ukrajinski rat.

Europska strategija za obrambenu industriju

U skladu s time, Europska komisija je prošloga tjedna predložila prvu Europsku strategiju za obrambenu industriju (EDIS), u kojoj se ističe da države članice EU-a moraju u području obrane ulagati više, bolje i zajedno. Predstavljen je i zakonodavni prijedlog Europskog programa za obrambenu industriju (EDIP), za koji je iz europskog proračuna namijenjeno 1,5 milijardi eura u razdoblju od 2025. do 2027. te okvir mjera kako bi se osiguralo da obrambeni proizvodi budu pravodobno dostupni.

„Snažna, otporna i konkurentna europska obrambena industrija strateški je imperativ i preduvjet za jačanje naše obrambene spremnosti”, istaknuo je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. Borrell je vojska wudodao da su članice EU-a desetljećima vrlo malo izdvajale za obranu te da sada nužno investirati „više, bolje i zajedno”.

Nova strategija treba pokazati da industrija naoružanja u EU-u može brže, bolje i zajednički proizvoditi, naglasio je Thierry Breton, europski povjerenik zadužen za unutarnje tržište. Europska komisija pritom predlaže niz mjera.

Glavni prijedlog je da zajednička nabava oružja ubuduće bude pravilo, a ne izuzetak. U tu svrhu će biti formirano novo tijelo koje će činiti Komisija, visoki predstavnik, šef Europske obrambene agencije i države-članice. Zadatak novog tijela će biti utvrđivanje potreba država-članica prilikom kupovine naoružanja i omogućavanje koordinacije.

Prema riječima potpredsjednice Komisije Margrethe Vestager, države članice su od početka rata u Ukrajini do lipnja 2023. na naoružanje potrošile više od 100 milijardi eura. Gotovo 80 posto tog iznosa potrošeno je izvan EU-a, a 60 posto je otišlo proizvođačima u SAD-u. Prema novim planovima, najmanje 50 posto novca za oružje trebao bi do 2030. biti potrošeno unutar Unije, a do 2035. to bi trebalo biti 60 posto.

Što donosi Trumpov izbor?

Europa je posljednjih desetljeća sanjarila o kraju povijesti. Međutim, posljednje su godine dovele do novih ratnih sukoba na tlu Europe, do novoga hladnog rata velikih sila i do povratka geopolitike u javni diskurs. Geopolitičke i trumpsigurnosne teme dominiraju u javnom diskursu mnogih država. Živimo u vremenu koje stvara višak povijesti, jako daleko od sanjarija o njezinu kraju.

Jedan je britanski veteran nedavno izjavio da je zbog desetljeća sustavne borbe protiv domoljublja danas teško regrutirati vojne jedinice. Da je tome tako svjedoči najnovije istraživanje prema kojemu je samo 19 posto Nijemaca spremno braniti Njemačku u slučaju rata. Ovo su posljedice višedesetljetnog klevetanje domoljublja i nacionalizma.

Nije, međutim, iskrivljena samo slika domoljublja, nego i slika čovjeka. Antropološki inženjering dovodi do toga da mnogi na Zapadu više ne znaju jesu li muško i žensko. Takvi, posve sigurno, ne će biti sposobni braniti svoju zemlju.

U kontekstu jačanja vojne industrije spominje se sve više i mogući ponovni izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika. U Europi se boje da bi on mogao donijeti odluku o izlasku iz NATO-a i prestanku američke pomoći Europi. Isti ti zaboravljaju da je upravo Trump, a ne Barack Obama Ukrajini isporučio teško naoružanje i da je izvrijeđao Emmanuela Macrona kad je ovaj govorio o moždanoj smrti NATO saveza. Trump je prije svega trgovac koji želi da sve države EU-a više troše na obranu i tako pune i proračun američkoga vojno-industrijskog kompleksa.

Američka tzv. duboka država pokušala je sve učiniti da spriječi Trumpovu nominaciju za republikanskog kandidata. Ipak, nakon nedavnoga najvažnijeg dana američkih predizbora, tzv. superutorka, jasno je da će Trump biti republikanski kandidat. Odnio je pobjedu u 14 od 15 saveznih država. Tako suverene pobjede do sada nije ostvario niti jedan kandidat na predizborima. Nikki Haley je nakon superutorka odustala od kandidature. Osim toga, Trump je dobio i potporu Mitcha McConnella, dugogodišnjeg čelnika republikanaca u Senatu.

Sada je jasno da nas 5. studenoga očekuje repriza izbora iz 2020. Donald Trump protiv Joe Bidena. No sada u drugačijim ulogama jer se Trump pojavljuje kao izazivač, a to je pozicija koja mu je puno komotnija. I ankete daju Trumpu prednost u odnosu na Bidena. Naravno, to još uvijek ne znači ništa. Očekuje nas velika i dugačka predizborna bitka.

O kognitivnim sposobnostima Joe Bidena raspravljalo se i pred protekle izbore. Sada je posve jasno da taj čovjek nije kognitivno sposoban voditi državu. No baš zato idealan je za strukture u Bijeloj kući (već spomenuta duboka država) washingtonkoje putem njega mogu realizirati svoje agende. Ključno je kako ga pripremiti da se ne pogubi u debati protiv Trumpa. Tijekom protekle kampanje debate su bile ograničene zbog tzv. korona-virusa, a za onu glavnu debatu Biden je vrlo vjerojatno dobio određeni doping. Ovaj put će to biti teže jer mu se zdravstvene stanje u međuvremenu očito dosta pogoršalo dok je Trump zadržao energičnost u javnim nastupima.

No tu bi se moglo umiješati američko pravosuđe. Poznato je da se protiv Trumpa vode mnogi politički procesi. Tko zna: možda u nekome od tih slučajeva (osuđujuća) presuda bude tempirana pred izbore? Tada bi Biden mogao reći da ne želi debatirati s kriminalcem. Svašta je moguće, a ponajviše manipulacije s dopisnim glasovima. K tome, Bidenu u prilog idu i migracije koje iz godine u godinu mijenjaju političku sliku pojedinih saveznih država pa bi i tradicionalno republikanski Texas mogao biti upitan kroz nekoliko izbornih ciklusa. Naravno, ne treba isključiti niti obrnuti proces: da se i tradicionalno demokratski birači s vremenom okrenu republikancima jer ovi prvi promiču sve luđe politike. Što, primjerice, jedan Afroamerikanac s brojnom obitelji ima s genderističkim ideologijama ili od toga da ga se huška na Amerikance europskog porijekla? Baš ništa.

Trumpova pobjeda mogla bi dovesti do političkih lomova na globalnoj geopolitičkoj razini, a utjecat će i na političke i sigurnosne procese u Europi. Spominje se mogući Trumpov dogovor s Vladimirom Putinom oko Ukrajine, a određene konzekvence mogao bi imati i za hrvatsko geopolitičko i sigurnosno okruženje. Trumpove su politike često nepredvidljive. To što on načelno zastupa suverenističku politiku (Amerika na prvome mjestu) svakako je poželjno, no ujedno ne znači da će takva politika biti po Hrvatsku korisnija od one Bidenove. U svijetu sukoba i novoga realizma i Hrvatska bi trebala početi primarno gledati svoje interese. Nitko za Hrvatsku ne može donijeti bolje odluke od nas samih.

Davor Dijanović

Sri, 17-04-2024, 18:27:28

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.