Davor DijanovićDavor Dijanović

(Geo)političke teme i mete

Globalistički plan ukidanja gotovog novca

Razlika između „teorije zavjere“ i realnosti ponekad je u proteku nekoliko mjeseci ili godina. Digitalni2Najprije se određene najave proglašavaju suludim teorijama zavjere pomahnitalih luđaka, a kad se otkrije da neke teorije nisu teorije (naravno da postoje i nebulozne teorije!), nego tajni planovi, nitko u javnom prostoru nema potrebu reći da prvi glasnici ipak nisu bili luđaci i čudaci.

I danas, nakon svega što se događalo za vrijeme korona-krize, postoje ljudi (među njima i neke visoko učene glave!) koji trkeljaju o teorijama zavjere kako bi iskazali svoju vjernost medijsko-političkom establishmentu.

Narativ o teorijama zavjere prati i konspirologe koji već desetljećima najavljuju ukidanje gotovog novca. No čini se da i ovdje ciljevi postaju transparentniji.

Navodne dobre namjere

Ukidanje gotovog novca pravda se prividno dobrim namjerama. Cilj je, kažu, spriječiti pranje novca i utaju poreza jer gotovina može igrati veliku ulogu u kriminalnim aktivnostima. Digitalne transakcije stvaraju revizijski trag za provedbu zakona što financijskim institucijama pomaže u borbi protiv kriminala. Digitalne transakcije, dodaje se, smanjuju eurotransakcijske troškove, potiču zdravije navike potrošnje i stimuliraju štednju. Kako bi se suzbile prijevare i pranje novca Europska središnja banka tako je 2016. ukinula izdavanje novčanica od 500 eura.

Od iste se godine provode globalne politike za sprječavanje upotrebe gotovine u korist digitalnih transakcija. U SAD-u se tako svaki gotovinski polog veći od 10,000 eura mora prijaviti poreznoj upravi.

Sve su ovo prividno dobre ideje, ali su i klasični primjeri podvale. Naravno da se je i korona-agenda provodila pod krinkom borbe za zdravlje ljudi kao što i zeleni fundamentalisti jamraju o zaštiti okoliša. Pravi cilj koji se krije iza ukidanja gotovine jačanje je kontrole i nadzora ljudi.

Svjetski poznati filantrop, mecena, dobrotvor i prijegorni borac za ljudsko dobro Bill Gates već je uključen u projekt koji želi ukinuti gotovinu i uvesti isključivo plaćanje karticama. Projekt nosi naziv FASTT, a podrazumijeva „jednostavne, pristupačne, sigurne i pravovremene transakcije“. Projekt vodi Grupa za razvoj platnih sustava Svjetske banke. Ovaj se projekt provodi u polutajnosti, a predstavlja temelj za uvođenje centralizirane globalne digitalne valute koja bi pak vodila prema uvođenju digitalnog ID-a i sustava globalnog društvenog kreditiranja čije začetke već imamo u Kini.

Digitalni ID za sve, pametni gradovi koji prate sva kretanja, ukidanje gotovine, jedna digitalna valuta globalne središnje banke, kiborzi spojeni na računala… Ovo možda nekom zvuči kao još jedna suluda teorija zavjere, no vrlo brzo će se pokazati da tome nije tako.

Od Nigerija i Australije do Švedske

U Nigeriji već postoji eksperiment s uvođenjem globalnog ID-a. Australija, koja je i u vrijeme korona-krize prednjačila u uvođenju suludih mjera, i glede ukidanja gotovine poduzima avangardne akte. Kao što su nedavno izvijestili australski mediji, Australija ubrzano ide k tome da postane „društvo bez gotovine“ jer banke suzbijaju podizanje gotovog novca, zatvaraju bankomate i poslovnice i potpuno zabranjuju gotovinu, a jedan stručnjak predviđa da će novacfizički novac potpuno nestati do kraja desetljeća. „Rekao bih da ćemo do kraja 2025. biti funkcionalno bez gotovine - to će jednostavno biti potpuna rijetkost“, ističe Richard Holden, profesor ekonomije na UNSW Business School.

Financijska analitička Sarah Wells smatra da je cilj banaka smanjiti potražnju za novčanicima i da će vlada uvesti koliko se točno novca može podići s bankomata, a ograničit će se i mogućnost podizanja novca s bankomata kojim upravljaju druge banke. Ukidanje gotovine pritom se, dakako, pravda plemenitim ciljevima jer će, eto, taj porez naštetiti kriminalcima na crnom tržištu kao da kriminalci nisu već ispred policije i financijskih institucija u trgovanju kriptovalutama.

Macquarie Bank nedavno je objavila da će iduće godine potpuno ukinuti gotovinu, nakon sličnih poteza Commonwealth Bank, NAB-a i ANZ-a o prestanku rada s gotovinom u nekoliko poslovnica.

U Europi u ideji ukidanja gotovog novca prednjači, dakako, Švedska. U toj zemlji 82 posto ljudi plaća bezgotovinski. U većini švedskih gradova, kao što su svojedobno izvijestili hrvatski mediji, karte u javnim autobusima ne mogu se kupiti gotovim novcem, neke banke više ne posluju s gotovinom, postoje benzinske crpke i restorani koji više ne primaju gotovinu, a čak se i u nekim crkvama lemozina daje kartično. Govorilo se o tome da bi Švedska već ove godine mogla potpuno ukinuti gotovinska plaćanja. Na razini EU-a za sada se ne donose odluke u pravcu ukidanja gotovine, ali je ove godine najavljeno uvođenje digitalnog eura što, dakako, predstavlja tek prvi korak.

Najgori totalitarizam

Globalno ukidanje gotovog novca nije potez koji je moguće provesti preko noći. Za njega će trebati možda i desetljeća, no globalistički planovi idu u tome smjeru. Primjenu doktrine kuhanja žabe jasno smo mogli vidjeti na primjeru korona-agende. Malo po malo proizvodi se pristanak na sve veća i veća ograničenja, a ona se pravdaju dobrom ljudi i njihovom sigurnošću.

Nitko vam, dakako, ne će reći da će sve vaše transakcije biti pod vladinim nadzorom i da bi se one političke Digitalni1nepodobne sutra moglo jednostavno isključiti iz digitalnog svijeta i tako im onemogućiti materijalu egzistenciju. Reći će vam da oni jako brinu za vaše dobro. A povijesno nam iskustvo svjedoči da političari i globalističke institucije neumorno izgaraju za prava malih ljudi, zar ne?

U osvrtu za "Glas Koncila" Domagoj Sajter odlično je sumirao sve prednosti zadržavanja gotovine. On tako ističe da je „gotovinski novac najsnažnije oruđe slobode. Materijalno, ništa nije jače od novca u ruci. Oduzimanjem novca oduzima se moć, sloboda, privatnost. Zauzimanje za gotovinski novac zauzimanje je za neometano pravo vlasništva, i to nad najmoćnijim alatom u ljudskoj civilizaciji. Novac na računu ne može se upotrijebiti ako ne postoje tehnički i drugi preduvjeti. Sustavi kartičarskih kuća znaju se srušiti i ostaviti milijune ekonomskih subjekata bez lipe na duže razdoblje. Banke mogu blokirati plaćanja prema subjektima koji im se ne sviđaju, ako tako žele, bez obzira na to što protiv tih subjekata u tom trenutku nema sudskih presuda ni drugih pravnih osnova za blokadu. Osoba ili institucija može blokirati tuđu imovinu, tuđi novac na računu, sav ili djelomično, namjerno ili nenamjerno, slučajno ili svjesno, s osnovom ili bez osnove. Brojne su koristi opiranja bezgotovinskomu društvu, osobito kad treba ustati u zaštitu nemoćnih, nezaštićenih i ugroženih kategorija građana“.

Na žalost, čini se da velika većina političara nije svjesna važnosti ove teme pa ju gotovo nitko ne spominje u svojim javnim istupima i predizbornim programima. „Superizborna“ godina pred nama dobra je prilika da se to promijeni.

Zaključno govoreći, ukidanje gotovog novca samo je jedan aspekt provođenja ideje Velikog reseta koja u svom konačnom obliku završava u tehnoprogresivičkom antiutopizmu i posthumanizmu. U totalitarizmu gorem od svih onih koje je ljudski rod upoznao u prošlome stoljeću.

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

Ned, 14-07-2024, 09:46:27

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.