Davor DijanovićDavor Dijanović

(Geo)političke teme i mete

Agenda transhumanizma

Prošloga tjedna čelnici mnogih država i drugi istaknuti pojedinci našli su se u Davosu kako bi Dijanovićna Svjetskom ekonomskom forumu raspravljali o „gorućim problemima“. Rizici za okoliš dominiraju Izvješćem o globalnim rizicima Svjetskog ekonomskog foruma za 2022. Rizici povezani s klimatskim promjenama također predstavljaju tri najveća rizika po ozbiljnosti u sljedećih deset godina. Manje od 16% ispitanika u Globalnoj anketi o percepciji rizika „optimistično“ je ili „pozitivno“ o izgledima za svijet.

Klaus Schwab, osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, svojedobno je najavio da će „četvrta industrijska revolucija dovesti do spajanja našeg fizičkog, digitalnog i biološkog identiteta“. Političari koji slijede agendu Svjetskog ekonomskog foruma inspirirani su posthumanističkim futurizmom. Tako savjetnik Svjetskoga ekonomskog foruma Yuval Noah Harari predviđa budućnost u kojoj ljudi imaju kibernetski organizam. Ideja vodilja je da se, kako bismo preživjeli, trebamo pripremiti za dehumanizaciju.

„Sveprisutno mobilno superračunalo. Inteligentni roboti. Samovozeći automobili. Neuro-tehnološka poboljšanja mozga. Genetičko uređivanje. Dokazi dramatičnih promjena su posvuda oko nas i događaju se eksponencijalnom brzinom“, stoji na stranici Svjetskoga ekonomskog foruma na kojoj se govori o knjizi „Četvrta industrijska revolucija“ KIausa Schwaba. On je uvjeren da smo na početku revolucije koja iz temelja mijenja način na koji živimo, radimo i odnosimo se jedni prema drugima.

„Prethodne industrijske revolucije oslobodile su čovječanstvo životinjske sile, omogućile masovnu proizvodnju i donijele digitalne mogućnosti milijardama ljudi. Ova Četvrta industrijska revolucija je, međutim, bitno drugačija. Karakterizira ju niz novih tehnologija koje stapaju fizički, digitalni i biološki svijet, utječu na sve discipline, gospodarstva i industrije, pa čak i izazivaju ideje o tome što znači biti čovjek“, stoji uz opis Schwabove knjige.

Nastali pomaci i poremećaji znače da živimo u vremenu velikih obećanja i velikih opasnosti. Svijet ima potencijal za povezivanje više milijardi ljudi s digitalnim mrežama, dramatično poboljšanje učinkovitosti organizacija, pa čak i Davosupravljanje imovinom na načine koji mogu pomoći u regeneraciji prirodnog okoliša, potencijalno poništavajući štetu prethodnih industrijskih revolucija.

Međutim, Schwab također ima ozbiljne brige: organizacije se možda ne će moći prilagoditi; vlade bi mogle propustiti primijeniti i regulirati nove tehnologije kako bi iskoristile njihove prednosti; promjena moći stvorit će važne nove sigurnosne probleme; nejednakost može rasti, a društva bi mogla postati fragmentirana.

Schwab stavlja najnovije promjene u povijesni kontekst, ocrtava ključne tehnologije koje pokreću ovu revoluciju, raspravlja o glavnim utjecajima na vlade, tvrtke, civilno društvo i pojedince te predlaže načine za odgovor. U središtu njegove analize je uvjerenje da je Četvrta industrijska revolucija pod kontrolom svih nas sve dok smo u mogućnosti surađivati između zemljopisnih područja, sektora i disciplina kako bismo iskoristili prilike koje ona pruža. Schwab posebice poziva vođe i građane da „zajedno oblikuju budućnost koja funkcionira za sve stavljajući ljude na prvo mjesto, osnažujući ih i neprestano se podsjećajući da su sve ove nove tehnologije prije svega alati koje su izradili ljudi za ljude“.

Schwabova knjiga objavljena je 2016. godine, a u međuvremenu globalistički su krugovi dodatno osnažili agendu transhumanizma.

Tko smo onda mi?


Pred dvije godine Henry Kissinger je zajedno s Ericom Schmidtom i Danielom Huttenlocherom napisao knjigu „The Age of AI: And Our Human Future“. U uvodu knjige autori podsjećaju na to da je čovječanstvo tijekom svoje povijesti iskusilo niz tehnoloških promjena, no tehnologija je rijetko suštinski transformirala društvenu i političku strukturu naših društava. Češće se događalo da postojeći okviri, kroz koje određujemo naš društveni svijet, prihvaćaju i apsorbiraju Bog i znanostnovu tehnologiju, razvijajući se i inovirajući unutar već prepoznatljivih kategorija. Automobil je, primjerice, zamijenio konja bez prisiljavanja na potpunu promjenu društvene strukture. S druge strane, ističu autori, umjetna inteligencija obećava da će transformirati sva područja ljudskog iskustva, a jezgra njegovih transformacija će se na kraju dogoditi na filozofskoj razini, pri čemu će se transformirati način na koji ljudi razumiju stvarnost, kao i našu ulogu u njoj.

U sadašnjem trenutku, djelomični kraj pretpostavljene superiornosti ljudskog razuma, zajedno s proliferacijom strojeva koji mogu parirati ili čak prevladati ljudsku inteligenciju, obećava transformacije potencijalno dublje i od onih iz Prosvjetiteljstva, smatraju autori. „Čak i ako napredak u umjetnoj inteligenciji ne proizvede opću umjetnu inteligenciju (AGI, Artificial General Intelligence) – tj. softver koji je sposoban za obavljanje bilo kojeg intelektualnog zadatka na razini čovjeka, kao i sposobnost povezati zadatke i koncepte iz različitih disciplina - pojava umjetne inteligencije će promijeniti koncept stvarnosti kakvo čovječanstvo ima, pa samim tim i samo sebe. Napredujemo prema velikim dostignućima, ali ta dostignuća trebala bi potaknuti filozofsko razmišljanje. Četiri stoljeća nakon što je Descartes objavio svoju maksimu, postavlja se pitanje: ako umjetna inteligencija 'misli' ili se približava razmišljanju, tko smo onda mi?“.

Mnogi kritičari tzv. u transhumanizmu vide distopijsku ideju prema kojoj će u budućnosti postojati superelite i njihovi robovi.

Ima li nade?

U knjizi „Homo deus: kratka povijest sutrašnjice“ globalistički glasnogovornik i savjetnik Svjetskoga ekonomskog foruma Yuval Harari vrlo jasno donosi projekcije budućnosti:

„Na početku dvadeset prvog stoljeća vlak napretka ponovno polazi s kolodvora – i vjerojatno će biti posljednji vlak koji će ikad napustiti postaju zvanu Homo sapiens. Oni koji ga propuste nažalost ne će dobiti novu priliku. Da biste osigurali mjesto u tom vlaku, morate dobro razumjeti tehnologiju dvadeset prvog stoljeća, posebice moć Umjetna inteligencijabiotehnologije i računalnih algoritama. Te su sile mnogo moćnije od pare i telegrafa i ne će se upotrebljavati samo za proizvodnju hrane, tkanina, vozila i oružja. Glavni proizvodi u dvadeset prvom stoljeću bit će tijela, mozgovi i umovi, a jaz između onih kojih znaju projektirati tijela i mozgove te onih koji to ne znaju bit će mnogo veći od jaza između Dickensonove Britanije i Mahdijeva Sudana. Zapravo će biti veći jaz nego između sapiensa i neandertalaca. U dvadeset prvom stoljeću oni koji se ukrcaju na vlak napretka steći će božanske sposobnosti stvaranja i razaranja, a oni koji će ostati iza suočit će se s izumiranjem“.

Današnje transhumanističke ideje nisu ništa drugo nego rebrendirana eugenika kao pseudoznanost koja je direktno suprotstavljena kršćanstvu koje je prvo inauguriralo ideju dostojanstva svake ljudske osobe.

U članku „Tehnika i etika“ hrvatski povjesničar i filozof dr. Milan Šufflay još je daleke 1924. godine ustvrdio da između napretka znanosti i napretka etike nema razmjera. Moderna tehnika prema Šufflayu u rukama je divljaka, a bijela rasa - pijana od nacionalizma i drugih predrasuda - sjedi na prekrasnom automobilu koji strahovitom brzinom juri u propast. Na kraju spomenutog članka Šufflay pesimistički zaključuje: „Potrebna bi bila ravnoteža između znanstvene spreme ljudi i njihove umne i moralne spreme. Ali tehnički progres neprispodobivo je brži od etičkog progresa. I zato nema nade”.

Šufflayevom zaključku teško bismo imali što za dodati…

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

 

 

Pon, 15-07-2024, 14:19:47

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.