Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Hrvatska početkom 2023.

Ulaskom u 2023. godinu Hrvatska je ušla u eurozonu i u Schengen. Time su – ako izuzmemo 2023.članstvo u OECD-u – ostvareni vanjskopolitički ciljevi političkih elita kojima je potporu na svim izborima davala većina hrvatskih birača. Istodobno, od ulaska u EU 2013. iz Hrvatske se iselilo pola milijuna ljudi. Pritom se radi o radno aktivnom stanovništvu koje je trebalo nositi ekonomski razvoj Republike Hrvatske.

Lakonski se kaže da je to posljedica „slobodnog protoka ljudi, robe i kapitala, no matematika i statistika jasno govore o tome da i Hrvatska i neke druge postkomunističke zemlje služe Njemačkoj i drugim bogatijim državama kao rezervoar jeftinih resursa i jeftine radne snage.

Visoka inflacija posljednjih mjeseci, ali i više cijene proizvoda nakon vrlo inventivne konverzije u euro, snažno ruše standard hrvatskih građana. To bi moglo izazvati nove valove iseljavanja iz Republike Hrvatske. Osim toga, broj rođenih ove će godine, prema prognozama, pasti ispod 35.000 što predstavlja negativni povijesni rekord.

Dok Hrvati odlaze iz Hrvatske – stranci se useljavaju u našu državu. Nakon što je pred koju godinu donesen novi MIgranti HrvatskaZakon o strancima, koji je ukinuo kvote za strane radnike, došlo je do prave invazije stranih radnika u Republiku Hrvatsku.

Samo prošle godine od 1. siječnja do 30. studenog ukupno je izdano 115.343 dozvola za boravak i rad stranim državljanima. U godinama ranije u Hrvatsku je također ušlo više od 100.000 radnika. Jasno je da uvoz stranih radnika ruši cijenu domaće radne snage pa bi liberalni Zakon o strancima mogao potaknuti nova iseljavanja.

Masovne migracije u zemlje kao što su Francuska, Njemačka i Italija dovele su posljednjih desetljeća do velikih promjena u identitetu tih država čiji pojedini dijelovi danas sliče na Bliski istok i Sjevernu Afriku. Trendovi kakve posljednjih godina gledamo u višestruko manjoj Hrvatskoj u roku od samo deset godina mogli bi temeljito izmijeniti identitet hrvatske države.

Visoka cijena klijentelizma i korupcije

Posljednjih dana rade se usporedbe cijena određenih proizvoda u istim trgovačkim lancima u Hrvatskoj i Sloveniji. No pritom se prešućuje da ove dvije države imaju različite porezne sustave i različit odnos prema privatnom sektoru. Iako KOrupcijakao postsocijalistička zemlja ni Slovenija nije toga pošteđena, klijentelizam je u Hrvatskoj dominantni model političkih, ekonomskih i društvenih odnosa. Hrvatska je zarobljena partikularnim interesima.

Korupcija i kriminal ugrožavaju nacionalnu sigurnost, a napredovanje na temelju veza (negativna selekcija) temeljni je model uspona na društvenoj ljestvici. Sve je to omogućeno nefunkcioniranjem pravosuđa.

Klijentelizam i korupcija zahtijevaju velike financijske izdatke. Svaka korupcija košta. Svako uhljebljivanje košta. I tu dolazimo do visokih poreza koji destimuliraju privatni sektor. Negativna selekcija generira ozračje nepravde zbog koje stimulira iseljavanje iz zemlje. Nalazimo se u začaranome krugu.

Živimo u vremenu tektonskih lomova međunarodnog poretka. U vremenu kompleksnih i opasnih odnosa između velikih sila. Iznutra rastočena klijentelizmom i demografskim pustošenjem, a izvana opasnim regionalnim okruženjem i migracijskim procesima Hrvatska se nalazi u vrlo nezavidnoj poziciji.

Bez temeljite promjene odnosa prema državi i društvu (što će zbog petrificiranih struktura i negativnoga herediteta predstavljati veliki izazov za bilo koju vlast) u pitanje bi mogle doći temeljne vrijednosti i ključni strateški nacionalni interesi hrvatskog naroda i hrvatske države.

Davor Dijanović

Uto, 31-01-2023, 10:34:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

x

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2023 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.