Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

INA kao paradigma koruptivno-klijentelističkog modela

Istaknuta gospodarska povjesničarka Mira Kolar Dimitrijević ovako opisuje promjene na Dijanovićgospodarskom planu nakon što je Hrvatska 1918. postala dio monarhističke Jugoslavije: „Osobe koje preuzimaju vodeće funkcije u Hrvatskoj uglavnom su iz uže Srbije i ne poznaju upravu u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji koja je izgrađivana desetljećima pa korupcija i vladavina žandarmerije, a osobito nepridržavanje postojećih zakona i propisa u Hrvatskoj, izazivaju veliko nezadovoljstvo koje se pretvaralo u krizu. Rješenja koja je donosila srpska vlast bila su zasnovana na francuskome sustavu i nisu odgovarala upravnom sustavu Hrvatskoj koji je bio izgrađen prema njemačkom uzoru te je dolazilo do stalnih nesuglasica, odnosno korak naprijed značio je deset koraka unatrag. (…) sustav zasnovan na poštenju prestao je funkcionirati, a prednost su dobili snalažljivost, veze i korupcija. Izgubila se pravna, a provođenjem agrarne reforme divljim načinom, i materijalna sigurnost. (…) poslovanje s Europom otežano je zbog toga što izvoznice za izvoz robe u Srednju Europu odobrava Beograd pa upravo u tom vremenu upravni organi otvaraju vrata korupciji i podmićivanju, pojavama koje su do 1914. bile u Hrvatskoj slabo razvijene…“.

Komunistička Jugoslavija donijela je do još većeg širenja korupcije i kriminala koji postaju dominantan način političkih, ekonomskih i društvenih odnosa. Sam je Josip Broz Tito na sjednici Predsjedništva SKJ 30. travnja 1971. rekao: „Korupcija je kod nas zauzela veoma snažnog maha. Stjecanje bogatstva na razne nepravilne načine, na račun nekoga drugog – to je kod nas masovna pojava“.

Zbog neprovedene lustracije isti model nastavlja živjeti i nakon hrvatskog osamostaljenja. Kompanija INA za to je ponajbolji primjer.

INA kao bankomat

U komunističkoj Jugoslaviji INA je služila kao bankomat kriminalnih političko-udbaških elita. U izvlačenju novca iz inaovoga državnog poduzeća sudjelovao je sam vrh tadašnje države, a Đurekovićevo ubojstvo nije bez veze s time što je želio razotkriti taj kriminal. Na žalost, ista je kriminalna politika nastavljena i u vrijeme hrvatske države u kojoj INA predstavlja bankomat tzv. Duboke države i njihovih kriminalnih ekspozitura.

Da su se novci koji su samo u Republici Hrvatskoj zamračeni u INI ulagali u daljnju modernizaciju i istraživanja ovaj je kompanija mogla poprimiti strateški karakter i činiti okosnicu razvoja hrvatskog gospodarstva. Kriminalne politike INA-u su pretvorile u benzinsku crpku.

Najnoviji teški kriminal otkriven u ovoj kompaniji ukazuje na nastavak kriminalne prakse, ali i na psihopatološke crte i nevjerojatnu aroganciju, bahatost i primitivizam kriminalnog šljama slizanog s politikom. Na žalost, kriminalne operacije ne bi bile moguće bez zaštite u visokim političkim i pravosudnim krugovima.

U knjizi „Nacionalna sigurnost. Prognoziranje ugroza“ stručnjak za sigurnost prof. dr. sc. Mirko Bilandžić upozorava na sljedeće: „Sustavna politička korupcija s kojom je Hrvatska izraženo suočena posljednjih desetak godina predstavlja ugrožavanje nacionalne sigurnosti. Nakon srpsko-jugoslavenske agresije na RH, to je najozbiljnije ugrožavanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Naime, tzv. sustavna politička korupcija dominantan je oblik upravljanja Hrvatskom zadnjih 10-ak godina, dominantan oblik društvenih odnosa, funkcioniranja gospodarskoga sustava, osvajanja vlasti i održavanja na vlasti. Takav model nije rezultirao samo pljačkom hrvatske države i hrvatskoga korupcijadruštva (prema relevantnim procjenama 15 milijarda dolara), već su nepotizmi, klijentelizmi, kronizmi i prljavo-partikularni interesi i utjecaji doveli do negativne kadrovske selekcije i bitnih deficita institucionalnih državnih kapaciteta, uključivo i institucija nacionalne sigurnosti. Posljedična rezultanta jest da je politička, socijalna, gospodarska, upravljačka, moralna i duhovna kriza postala hrvatska svakodnevica. Ukupno, sustavna politička korupcija ugrozila je nacionalnu sigurnost Hrvatske“.

Korupcija, kriminal i općenito klijentelistički model upravljanja državom postali su prvorazredni problem nacionalne sigurnosti. Ujedno ove su pojave i najsnažniji generator iseljavanja iz naše zemlje. Bez reforme pravosuđa (a da je ona krenula vidjet ćemo se onda kad i družina iz pravosuđa upozna čari Remetinca) Hrvatska jednostavno ne može naprijed i ostaje talac kriminala, korupcije i teškog primitivizma.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Uto, 31-01-2023, 12:15:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

x

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2023 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.