Davor DijanovićDavor Dijanović

(Geo)političke teme i mete

 Vječna mržnja prema katoličkoj vjeri i prema životu

Odluka Vrhovnog suda SAD-a kojom se poništava presuda Roe vs Wade i time odluka o abortusu prepušta saveznim državama izazvala je velike reakcije diljem svijeta, a svoje reperkusije ima i na hrvatsku Abortuszbilju gdje sada ljevičari žele referendumom ugraditi pravo na pobačaj u Ustav RH iako su ranije – dosljedni kakvi jesu – poručivali kako se ne može referendumom odlučivati o ljudskim pravima.

Pretpostavka je da će gotovo pola saveznih država zabraniti abortus ili uvesti snažne restrikcije. Simptomatično je da je upravo u SAD-u, gdje je od šezdesetih godina prošloga stoljeća krenula seksualna revolucija, došlo do najvećega „kontrarevolucionarnog“ čina u posljednjih pedesetak godina.

Ako razdoblje od 1968. godine do danas, vezano uz dječju, seksualnu i žensku revoluciju (kako ih je definirao član neomarksističke Frankfurtske škole Erich Fromm) opravdano smatramo razdobljem revolucije, čiju su plodovi najprije u SAD-u doveli do legalizacije abortusa, homoseksualizma, preljuba, kontracepcije itd., onda borbu protiv ovih pojava – koje dovode do demografske katastrofe, dekristijanizacije i posvemašnje dekadencije na Zapadu – možemo smatrati pokušajem kontrarevolucije.

Nema pritom nikakve dileme da će odluka iz SAD-a imati globalne implikacije. Nije isto zbiva li se nešto u SAD-u, kao državi koja globalno reflektira i izvozi ideološke utjecaje, ili o nekoj relativno u međunarodnim odnosima nebitnoj državi. Odluka Vrhovnog suda SAD-a dat će snažan vjetar u leđa pro-life pokretu diljem svijeta.

Bijes lijevo-liberalnih struktura

S druge strane, ova je odluka izazvala bijes lijevo-liberalnih političkih i medijskih struktura. Za Macrona to je povratak Bidenpedeset godina unazad, a za Bidena čak sto i pedeset. Pritom je zanimljivo to da je „katolik“ Biden još 2006. godine govorio nešto sasvim drugo o abortusu. Tada je u jednome razgovoru rekao: „Ne gledam na abortus kao na izbor i pravo. Mislim da je to uvijek tragedija, i mislim da bi trebao biti rijedak i siguran, i mislim da se trebamo fokusirati na to kako ograničiti broj pobačaja“.

Salto mortale, Bidenova tragedija očito je vezana uz želju napredovanja u političkom mainstreamu.

Od lokalnih političara temom abortusa na ljevici se najviše bavi Predrag Matić Fred. Ovaj je svojedobno inicirao rezoluciju Europskog parlamenta koja napada priziv savjesti, a abortus tretira kao vrstu zdravstvene usluge. Za njega je odluka Vrhovnog suda SAD-a mračan trenutak povijesti. Zbog ovakvih stavova dobio je jučer i nagradu za najboljeg europarlamentaraca u području zaštite ljudskih prava.

No ne miruju i drugi lijevi aktivisti i komentatori.

Lijevi rasizam

Jedan od sudaca američkog Vrhovnog suda koji je glasovao za većinsko mišljenje je i Clarence Thomas, inače Thomas ClerenceAmerikanac crne boje kože i uvjereni katolik. On je poručio da bi trebalo preispitati i ranije odluke u kojima se utvrđuju ustavna prava na kontracepciju i istospolne veze kroz kontroverznu pravnu teoriju.

Clarence nije profil „crnoga“ Amerikanca koji bi odgovarao antifama niti BLM skupini. On je američki patriot i katolik. Kao takav je nepoćudan ljevici pa i onoj u Hrvatskoj. Zanimljiva je tako reakcija na njegovu najavu preispitivanja i drugih odluka Vrhovnog suda od strane Alice Jurak.

Ova je komunikacijska savjetnica u tvrtki svoje sestre Aleksandre Kolarić, a u slobodno vrijeme pasionirana titoistica. Na Twitteru je ovako komentirala sudca Clarencea: „Dosta se razbahatio za nekoga ko je do gotovo nedavno sjedio u stražnjem dijelu autobusa“.

Jurak333

Sve što treba reći o leftardskom mentalnom sklopu vidi se na ovome primjeru. Ako si ideološki naš onda ćemo voditi lažnu brigu o tvojim pravima (BLM i ostale terorističke organizacije), ako nisi – onda ćemo pokazati svoje pravo rasističko lice. Za neke se ljude crne boje kože kleči, a nekima je mjesto na zadnjem dijelu autobusa. Pritom ovi prvi mnogu biti i kriminalci, ali je bitno da nisu katolici. Vječna mržnja prema katoličkoj vjeri, rekao bi Hilaire Belloc.

Davor Dijanović

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pon, 25-09-2023, 02:42:17

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2023 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.