Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Hrvati u BiH između separatističkih i unitarističkih tendencija

Dvadeset i šest godina nakon svršetka rata - Bosnu i Hercegovinu i dalje opterećuju isti BIHproblemi. Novi akteri, ali stare tendencije. Milorad Dodik prijeti odcjepljenjem tzv. Republike Srpske, Bošnjaci nastoje pretvoriti Federaciju u ekskluzivno svoj entitet, država nema izgrađene institucije, a kriminal i korupcija cvjetaju na svakome koraku. Ne postoji elementarni konsenzus tri naroda o budućnosti države što ozbiljno dovodi u pitanje njezinu budućnost.

Posljednjih mjeseci, uz sudjelovanje medijatora iz SAD-a i EU-a, odvijaju se pregovori o promjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, o čemu smo već pisali na ovim stranicmaa. Promjene bi Hrvatima trebale omogućiti legitimno političko predstavljanje, tj. izbor vlastitog člana Predsjedništva BiH. Iako se stvara slika kako se time traži nekakav ustupak bošnjačke strane, radi se samo o povratku ukradenog. Komšićev izbor predstavlja uzurpaciju hrvatskih prava i protivan je Ustavu BiH. Pritom je tragično da nitko od relevantnijih bošnjačkih političara ne osuđuje takvu politiku kao što je to svojedobno učinio Haris Silajdžić.

Cilj je unitarna BiH

Pregovori u Neumu nisu završili dogovorom, a navodno bi se trebali nastaviti ovoga tjedna. Dojam je da Bošnjaci Unitaristipregovorima samo kupuju vrijeme. Njihov je cilj unitarna BiH i to je jasno istaknuto u Deklaraciji SDA koja je donesena pred koju godinu. Pristanak na promjenu izbornog zakona mogao bi se dogoditi jedino u slučaju pritisaka inozemnih medijatora. Međutim, ako uzmemo u obzir da je visoki predstavnik Christian Schmidt rekao da se izbori u listopadu mogu održati i prema starome zakonu, onda je jasno kako i on nastavlja politiku svojih prethodnika – uz donekle iznimku vremena Miroslava Lajčaka – koja je protivna hrvatskim interesima.

U odnosu prema inozemstvu službeno Sarajevo proklamira tzv. građanski koncept Bosne i Hercegovine. No takav koncept, iako je milozvučan za uši često neinformiranih zapadnih birokrata, zapravo je preslika Miloševićevog modela. Da je tome tako nedavno su priznali i bošnjački političari: zastupnik Demokratske Fronte Dževad Adžem i Ramiz Salkić iz predsjedništva SDA.

Miloševićev model

Predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž ovoj je dvojici pročitao sljedeću izjavu: „Mi inzistiramo da se u centar političkog sustava stavi čovjek i građanin, a ne pripadnik pojedine nacionalnosti. Slobode i prava čovjeka i Miloševićgrađanina koji može sudjelovati u političkom životu ravnopravno, bez obzira na razlike u pogledu nacionalnosti, vjere, profesije ili bilo kakve druge... su osnovica za razvoj jedne demokratske i moderne europske zemlje“.

Raguž je bošnjački dvojac pitao slažu li se s izjavom na što su oni potvrdno odgovorili. Nevolja je u tome što je autor te izjave Slobodan Milošević!

Jasno je da u višenacionalnim državama tzv. građanski model prema principu jedan čovjek-jedan glas odgovara najviše najbrojnijem narodu. Zato ravnopravnost podrazumijeva drugačije konsocijacijske modele.

Na žalost, ni Hrvati u BiH ni Republike Hrvatska nemaju ozbiljnu strategiju za rješavanje hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini, za razliku od Sarajeva i Banje Luke koji imaju jasno definirane strateške ciljeve i provode ih u praksi. Dok god se ne shvati da je položaj Hrvata u BiH ključno hrvatsko vanjskopolitičko pitanje, vrijednog svakoga lobiranja, ne piše se dobro ni Hrvatima u BiH ni hrvatskoj državi.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 2-07-2022, 20:17:22

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

x

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.