Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Od Njemačke, Austrije i Francuske do Italije, Poljske, Mađarske i drugih država

Jačanje desnih i tzv. populističkih stranaka politički je fenomen koji posljednjih godina možemo Dijanovićzamijetiti diljem političkog krajobraza Europske unije. Od Njemačke, Austrije i Francuske do Italije, Poljske, Mađarske i drugih država. U nekima od tih država desna politička opcija je na vlasti, a u nekima predstavlja najozbiljniju oporbenu opciju.

Ljuti boj protiv „glupih nacionalista“

Jačanje desno-konzervativnih stranaka nije po volji europskoga tzv. mainstreama koji je još u vremenu Jean-Claude Junckera najavio ljuti boj protiv „glupih nacionalista“. Na udaru su posebno Mađarska i Poljska. Viktor Orbán već je dugo vremena dežurno zlo za bruxelleske udarnike koji ne mogu dočekati da „mađarski diktator“ izgubi vlast. U Mađarskoj se udružila cijela oporba, od ekstremne ljevice do ekstremne desnice, za iduće parlamentarne izbore koji će se održati u travnju. Prema nekim anketama udružena oporba danas bi osvojila više glasova od Fidesza.

Poljskoj je Sud Europske unije nedavno izrekao plaćanje kazne do od milijun eura na dan jer nije suspendirala Disciplinsko vijeće Vrhovnog suda. Predmet spora je i presuda poljskog ustavnog suda koji je presudio da dijelovi Ugovora EU-a nisu u skladu s poljskim Ustavom. Iz Bruxellesa poručuju kako je time po prvi put dovedena Varsava_Bruxellesnadređenost europskog prava nad nacionalnim pravom. To, doduše, nije posve točno. Njemački Savezni ustavni sud u svibnju je prošle godine presudio da Europska središnja banka kupovinom državnih obveznica prelazi svoje ovlasti, čime je također dovedena u pitanje nadređenost prava Unije.

Dakako, Bruxellesu nije po volji niti restriktivni zakon o pobačaju kao niti činjenica da su u Poljskoj proglašene tzv. LGBT free zone. Poljski premijer Mateusz Morawiecki nedavno je upozorio EU zbog aktualnih pritisaka na Varšavu, a mogućnost uskraćivanje novca Poljskoj iz fonda za oporavak od covida usporedio je s „proglašenjem Trećeg svjetskog rata“ te je pritom poručio kako je Poljska spremna u tom slučaju „upotrijebiti svako raspoloživo oružje“.

I u Mađarskoj i Poljskoj nedavno se u provladinim medijima problematizirao mogući izlazak tih zemalja iz EU-a. Ni jedno ni drugoj državi takav potez nije u interesu, prvenstveno iz ekonomskih motiva. No arogantno ponašanje Bruxellesa prema „heretičkim“ državama jasno pokazuje da iz brexita nije izvučena baš nikakva lekcija.

Nakon Le Pen – francuski Trump

Jačanje desnice fenomen je koji možemo primijetiti i u Francuskoj. Dugo vremena ikona desne scene je Marine le Pen koju je Emmanuel Macron pobijedio na prošlim predsjedničkim izborima. U odnosu na oca Jean-Marie Le Pena ona je podosta ublažila svoje političke stavove, što je rezultiralo određenom širom potporom, no nedovoljnom za osvajanje vlasti. I uoči dolazećih predsjedničkih izbora Marine Le Pen konkurira kao najveći Macronov rival.

Međutim, na političkome nebu Francuske javlja se i nova živopisna osobnost koja bi mogla ozbiljno konkurirati za Zemmourdrugi krug. Riječ je o novinaru Éricu Zemmouru kojega već nazivaju francuskim Trumpom, tj. intelektualnijim Donaldom Trumpom. Dok je Trump gradio političku priču na ideji „America first“, Zemmour, inteligentni erudit koji vješto pliva u medijskim vodama, najpoznatiji je po svojim tezama o „velikoj zamjeni“ prema kojoj će stanovništvo Magreba dugoročno zamijeniti domicilno francusko stanovništvo. Činjenica da već danas u Francuskoj ima gotovo 800 no-go zona, tj. šerijatskih geta govori u prilog tome da njegove teze nisu bez osnove.

Zanimljivo je da je Zemmour židovskog porijekla. Njegova je obitelj šezdesetih godina prošloga stoljeća pobjegla iz Alžira u Francusku. Zemmour se deklarira kao Francuz i to zahtijeva od svih stanovnika Francuske. Jedna od kontroverznijih scena iz njegove osebujne biografije bila je kad je novinarki senegalskog porijekla Hapsaotu Sy rekao da je njezino ime uvreda za Francusku. „Vaša majka trebala vam je dati neko francusko ime, npr. Korin“, rekao je 2019. ovoj novinarki.

Muslimani koloniziraju Francusku

Problematika masovnih migracija i moguće zamjene stanovništva posljednjih godina sve snažnije interesira domicilno francusko stanovništvo, a borba protiv islamskih migracija čini sukus Zemmourova javnog djelovanja već dugo migrantivremena, bilo da govorimo o njegovim knjigama, člancima ili javnim nastupima. On smatra da je islam nespojiv sa sekularnim francuskim vrijednostima.

Pred nekoliko godina osuđen je pred francuskim sudom jer je rekao da poslodavci imaju pravo odbiti crnce ili Arape. Sankcije su uslijedile i nakon što je rekao da se muslimani ne integriraju u Francusku, nego ju koloniziraju. Velike kontroverze izazvala je i njegova izjava da „svi muslimani džihadiste smatraju dobrim muslimanima“. Prošle je godine napadnut i zaprijećeno mu je fizičkim nasiljem dok je šetao ulicama Pariza.

Na geopolitičkome planu Zemmour se zalaže za izlazak iz NATO-a (ne zaboravimo da je Charles de Gaulle izvukao Francusku iz vojnoga krila NATO-a gdje se vratila u vrijeme Sarkozya) i suradnju s Rusijom čime bismo ga mogli smjestiti u zagovornika jačanje kontinentalnoga geopolitičkog pravca. I oko mnogih drugih tema kao što su LGBT prava, feminizam i „kriza muškosti“ on zauzima „politički nekorektna stajališta“.

Očekuju nas velike polarizacije

Već smo spomenuli da je „francuski Trump“ vrlo vješt s medijima, što je logično s obzirom na novinarsku karijeru u vodećim francuskim medijima poput Le Figaroa. No za razliku od Le Pen, koja uglavnom privlači radničku klasu, Le PenZemmour uživa solidnu potporu i kod građanske elite. Njegova kandidatura za sada nije najavljena, no činjenica da je nedavno napustio svoju večernju televizijsku emisiju potaknuo je nagađanja da bi se mogao kandidirati na izborima iduće godine. Diljem Francuske Zemmour trenutno promovira svoju novu knjigu „Francuska još nije rekla svoju posljednju riječ“, koju analitičari ocjenjuju kao njegovu platformu za francuske predsjedničke izbore u travnju sljedeće godine.

Kao što Orban u Hrvatskoj ne može računati niti jednu objektivnu rečenicu kad su u pitanju mainstream mediji, slično je i s novom zvijezdom francuske desnice. Jedan progresivoidni medij tako je nedavno strašio svoje općinstvo sljedećim naslovom: „Konzervativni mediji stvorili su čudovište: S Orbánom je kliknuo na prvu, evo kako stoji u anketama“. Čudovište je za njih, dakako, Eric Zemmour. S obzirom na židovsko porijeklo za sada ga ne nazivaju fašistom, no nema sumnje da će vrlo skoro zaraditi i tu etiketu budući da je taj pojam već odavno ispražnjen od ikakvih realnih sadržaja.

Slične kritičke stavove o multikulturalizmu svojedobno je iznosio i Alain Finkiekrat, francuski filozof židovskoga porijekla koji je devedesetih godina bio jedan od rijetkih francuskih intelektualaca koji je imao razumijevanja za Cudna_smrt_Europehrvatske interese. Douglas Murray u svojoj knjizi „Čudna smrt Europe“ iznosi podatak da, iako čine manje od 1 posto francuskoga stanovništva Židovi su žrtve gotovo polovice svih zabilježenih rasističkih napada u Francuskoj. Dakako, napadi ne dolaze od domicilnih stanovnika…

Zemmourova pojava i sve veća popularnost simptom je sve većih strahova koji u Francuskoj postoje kad su u pitanju masovne migracije. Većina Francuza vjeruje u veliku zamjenu stanovništva (gotovo 70 posto!) i sve se više osjećaju kao stranci u vlastitoj državi. Osim toga, velik broj Francuza identificira se sa Zemmourovom kritikom dekadentnih pojava kulture. Desna opcija može izgubiti izbore u nekoj od država u kojoj sada ima vlast, no budućnost će donijeti jačanje te opcije na razini cijele Europe. Na žalost, očekuju nas i sve snažnije društveno-političke polarizacije jer lijevi politički spektar, provodeći kulturu poništavanja, ima sve manje sluha za bilo koju raspravu koja barem donekle korespondira sa zdravim razumom.

Tražili ubojstvo Zemmoura

Zanimljivo je da je nedavno nekoliko stotina nasilnih lijevih ekstremista, uključujući i tzv. Antife, prosvjedovala protiv dolaska Zemmoura u Nantes u koji je došao na konferenciju. Grad je bio oblijepljen plakatima protiv Zemmoura. Prosvjednici su izvikivali parole protiv njega, a prosvjedi su poprimili nasilan oblik do te mjere da je policija morala intervenirati suzavcem. Oštećeno je i policijsko vozilo, a došlo je i do sukoba njegovih pristaša i protivnika. Zemmourovi pristaše skandirali su: „Zemmour predsjednik!“.

Kultura otkazivanja, koja nepoćudne pojedince želi ekskomunicirati iz javnoga prostora, sve više poprima i nasilničke oblike. Zabrinutost lijevih ekstremista, od kojih je dio zazivao i Zemmourovu smrt, možemo povezati s naglim rastom popularnosti ovoga francuskog novinara i pisca. Iako još nije najavio kandidaturu već danas bio u prvome krugu dobio 16-18 posto glasova. Nekoliko dana prije dolaska u Nantes, na nekoliko plakata na ulicama Nantesa Zemmourovo lice bilo je prekriveno metom. Jasno je kako meta na nečijoj glavi znači jasan poziv na njegovo ubojstvo.

Nasilničko ponašanje lijevih falangi, nakon nasilnih prosvjeda u Nantesu, komentirao je slovenski premijer Janez cancelcultureJanša. Na svome Twitteru on je napisao: „Antifa je globalna teroristička organizacija. Podržan kapitalom financijskih špekulanata koji profitiraju na račun kaosa uzrokovanog djelovanjem Antife“.

Potpora Zemmouru od strane Janše nije neočekivana. Slovenski predsjednik vlade blizak je s Viktorom Orbanom i drugim konzervativnim političarima u Europi. Zanimljivo je da prije Janše bivši američki predsjednik Donald Trump, nakon prošlogodišnjih nasilnih prosvjeda BLM-a, također Antife nazvao terorističkom organizacijom. Obećao je i da će ih uvrstiti u skupinu terorističkih organizacija. Do toga na kraju ipak nije došlo, no ponašanje ovih lijevih ekstremista odavno prelazi granice normalnog aktivizma i zaista prelazi u nasilno-terorističke oblike.

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

Uto, 7-12-2021, 19:39:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.