Parlamentarni izbori u Rusiji

Parlamentarni izbori održani u Rusiji donijeli su novu pobjedu Ujedinjene Rusije, stranke koja podupire ruskoga predsjednika Vladimira Putina. Stranka je dobila potporu od gotovo 50 posto izišlih birača, što pretočeno u mandate znači 315 od 450 mandata u Dumi. Ujedinjena Rusija i dalje će imati kvalificiranu ustavnu većinu što je Putinu ključno ako će odlučiti i dalje ostati na predsjedničkoj poziciji nakon 2024. Rejting stranke je pao Rusija izboriza oko 4 posto, no potpora je i ranije znala padati, posebno na izborima 2011. kada je veliki utjecaj imala ekonomska kriza.

Ovi su izbori donijeli veliki skok Komunističke stranke Ruske Federacije koja je osvojila gotovo 20 posto glasova. Analitičari rast popularnosti komunista objašnjavanju mirovinskom reformom koja nije dobro odjeknula, posebno kod starijih naraštaja. Komunisti su bili mnogo snažniji devedesetih godina kad su pojedinačno u bili najsnažnija stranke, no od 2003. dominira Ujedinjena Rusija.

U parlament je ušla i Liberalno-demokratska stranke Vladimira Žirinovskog. Naziv stranke mogao bi zavarati s obzirom na to da se radi o ultranacionalističkoj stranci. U Dumu je ušla i Pravedna Rusija i nova stranka pod nazivom „Novi ljudi“ koju se smatra nekom vrstom ispostave Ujedinjene Rusije. Sve stranke koju su ušle u parlament u bitnim pitanjima podupiru Putinovu politiku.

Zapadni mediji pišu o nepravilnostima na biračkim mjestima kao i o slaboj izlaznosti od 49 posto. Možemo se složiti kako nije riječ o velikoj izlaznosti, no na danas karakterizira gotovo sve europske zemlje. Rijetke su zemlje kao DumaGrčka koje imaju visoku izlaznost na izbore. Na izborima je sudjelovalo i oko 700.000 birača iz istočne Ukrajine, iz krajeva koji su međunarodnopravno dio Ukrajine.

Sporove je izazvalo i elektroničko glasovanje koje je u zapadnim medijima ocijenjeno kao mjesto mogućih prijevara i makinacija. S druge strane, treba se prisjetiti kako je Joe Biden dobio izbore upravo na temelju elektroničkih glasova. Tada to glasovanje za iste medije nije bilo sporno. Na izborima nije sudjelovao Aleksej Navaljni, koji se trenutno nalazi u zatvoru, a njegova organizacija – Fond za borbu protiv korupcije je stavljena van zakona i proglašena ekstremističkom, dok su njegovi najbliži suradnici napustili Rusiju.

Izbori su pokazali kako je politički krajolik Rusije prilično stabilan. Iako postoje prozapadne snage koje žele Putinovu Putinsmjene one su u velikoj manjini. K tome, opozicija je u organizacijskom smislu potpuno razbijena, a dio opozicijski medija kao što su „Meduza“ ili „Dozhd“ proglašeni su stranim agentima što znači da mogu i dalje raditi, ali će biti pod strožim financijskim kontrolama. Medij disidentskog tajkuna Mihaila Hodorkovskog je zatvore.

Predsjednički izbori nas u Rusiji očekuju za tri godine. Putin (68) do sada nije najavio novu kandidaturu, što ne znači da ne će. S ustavnom većinom u parlamentu lako može prebrisati dosadašnje mandate i otvoriti si prostor za još jedan ili dva mandata. Druga je mogućnost da će poduprijeti nekoga sebi odanog kandidata. Kako bilo, bit će zanimljivo pratiti tranziciju vlasti u Rusiji jednom kad Putin siđe s vlasti. Iako je njegova moć sada u Rusiji neprijeporna, i u toj državi postoje, posebno među oligarsima, proliberalni i prozapadni krugovi. U situaciji novih neohladnoratovskih nadmetanja tranzicija vlasti bit će od velike važnosti po geopolitičku i sigurnosnu situaciju u svijetu.

Davor Dijanović

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

 

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.