Kakva nas digitalna budućnost očekuje?

Moć koju je posljednjih godina dobio tzv. Big Tech, pod kojim se podrazumijeva pet tehnoloških divova (Amazon, Apple, Google, Facebook i Microsoft), izaziva sve veće kritike. Mi već danas živimo u digitalnome svijetu, a monopoli kakvi su uspostavljeni na tome području, koji krše sve antimonopolističke zakone, do sada su bez primjera u povijesti.

Cenzura tehnoloških divova

Velike kompanije koje su vlasnici društvenih mreža toliko su se osilile da su cenzurirale i američkog predsjednika Donalda Trumpa. Oni neskloni Trumpu, koji će možda u svojoj kratkovidnosti i mržnji opravdavati cenzuriranje Trumpovih objava, zapravo nisu svjesni da će netko sutra na jednak način moći cenzurirati i njihove komentare. To jasno potvrđuje činjenica da je Facebook pred desetak dana privremeno blokirao Ron Paula, političara libertarijanske orijentacije, i to samo zato što je u svojoj kolumni kritizirao cenzuru koju provodi Big Tech.

Danas se velik dio političkog sadržaja komunicira putem društvenih mreža, a koliko će u budućnosti biti važno područje „digitalije“ najbolje svjedoči činjenica da će za 93 posto poslova biti nužno imati osnovne digitalne vještine. Oni političari koje bi Big Tech ekskomunicirao iz društvenih mreža de facto bi postali nepostojeći jer bi izgubili kanale komunikacije. Postoje dakako mogućnosti kreiranja alternativnih digitalnih platformi, no na primjeru Parlera, koji je popularan među konzervativcima, vidimo da se globalistički udarnici i za njih mogu pobrinuti i to tako što će im uskratiti hosting na svojim serverima.

Čovjek kojega se smatra tvorcem Interneta, Tim Berners-Lee, smatra da Internet više nije ono što je originalno trebao biti, a pritom je iznimno kritičan prema Google, Facebooku, Amazonu i ostalim internetskim divovima koje optužuje za curenje privatnih podataka. Berners-Lee ima plan izgraditi „novi Internet“ na platformi na kojoj radi već godinama na MIT-u.

EU: Da cenzura, ali da ju mi provodimo

Kako na sve navedeno reagira Europska unija? Tako što zapravo podupire cenzuru, ali ju želi sama provoditi. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tako je upozorila da je nakon Trumpovog odlaska nužno suočavanje s internetskim divovima koji su bivšem američkom predsjedniku pomogli u širenju teorija urote i lažnih vijesti. Ona smatra da tehnološki divovi ne smiju ostati bez ikakve kontrole u svojoj moći oblikovanja ljudskih života.

„I u Europi je puno onih koji se osjećaju ugroženo, jako su bijesni i skloni teorijama zavjere. Političari bi morali obratiti pažnju na njihovo nezadovoljstvo i saslušati ih. No to ne znači da će moći sve takve razuvjeriti i zaustaviti širenje lažnih vijesti, mora ih se zaustaviti na izvoru, dakle na digitalnoj platformi“, ističe von der Leyen.

Predsjednica Europske komisije dodaje: „Bez obzira na to koliko je možda bilo ispravno što je Twitter isključio račun Donalda Trumpa pet minuta nakon 12, tako ozbiljno uplitanje u slobodu izražavanja trebalo bi se temeljiti na zakonima, a ne na kompanijskim pravilima. Trebao bi se temeljiti na odlukama političara i parlamenata, a ne menadžera Silicijske doline“.

Komisija je, kao što su izvijestili mediji, u prosincu predložila zakon kojim bi se govor mržnje kažnjavao na internetu i izvan njega, tako da internetske tvrtke snose odgovornost za sadržaj koji objavljuju, a to bi u praksi značili da bi tehnološki giganti poput Facebooka i Twittera mogli biti kažnjeni novčanim kaznama i do 6 posto od svog prometa ako ne budu kontrolirali što objavljuju.

Dakle, bruxelleskim birokratima na astronomskim plaćama Twitter i Facebook nisu dovoljno radikalni pa bi uveli svoje Ministarstvo istine. Mnogi u ovakvim najava opravdano vide povratak u neke oblike društveno-političkih uređenja za kakve smo mislili da su otišli u ropotarnicu povijesti.

Zapad je počivao na demokraciji, odnosno bio je agilan jer se sam cijelo vrijeme kroz javne kritike i borbe bio u stanju ispravljati. Mnogima je Internet postao „ispušni ventil“ i mjesto gdje izražavaju nezadovoljstvo. Ima među tim komentarima i onih koje bi zaista trebalo brisati, pod uvjetom da pozivaju na nasilje, no uvođenje nekakve digitalne žandarmerije opasno miriši na razdoblje komunizma.

Uvođenjem dodatne cenzure, a mainstream mediji već su danas pod potpunom kontrolom, Zapad si puca ravno u glavu. Tehno-marksizam nije ništa manje opasan od svojih ranijih inačica iz 20. st. Digitalni zatvori i gulazi vrlo se brzo mogu pretvoriti u fizičke zatvore i gulage. A nezadovoljstvo ljudi koje se dosada izražavalo na internetu moglo bi se preliti na ulice.

Zapad, koji se toliko ponosio slobodom govora i mišljenja, opasno klizi u novi totalitarizam. Jesmo li toga svjesni?

Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.