Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

U jedanaestome broju časopisa "Obnova" objavljen je znanstveni članak Davora Dijanovića pod naslovom "Novi hladni rat Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije". U radu se problematizira novi hladni rat Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije. Usporedbom s vremenom hladnoga rata dokazuje se da i danas možemo govoriti o neohladnoratovskome nadmetanju dviju velesila koje se odvija na diplomatskom, medijsko-propagandnom, vojnom i energetskom planu. Nova konfrontacija podrazumijeva i nove proxy ratove, a differentia specifica novoga hladnoga rata postojanje je trećega globalnoga aktera, Narodne Republike Kine koja posljednjih godina gradi strateški savez s Rusijom. Kao i u hladnom ratu nakon Drugoga svjetskoga rata, kad su Sjedinjene Države vodile politiku obuzdavanja Sovjetskoga Saveza, i danas se javljaju ideje o trostrukome obuzdavanju Rusije, Kine i Irana.

U nastavku donosimo zaključak iz članka kao i poveznicu na cjeloviti članak. (hkv)

Novi hladni rat SAD-a i RF-a

Iako čelnici SAD-a i Rusije ne žele eksplicitno proglasiti novi hladni rat, neka vrsta toga rata ddnesumnjivo se vodi, o čemu se slažu stručnjaci za međunarodne odnose i sigurnost.U radu smo uvodno naveli osnovne značajke hladnoga rata čiji je početak kraja simbolično označavao pad Berlinskoga zida 1989. U nastavku smo se bavili današnjim sukobima SAD-a i Rusije i zaključili da narativ o „novom hladnom ratu“ ima svoje utemeljenje u realitetu.

Nema sumnje da je neohladnoratovskoj retorici pridonijelo širenje NATO saveza na istok, na što je pravodobno upozorio George Kennan, a simboličnim početkom novoga hladnoga rata uvjetno se može uzeti Putinov minhenski govor iz 2007. Neohladnoratovska nadmetanja snažno su se intenzivirala nakon ruske okupacije Krima i uvođenja gospodarskih sankcija Rusiji. Nadmetanja se odvijaju na diplomatskome planu, za što je afera Skripalj najbolji primjer, s obzirom na to da smo u danima eskalacije te krize svjedočili najvećim protjerivanjima diplomata od vremena najužarenijih dijelova hladnoga rata.

Nadmetanje je snažno i na medijsko-propagandnoj razini gdje s jedne strane imamo optužbe za „ruski maligni utjecaj“, SAD Rusijaa s druge za „antirusku paranoju“. Utrka u naoružanju čini važan dio geopolitike i retorike novoga hladnoga rata. Putinovo predstavljanje novoga ruskoga hipersoničnoga sustava Sarmat izazvalo je, mogli bismo reći, i zabrinutost u određenim dijelovima američkoga vojno-industrijskoga kompleksa. Sjedinjene Američke Države početkom veljače o. g. povukle su se iz INF sporazuma, što navodi i Europu da temeljito preispita svoju sigurnosnu arhitekturu, budući da bi se sada i Stari Kontinent mogao naći na udaru ruskih ofenzivnih sustava.

Novi hladni rat odvija se i na planu energetike, a nakon što su se Sjedinjene Države iz zemlje koja uvozi energente pretvorile u zemlju koja ima dovoljno energenata za izvoz možemo očekivati još snažnija nadmetanja na ovom planu. Futurologija je nezahvalna disciplina, tako da je teško predvidjeti što nam u američko-ruskim odnosima donosi budućnost.

No dvije su stvari sigurne: nakon intervencije u Siriji Rusija se nepobitno vratila na svjetsku geopolitičku scenu, a Geopolitikameđunarodne odnose u svijetu u budućnosti ne će odlučujuće kreirati jedino Sjedinjene Države (koje će i dalje neupitno ostati dominantna sila) i Rusija, nego će nezaobilazan faktor na globalnoj razini postati i Kina koja se izdigla na američkoj pomoći, ali posljednjih godina gradi strateško partnerstvo s Rusijom, što je Zbigniew Brzezinski svojedobno označio kao „potencijalno najopasniji scenarij“ za SAD.

Kako god, nadamo se da će u središtima svjetske moći prevladati razum i da će u godinama koje slijede doći do novoga detanta, odnosno da će umjesto polijetanja interkontinentalnih balističkih raketa zapuhati neki novi Wind of Change. Jer, novi hladni rat, sada s tri globalna aktera, ima i mnogo opasnije moguće destruktivne perspektive od staroga. To je nešto čega trebaju biti svjesni svi, pa i tvrdolinijaši kojih ne manjka na svim stranama.

Davor Dijanović
Obnova, br. 11

PRILOG: Davor Dijanović - Novi hladni rat Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije - cijeli članak

Sri, 28-10-2020, 08:59:34

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.