Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Berlinska konferencija i libijska kriza

Nakon vojne intervencije protiv bivšega libijskog čelnika Muammara Gadafija, koju su Libijanajaktivnije podupirale Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska, Libija je, kao što je poznato, potonula u  rat koji i danas bijesni, a u koji su – Libija je ipak država bogata naftom i plinom – uključene brojne strane. Osim kao pojam, Libija je danas zapravo nepostojeća država. Odmetnuti general Kalifa Haftar (Haftar se s Gadafijem razišao nakon što je Libija izgubila rat protiv Čada 1987.) sa svojom vojskom (tzv. Libijska nacionalna vojska) drži najveći dio zemlje, a međunarodno priznata Vlada nacionalnog jedinstva na čelu s Fayezom al-Sarrajom praktički kontrolira jedino glavni grad Tripoli. U stvarnosti, niti jedna od sukobljenih strana efektivno ne kontroliraju svoja područja jer ta kontrola često ovisi o dogovorima i pogodbama s lokalnim što plemenskim što islamističkim paravojnim skupinama.

Geopolitički analitičar Zoran Meter ovako sublimira bit podjela u Libiji:

„Libija je duboko podijeljena zemlja, a njezin jedinstveni državni okvir samo je formalan, budući da je država de facto razdvojena na istočni i zapadni dio – svaki sa svojim tijelima vlasti i vojnim snagama. Pritom je istočni dio (pod Haftar Sarrajnadzorom zakonito izabranog (i međunarodno priznatog) parlamenta - Predstavničkog doma sa sjedištem u Tobruku) organizacijski kompaktniji i homogeniji, ima vlastitu vojsku pod zapovjedništvom bivšeg libijskog generala (iz doba vladavine Moammera Gadaffija) Khalife Haftara, koja je pojedinačno najjača libijska oružana formacija i posredstvom koje parlament u Tobruku od nedavno nadzire ključne dijelove strateški najznačajnijeg teritorija Libije – tzv. naftni polumjesec i glavne naftne terminale na sredozemnoj obali. Bitno je napomenuti kako iza vlade u Tobruku (grad na krajnjem sjeveroistoku zemlje nedaleko od libijsko-egipatske granice) stoji Egipat, UAE, Rusija i Francuska, a u određenoj mjeri i Italija. Kairo, kojemu je taj dio Libije važan zbog sprječavanja prelijevanja islamističkog terorizma preko zapadnih egipatskih granica, kroz svoj teritorij na istok Libije dostavlja pomoć, pri čemu oružje isporučuje Moskva, a financiraju ga UAE. S druge strane, glavi libijski grad Tripoli do proljeća 2016. godine bio je u rukama 'Islamske države', a i danas se u njegovim kvartovima sukobljavaju različite islamističke frakcije u ime raznih plemenskih interesa, iako su formalno one prihvatile novu Vladu nacionalnog jedinstva na čelu sa Fayezom al-Sarrajem, nametnutu od strane UN-a tj. formalno prihvaćenu od strane ukupne međunarodne zajednice. Najveći problem Saarajeve vlade leži u činjenici što ona ne raspolaže vlastitim oružanim snagama u profesionalnom smislu riječi. Ona ima sebi odane snage, ali sastavljene u prvom redu od boraca iz organizacija bliskih 'Muslimanskoj braći' koje financira Katar (Egiptu najopasnije organizacije, Berlin konferencijazabranjene u zemlji nakon vojnog svrgavanja njezinog čelnika Muhammeda Mursija s mjesta predsjednika države, izabranog na neposrednim izborima na valu tzv. arapskog proljeća)“.

Berlinska konferencija

U nedjelju u Berlinu njemačka kancelarka Angela Merkel bila je domaćin međunarodne konferencije o Libiji (Njemačka je 2011. bila suzdržana oko intervencije u Libiji što joj danas daje bolju poziciju kao potencijalnom medijatoru) na kojoj su nazočili francuski predsjednik Emmanuel Macron, ruski predsjednik Vladimir Putin, ruski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, egipatski predsjednik Fattah el-Sisi, američki državni tajnik Mike Pompeo i predstavnici nekoliko drugih država. Dakako, konferenciji su nazočili i general Kalifa Hafat i predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Fayez al-Sarraj koji se, međutim, tijekom konferencije nisu izravno susreli.

Sudionici konferencije dogovorili su plan rješavanja krize u Libiji, a taj mirovno plan predviđa sljedeće:

1. Prekid vatre.
2. Formiranje promatračke komisije „pet plus pet“ (pet predstavnika obje strane u sukobu), u okviru koje će se raspravljati o svim pitanjima u vezi s primirjem
3. Uvođenje embarga na isporuke oružja i praćenje njegova poštivanja.
4. Ne-pružanje pomoći zaraćenim stranama u Libiji.
5. Konflikt u Libiji se može riješiti samo političkim putem.
6. Reformu sektora sigurnosti – formiranje jedinstvene vojske i policije pod centralnom civilnom upravom. Demobilizacija i razoružanje paravojnih formacija i njihova integracija u legalne institucije Libije.
7. Ekonomske reforme, poštovanje ljudskih prava.
8. Sve etničke i političke grupe trebaju imati pristup prirodnim bogatstvima zemlje.
9. Nedopustivi su napadi na naftnu infrastrukturu u zemlju.
10. Formiranje jedinstvene i djelotvorne Vlade, nastavak mirovnih pregovora radi završetka prijelaznog perioda i održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora.
11. Sudionici konferencije u Berlinu će formirati međunarodnu komisiju koja će pratiti realizaciju usvojenog plana.

Za kršenje sporazuma predviđene su sankcije, a dokument će biti poslan na odobrenje u Vijeće sigurnosti UN-a.

Iako berlinska konferencija predstavlja hvale vrijedan pokušaj u mirnome, diplomatskom rješavanju libijske krize, ona Geopolitikapraktično nije dovela ni do kakvih bitnih promjena te se više radi o nastavku procesa koji je započet nedavnim pregovorima u Moskvi. I dalje je na snazi privremeno primirje o prekidu vatre koje su dogovorili ruski predsjednik Putin (Rusija je umjereno podupirala generala Haftara) i turski predsjednik Erdogan (Turska podupire Vladu u Tripoliju, a odlučila joj je u pomoć poslati i svoje vojnike).

Trajno primirje u Berlinu nije dogovoreno, prvenstveno zbog odbijanja od strane tvrdoglavog generala Haftara koji je mnogima u Libiji omražen zbog želje da vlada uz pomoć vojne hunte, ali i zbog bivših veza s SAD-om – Haftar je dugo godina živio u SAD-u i dobio američko državljanstvo). Trenutno primirje je privremenog karaktera, s obzirom na to da je postignuto usmenim putem i bez ikakvih jamstava.

Berlinska konferencija može predstavljati tek početak napora za diplomatskim rješavanjem libijskog sukoba koji bukti od 2011. godine. Stabilizacija Libije od iznimne je važnosti posebno za Europu, iz dva razloga. Prvi je energetski, s obzirom na to da u ovoj zemlji postoje zalihe nafte i plina, a drugi je sigurnosni jer kroz ovu zemlju prolazi jedna od migrantskih ruta (izbjeglice i migranti preko Libije, uz pomoć krijumčara, kreću na put preko Sredozemlja kako bi se domogli Europe). Realnost na terenu govori da smo daleko od kraja vojnog sukoba, a niti novi građanski rat nije isključen. Sve će na kraju ovisiti o geopolitici velikih sila kojima manje države kao Libija obično služe objekti njihovih geopolitičkih eksperimenata.

Davor Dijanović

 

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pet, 28-02-2020, 15:33:24

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.