Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 Što za Hrvate u BiH znači zbližavanje Turske i Rusije odnosno Turske i srpskog faktora?

Kao što smo jučer izvijestili na Portalu (tekstove iz inozemnih medija donosimo, dakako, iz informativnih razloga, a ne zato što bismo se slagali s njihovim sadržajima), Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i član Predsjedništva Šefik Džaferović na poziv prеdsјеdnikа Rеpublikе Тurskе OdnosiPosljednjih godina tako se poboljšavaju odnosi Turske i Srbije, što rezultira pojačanim turskim investicijama u Srbiju, koje nadmašuju ulaganja u BiH. Bolji odnosi Turske i Rusije odnosno Turske i Srbije – logično – održavaju se i na odnose tzv. Republike Srpske i Turske. Federacija Bosne i Hercegovine kao de facto bošnjački entitet, u kojemu Hrvati kao konstitutivan narod imaju prava manja od nacionalne manjine, od prije je u interesnoj sferi Turske kao izraz doktrine neo-osmanizma.Recepa Erdoğana službeno su posjetili Tursku. Dodik i Erdoğan u Ankari su potpisali dva dokumenta: revidirani Ugovor o trgovinskoj predsjendištvosuradnji BiH i Turske i Memorandum o razumijevanju u vezi s izgradnjom auto-puta Beograd-Sarajevo. Ugovor o trgovinskoj suradnji BiH omogućava slobodan pristup tržištu Turske, kao i Turskoj u BiH na podruju usluge i javne nabave. Ovakav ugovor s Turskom ima još jedino Singapur.

Turski predsjednik je na konferenciji za medije nakon potpisivanja dokumenta posebno naglasio da podupire ulazak BiH u NATO savez. Treći član Predsjedništva, Željko Komšić, iz „opravdanih razloga“ nije putovao u Ankaru, no njegova je nazočnost i ovako bila izlišna jer zaista nije potrebno da dva bošnjačka člana Predsjedništva zastupaju istu stranu.

U vezi s posjetom Dodika i Šeferovića Turskoj i potpisanih ugovora, vrijedi upozoriti na nekoliko elemenata toga događaja.

Bolji odnosi Turske i Rusije reflektiraju se na odnose Turske i Srbije odnosno BiH

Nakon neuspjelog puča protiv Erdoğana 2016. godine, o kojemu su turskog čelnika očigledno obavijestile ruske obavještajne službe, nakon prethodnih trvenja u odnosima Rusije i Turske (rušenje ruskoga borbenog zrakoplova) Putin  Erdogandolazi do otopljavanja u međusobnim odnosima. Što zbog situacije u Siriji (kurdsko pitanje) što zbog činjenice da SAD ne želi Turskoj izručiti Fetullaha Gülena istodobno je došlo do pogoršanja odnosa između Turske i SAD-a. Odnose je uz uvedene trgovinske takse Turskoj dodatno zakomplicirala turska odlučnost da od Rusije kupi proturaketne sustave S-400, na što je Washington reagirao prijetnjom da Turskoj ne će isporučiti borbene zrakoplove F-35 u program čijeg je razvoja od strane Turske uložena milijarda dolara.

Bolji odnosi Rusije kao globalne sile i Turske kao regionalne sile reflektiraju se i na odnose država koje su u njihovoj ZbližavanjeHrvati u Bosni i Hercegovini i službeni Zagreb trebali bit pomno pratiti i analizirati što bi zbližavanje Rusije i Turske odnosno Turske i srpskog faktora moglo donijeti u BiH. Točno je da bi Putin mogao utjecati na Dodika da ublaži svoju pro-secesionističku retoriku, no ono što treba paziti je mogućnost dogovora Bošnjaka i Srba na hrvatski račun. Neku vrsta toga dogovora su početkom devedesetih zastupali akademik Muhamed Filipović i Adil Zulfikarpašić.interesnoj sferi. Posljednjih godina tako se poboljšavaju odnosi Turske i Srbije, što rezultira pojačanim turskim investicijama u Srbiju, koje nadmašuju ulaganja u BiH. Bolji odnosi Turske i Rusije odnosno Turske i Srbije – logično – održavaju se i na odnose tzv. Republike Srpske i Turske. Federacija Bosne i Hercegovine kao de facto bošnjački entitet, u kojemu Hrvati kao konstitutivan narod imaju prava manja od nacionalne manjine, od prije je u interesnoj sferi Turske kao izraz doktrine neo-osmanizma.

Lobirati u Trumpovoj administraciji

Bolji odnosi između država i naroda nešto su što, dakako, treba pozdraviti u međunarodnim odnosima. Međutim, u konkretnome slučaju Hrvati u Bosni i Hercegovini i službeni Zagreb trebali bit pomno pratiti i analizirati što bi Trumpzbližavanje Rusije i Turske odnosno Turske i srpskog faktora moglo donijeti u BiH. Točno je da bi Putin mogao utjecati na Dodika da ublaži svoju pro-secesionističku retoriku, no ono što treba paziti je mogućnost dogovora Bošnjaka i Srba na hrvatski račun. Neku vrsta toga dogovora su početkom devedesetih zastupali akademik Muhamed Filipović i Adil Zulfikarpašić.

U situaciji zbližavanja Turske i Rusije odnosno Turske i Srba hrvatska diplomacija trebala bi poduzeti što širi spektar aktivnosti na planu lobiranja u Washingtonu. Zbližavanje Rusije i Turske, koje se održava i u odnosima Turske i Srbije/BiH, zasigurno nije osobito drago Sjedinjenim Državama. U takvim okolnostima hrvatski je interes nametnuti se kao jedini pouzdani saveznik zapadne politike u BiH. Ne, dakako, putem lobiranja u američkom veleposlanstvu u Sarajevu (koje već godinama služi kao bošnjački servis), nego direktnim lobiranjem u Trumpovoj administraciji. Trump je vrlo pragmatičan političar spreman na kompromise, dogovore i promjenu do sada ustaljenih obrazaca na međunarodnoj sceni. Kairosa je potrebno povući za čuperak sada. Pitanje je hoće li postojati druga prilika.

Davor Dijanović

 

Ned, 21-07-2019, 16:49:03

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.