Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 Sukob liberalne ne-demokracije i ne-liberalne demokracije?

U poznatom članku „Kraj povijesti“ američki filozof Francis Fukuyama 1989. godine je Kraj povijestiproglasio kraj povijesti u smislu postizanja krajnje točke ideološke revolucije. U ideološkom natjecanju pobjeda je pripala zapadnoj liberalnoj Rani lib.Iako se s obzirom na prevladavajuću liberalnu demokraciju danas često govori o demokraciji i liberalizmu kao sinonimima, oni to nisu, a posebno to nisu bili u povijesti. Rani liberali 19. st. bojali su se da bi demokracija kao vladavina većine mogla ugroziti slobodu pojedinca, kao najvažniju liberalnu vrijednost. Bojali su se, naime, da bi većina mogla nametnuti svoju volju manjini (Tocqueville: „Tiranija većine“).demokraciji kao „najboljem od svih svjetova“ koji je univerzalno primjenjiv. Fukuyama pritom nije smatrao da više ne će biti sukoba liberalnih demokracija i ostalih režima, nego da je liberalna demokracija odnijela pobjedu na metapolitičkom planu, tj. na planu ideja.

Iako se s obzirom na prevladavajuću liberalnu demokraciju danas često govori o demokraciji i liberalizmu kao sinonimima, oni to nisu, a posebno to nisu bili u povijesti. Rani liberali 19. st. bojali su se da bi demokracija kao vladavina većine mogla ugroziti slobodu pojedinca, kao najvažniju liberalnu vrijednost. Bojali su se, naime, da bi većina mogla nametnuti svoju volju manjini (Tocqueville: „Tiranija većine“).

Demokracija na izdisaju?

U 20. st. liberali, međutim, prihvaćaju demokraciju pa tako dolazimo i do liberalne demokracije. Izbori i referendumi proglašavaju se kao „svečanosti demokracije“, a „volja naroda“ postaje sakrosantnom kategorijom koja se ne dovodi u pitanje. No, čini se da posljednjih godina tzv. liberalno-demokratski establishment sa sve većom Sorossumnjom gleda na demokratsko izražavanje volje naroda. Tako je 2013. u Hong Kongu, o čemu smo već pisali na ovim stranicama, održan skup Instituta za novu ekonomsku misao pod pokroviteljstvom Georga Sorosa. Na konferenciji su sudjelovali brojni nobelovci, povjesničari, sociolozi, ekonomisti i politolozi koji su zaključili da je demokracija na izdisaju i da je „budućnost u dorađenom kineskom modelu političko-ekonomskog sustava“. Na istome skupu izrečena je i misao da je demokracija diktatura „neobrazovane i nemoralne većine“.

U Kini se inače uskoro planira uvesti sustav tzv. „društvenog kredita“, tj. bodovanje svakog pojedinca koje određuje njegove izglede u životu. Ovaj sustav ocjenjivanja „moralno-političke podobnosti“ provodit će se primjenom high-tech nadzornih sustava koje kontrolira tzv. umjetna inteligencija.

Demokracija nije dobra kad smeta interesima establishmenta?

Planira li bruxelleski establishment i u Europi uvesti takav sustav nije nam poznato, no prijezir prema demokraciji EUočit je ne samo u nedemokratskome i netransparentnom SukobBruxelleski mainstream posljednjih godina u ideološkom je ratu sa zagovornicima ne-liberalne demokracije čiji je naiprominentniji zagovornik unutar EU-a Viktor Orban. Međutim, u biti, kad se malo zagrebe ispod površine, riječ je o sukobu između liberalne ne-demokracije oličene u bruxelleskome birokratskom monstrumu i zagovornika ne-liberalne demokracije koji zastupaju tzv. suverenističke stavove.djelovanju institucija Europske unije, nego i u hajci na tzv. populiste posljednjih godina, koja ne uključuje samo demoniziranje političkih čelnika pojedinih država, nego posredno i birača koji su te političare izabrali na funkcije.

Za populiste i desničare, ističe establishment, glasuju slabo obrazovani i nepismeni birači, pa možda nismo daleko od toga da se nepismenima zabrani glasovanje ili da se, recimo, mainstream dosjeti ideje ranog liberala Johna Stuarta Milla o tome da bi glas neobrazovanog trebao imati manju vrijednost nego glas obrazovanog. Tko je pritom neobrazovan, dakako, „demokratski“ će odlučiti komesari establishmenta. Dobit ćemo tako s jedne strane prosvijećene birače liberala i ljevičara, a s druge strane EUpoluprimitivnu rulju populista i desničara koji svojim polu-glasovima ne će moći ozbiljnije ugroziti projekt stvaranja EU para-imperija.

Bruxelleski mainstream posljednjih godina u ideološkom je ratu sa zagovornicima ne-liberalne demokracije čiji je naiprominentniji zagovornik unutar EU-a Viktor Orban. Međutim, u biti, kad se malo zagrebe ispod površine, riječ je o sukobu između liberalne ne-demokracije oličene u bruxelleskome birokratskom monstrumu i zagovornika ne-liberalne demokracije koji zastupaju tzv. suverenističke stavove. Što nam taj sukob donosi pokazat će već i svibanjski izbori za Europski parlament, no politička budućnost Zapada općenito će sljedećih godina biti bitno determinirana borbom za interpretaciju pojma demokracije. A sve zato što mainstream ima vrlo osebujno shvaćanje demokracije koja možda i nije tako dobra kad zasmeta njegovim interesima...

Davor Dijanović

Uto, 25-06-2019, 22:51:20

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.