Gruntovčani – remek djelo hrvatske kinematografije
Postoje serije koje su svojom gledanošću i prihvaćenošću kod publike dobile kultni status te se duboko ukorijenile u kolektivnu memoriju. U tu se skupinu serija nesumnjivo ubrajaju i 
SerijaSpecifičnim humorističnim tonom, kojemu bit daje melodiozni kajkavski dijalekt (karakterističan za među Podravine, Međimurja i Zagorja), serija progovara o egzistencijalnim problemima hrvatskog seljaka toga vremena, o svakodnevici na hrvatskome selu, o ljudskoj naivnosti i gluposti, zlobi i pakosti, izrabljivanju i pokvarenosti, pravdi i nepravdi, te o svemu onome što i danas čin sadržaj ljudskoga postojanja.legendarni „Gruntovčani", dramska serija koju bez ikakve dvojbe možemo nazvati remek-djelom hrvatske kinematografije.
Scenarij za Gruntovčane napisao je Mladen Kerstner (1928. – 1991.), a seriju je režirao Krešo Golik (1922.-1996.). Na određeni način serija je nastavak serije „Mejaši" koju je režirao Ivo Vrbanić. Serija je snimljena u podravskome, koprivničkome kraju, u naselju Sigetec u općini Peteranac (u Sigecu je posljednje godine života proveo i veliki hrvatski naivni slikar Ivo Generalić).
Karakteristika je Gruntovčana da nas na humorističan način uvodi u život hrvatskog, podravskog seljaka u vremenu Jugoslavije. Prema svemu sudeći, riječ je o vremenu između početka i sredine šezdesetih godina 20 st. Specifičnim humorističnim tonom, kojemu bit daje melodiozni kajkavski dijalekt (karakterističan za među Podravine, Međimurja i Zagorja), serija progovara o egzistencijalnim problemima hrvatskog seljaka toga vremena, o svakodnevici na hrvatskome selu, o ljudskoj naivnosti i gluposti, zlobi i pakosti, izrabljivanju i pokvarenosti, pravdi i nepravdi, te o svemu onome što i danas čin sadržaj ljudskoga postojanja.
Dudek kao metafora hrvatske političke gluposti
Budući da je snimana u vrijeme komunističkog režima logično je da serija nije ostala pošteđena ideoloških konotacija, no mišljenja sam kako su te 
DudekNisu li u liku Dudeka mnogi Hrvati u vrijeme prikazivanja serije mogli prepoznati sudbinu hrvatskog naroda? Nije li upravo Dudek metafora hrvatske političke gluposti i naivnosti? Nisu li Hrvati tijekom povijesti, pa tako i u vrijeme Jugoslavije, bili žrtve Cinoberâ najrazličitijih vrsta i pasmina?konotacije – u usporedbi s ostalim serijama snimanima u to vrijeme - minorne. Inkorporiranjem određenog dijela tada važeće komunističke frazeologije vješta redateljska palica Kreše Golika uspjela je zadovoljiti komunističke cenzore, ali je s druge strane uputila i mnoge suptilne kritike tadašnjem režimu i političarima.
Nisu li, primjerice, u liku Dudeka mnogi Hrvati u vrijeme prikazivanja serije mogli prepoznati sudbinu hrvatskog naroda? Nije li upravo Dudek metafora hrvatske političke gluposti i naivnosti? Nisu li Hrvati tijekom povijesti, pa tako i u vrijeme Jugoslavije, bili žrtve Cinoberâ najrazličitijih vrsta i pasmina?
Nezaboravni likovi Dudeka, Regice, Cinobera, Presvetlog, Martina, Besnog..., ali i Čvarkeša, Pište i Gabera – koji daju posebno komičan sadržaj čitavoj seriji – ne pripadaju u galeriju umjetno ili intelektualistički stvorenih likova piščeve imaginacije. Model za te likove Kerstner je pronašao u svojoj rodnoj sredini, u Podravini tog vremena. I upravo je ta povezanost serije sa stvarnim životom, sa stvarnim problemima hrvatskog čovjeka, tajna njezina uspjeha.
Ima materijala za nove Gruntovčane
Gledajući iz današnje perspektive možemo se zapitati je li se što promijenilo od vremena kada je serija Gruntovčani snimana? Mnogo toga i malo toga – bio bi najtočniji odgovor. Zar i danas mnogi, poput Dudeka, pritisnuti neimaštinom ne moraju napustiti Hrvatsku i na posao odlaziti u 
Njemačku? Zar i danas hrvatski narod nije žrtvom fiškalija DanasZar i danas mnogi, poput Dudeka, pritisnuti neimaštinom ne moraju napustiti Hrvatsku i na posao odlaziti u Njemačku? Zar i danas hrvatski narod nije žrvom fiškalija kojekakvih Cinobera i Presvetlih koji su zbog svoje koristi spremni gaziti temeljne nacionalne interese? Zar i danas kod zapošljavanja ne vrijedi Gaberova „Di je šenica, tu je i pravica"? Zar i danas u međuljudskim odnosima ne gledamo jal u seriji odlično prikazan zavidnošću sela prema uspjehu Besnoga?kojekakvih Cinobera i Presvetlih koji su zbog svoje koristi spremni gaziti temeljne nacionalne interese? Zar i danas kod zapošljavanja ne vrijedi Gaberova „Di je šenica, tu je i pravica"? Zar i danas u međuljudskim odnosima ne gledamo jal u seriji odlično prikazan zavidnošću sela prema uspjehu Besnoga?
U Sigecu je ovaj tjedan obilježena četrdeseta obljetnica snimanja Gruntovčana. Na proslavi su se pojavili Smiljka Bencet (Regica) i Martin Sagner (Dudek), a pridružio im se je i Miška Novosel (u Gruntovčanima Tuna Pišpekov). Ostali glavni glumci većim su dijelom preminuli. Obljetnicu je organizirala Udruga žena Sigečko srce te KUD Gruntovec, a osim glumaca iz „Gruntovčana", sudjelovali su i brojni mještani, 20-ak udruga žena 
iz Koprivničko-križevačke županije, te osobe iz javnoga života.
Posjetitelje je, kako priopćuju mediji, najviše oduševio dolazak glavnih glumaca - Dudeka i Regice, odnosno Martina Sagnera i Smiljke Bencet, koji su se fotografirali s mještanima i prisjetili se kako je to u Sigecu izgledalo 1974. godine, kada su snimali Gruntovčane. Dudek i Regica i 300-tinjak uzvanika uživalo je i u predstavi „Gruntovec", koju su za ovu prigodu pripremili organizatori.
Politička i društvena situacija danas je u Hrvatskoj takva da bi se dalo pronaći i više nego dovoljno materijala za snimanje novih Gruntovčana. Hoće li se pojaviti neki novi Mladen Kerstner da taj materijal književno oblikuje nije nam poznato, no činjenica je da je došlo vrijeme da Hrvati prestanu biti „Dudeki", politički se otrijezne, prestanu biti „zadnji vu selu" te počnu štititi svoje interese od fiškalija najrazličijitih špekulanata. Jer, da parafraziramo Vilfreda Pareta („tko god postane janje, naći će vuka koji će ga proždrijeti"): tko god postane Dudek, vrlo će lako pronaći svog Cinobera...
Davor Dijanović
Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.