Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 
 

 

SanaderJoš pred oko dvije godine dr. Ivo Sanader bio je najpopularniji političar u Hrvatskoj i – da se poslužimo novokomponiranim lingvističkim besmislicama – «regiji». Obožavali su ga «liberali» i «konzervativci», «ljevičari» i «desničari», «napredno» i «nazadno», «staro» i «mlado»... Novinari su o njemu pisali samo lijepe stvari, skladali mu panegirike i glorificirali ga kao božanstvo. Divili su mu se čak i njegovi politički protivnici. Pohvale njegovu liku i djelu stizale su iz europskih i svjetskih centara moći. Ivo je slovio kao moderan europski političar kakvoga se ne bi posramile niti veće europske zemlje. Tada je, međutim, preko noći uslijedio prevrat: Ivo je abdicirao s vlasti i povukao se iz politike. Je li se radilo o pritisku domaćih ili – što je izglednije – stranih centara moći, i je li mu pritom od njegovih mentora bilo obećano nešto zauzvrat, pa je na kraju prevaren, posve je svejedno. (D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

RHU svakome narodu, društvu i državi postoje izdajice: ološ koji bi za šaku judinih – ili, alternativno, Sorosevih - škuda prodao svoju obitelj, domovinu, vjeru, prijatelje... bilo što što se dade dobro unovčiti. Takvima nije sveto ništa osim njihova vlastita džepa i trbuha. Riječ je o ljudima «koji neimaju ljubav ni za narod, ni za domovinu, ni za svoje obitelji, ni za svoju detcu: za ništa izvan svojih terbuhah» (A. Starčević). Hrvatima su izdajice vrlo dobro poznata sorta ljudi. Osim rijetko viđenim prirodnim ljepotama Hrvatska se može podičiti s rijetko viđenim brojem izdajica na toliko malo stanovnika. Hrvatska je pravi rezervar izdajica, odnosno – kako reče Matoš – «mi imamo više izdajica od cijele ostale Europe».(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

rigati vatruSuzbijanje organiziranog kriminala, mita, korupcije, nepotizma i svih s njima povezanih društvenih devijacija, nužna je pretpostavka za izgradnju zdravoga društva i osnovni uvjet za organizaciju koliko-toliko uređene pravne i demokratske države. Zato valja pozdraviti aktualne promjene na političko-pravosudnoj sceni Republike Hrvatske, koje su zaoštrile borbu protiv tih štetnih društvenih pojava. Istodobno, međutim, ne treba smetnuti s uma da i tako poželjne promjene određeni političko-interesni krugovi nastoje iskoristiti u protuhrvatske i protukatoličke svrhe. Klasičan primjer takvog postupanja reakcija je medija na nedavnu Izjavu komisije «Iustitia et pax» - Mito, korupcija i klima u društvu.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Domovinski ratPadala je dosadna jesenska kiša, ona koja kad krene kao da ne zna stati, i koja – premda veći dio dana zapravo samo sipi – kao da iz nekog nedokučivog razloga ili inata danima ne želi u potpunosti prestati padati. Ivan je upravo završio s učenjem i uključio televizor ne bi li se nakon napornog i iscrpljujućeg dana barem malko odmorio i opustio posljednjih dana poprilično napete živce. Za tjedan dana imao je dosta težak ispit na fakultetu, tako da je te dane ranog rujna 1991. uglavnom provodio uz knjigu i učenje. Uključivanje televizora s ciljem opuštanja zapravo je bilo mehaničkim činom i posljedicom dugogodišnje navike, jer mu je gledanje televizije tih dana stvaralo samo još veću nervozu pomiješanu s osjećajima tuge, nemoći i bijesa. Ivan je, naime, bio rodom iz Vukovara koji je tih dana bio izložen barbarskom i kanibalskom piru Jugoslavenske Narodne Armije (JNA) i razularenih četničkih bandi.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

sfrjJedna od najomiljenijih dogmi koju jugofili i titoisti hrvatskoga podrijetla navode u prilog Jugoslavije i Josipa Broza Tita, ona je da je Tito Ustavom iz 1974. «Hrvatskoj omogućio osamostaljenje, slobodu i neovisnost». Dakako, riječ je o još jednoj neistini. U protivnom bi nam oni koji propovijedaju tu dogmu trebali dati odgovor na pitanje kako su se od SSSR-a osamostalile primjerice Ukrajina ili Litva, koje nisu imale prava kakva je po Ustavu iz 1974. imala Hrvatska.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

VukovarVelika je vjerojatnost da ne postoji niti jedan simbol iz novije hrvatske povijesti koji posljednjih desetak godina nije izvrgnut ruglu, a još je veća vjerojatnost da ne postoji niti jedan velikan novije hrvatske povijesti kojega protuhrvatsko novinarstvo – sastavljeno redom od jugofila, kriptokomunista, orjunaša, EU-ropskih kvaziliberala i stranih plaćenika – nije provuklo po blatu. Takav udruženi medijski zločinački pothvat – poznato je to svim ozbiljnijim promatračima - ima sasvim jasne i precizne ciljeve: 1. općenito sotonizirati Domovinski rat 2. kompromitirati «Bljesak» i «Oluju» kao ključne vojno-redarstvene operacije Domovinskog rata koje su zadale – čini se ipak ne i konačan – udarac jugoslavenskoj i velikosrpskoj koncepciji, financiranoj i podržavanoj od svjetskih centara moći (prvenstveno onih u Londonu i Parizu) 3. probuditi kod Hrvata ponovni osjećaj sluganstva i manje vrijednosti (sjetimo se da je Tuđman kao vrsni povjesničar u svojim govorima često oštro istupao upravo protiv ovih navika i smatrao ih ključnim razlozima zašto tisuću godina nismo imali vlastitu državu) 4. zagovarati najprije simetriju krivnje za rat, a kasnije – a to već danas imamo na djelu – putem potenciranja hrvatskih zločina – koji su, zapravo, minorni u usporedbi sa srpskima - stvarati opći dojam kako su Hrvati i nešto veći krivci za rat 5. psihološki slomiti i pasivizirati hrvatsko stanovništvo 6. stvoriti pretpostavke za neojugoslavenske integracije (Zapadni Balkan odnosno Jugosferu).(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

TitoTitov bliski suradnik Milovan Đilas smatra da za masovna ubojstva u svibnju «pismena naredba nije postojala». Pritom ne spominje je li postojala usmena naredba (koja u vojsci ima jednako obvezujuću snagu kao i pismena!). No, dalje nadodaje da prema «strukturi i hijerarhiji – tako nešto nije mogao izvršiti niko bez odobrenja vrha». Đilas, dakle, jasno ukazuje na Titovu krivnju. O masovnim ubojstvima Đilas dalje kaže: «Nikada to nismo spominjali ni u CK, ni među sobom. Jednom sam ja u nevezanom razgovoru (...) spomenuo da smo tada preterali, jer da je tu bilo i onih koji su bežali jedino iz ideoloških razloga. Tito je odvratio, odmah, kao na nešto o čemu je odavno stvorio konačni, ako ne i utešni zaključak: Svršiš jednom zauvek!»(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

TitoVažno je za spomenuti da je i sâm Tito dao nemali osobni doprinos u kreiranju crnih legendi o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. I inače sklon lažima i preuveličavanju činjenica, u jednom je članku objavljenomu krajem ožujka 1944. u SAD-u, Velikoj Britaniji i Sovjetskom Savezu, tvrdio da je neprijatelj uz pomoć «zlikovačkih ustaša» samo u tri mjeseca 1941. u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini «uništio više od pola milijuna Srba». Osamostaljenjem Hrvatske oboren je jasenovački mit koga je propagirala velikosrpska (kvazi)historiografija i danas u Hrvatskoj postoji kakvo-takvo suglasje glede broja žrtava Jasenovca. Općeprihvaćeno je mišljenje da se broj žrtava kreće između 40.000 i 90.000 stradalnika, iako i dalje postoje oni koji povećavaju ili smanjuju te brojke.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

SFRJNačin postupanja komunista i partizana prema neprijateljima i zarobljenicima M. Đilas je u Borbi zapisao još u veljači 1943. U članku «Njihovi planovi će propasti» on je dao vrlo precizne naputke: «Ne prevaspitavajte ih, ne trošite uzalud vrijeme, ne nadmudrujte se s njima! Oni znaju šta čine. Ubijajte ih kao pse, kako su i zaslužili, osvetite nevine žrtve, u zgarišta pretvorena sela i gradove! Neka svaki od njih zna da će za zločine biti kažnjen. Budite bez milosti prema rulji kojoj je jedini cilj ubijanje i pljačka tuđeg, mukog stečenog dobra! Nijesu oni samo saučesnici, oni su zločinci, nema među njima nijednog koji ne bi bio poprskan nevinom krvlju, koji se ne bi sladio nad požarima i vriskom majki i djece, koji nije žderao hljeba koji su s mukom izorali naši ratari iz brazda natopljenih krvlju naših boraca. Napadajte ih što žešće munjevitim iznenadnim naletima, istrebljujte ih bez milosti, neka im se ledi krv u žilama od smjelog, iznenadnog partizanskog udara!».(D.Dijanović)

Add a comment        
Čet, 1-10-2020, 14:14:08

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.