Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 
 

 

komunizamRepresivan i zločinački karakter komunizma opće je poznat ne samo ljudima koji su živjeli u takvome sustavu, kao što je to bio slučaj sa stanovnicima bivše Jugoslavije ili Sovjetskog Saveza, nego i svekolikom čovječanstvu. No usprkos tom saznanju, usprkos toni knjiga, studija, dokumenta i svjedočenja, koji vrlo jasno prikazuju komunističke zločine, usprkos više od 100 milijuna žrtava koje je komunizam do danas prouzročio (Stephane Courtois, Crna knjiga komunizma, 1999.), javna rasprava o ovome zločinačkom fenomenu nešto je od čega se uporno zazire. Začudo, i danas, kada su svim političarima i intelektualcima puna usta demokracije, tolerancije i ljudskih prava, rasprava o ovoj problematici i dalje je tabu tema. Nemoguće je ne zapitati se, koji je tomu razlog? Zašto žrtve komunističkog terora do dan danas nisu dobile pravnu niti moralnu zadovoljštinu? Zašto se komunističke zločince i u današnjem demokratskome sustavu, koji proklamira jednakost svih pred zakonom, i dalje amnestira? Hoće li zločini komunizma ikada biti sankcionirani? Pitanja je zasigurno veliki broj.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Gojko BorićGojko Borić, novinar i dugogodišnji politički emigrant, svojim dosadašnjim spisateljskim i kulturnim radom u emigraciji nesumnjivo se pokazao i dokazao kao hrvatski domoljub. To je činjenica koja stoji i koju nitko ne može osporavati. Međutim, kod gospodina Borića – kao i kod mnogih drugih novinara konzervativne provenijencije – možemo prepoznati ono što ja zovem «balansiranje između domoljublja i političke korektnosti». Pod pojmom «politička korektnost» pritom podrazumijevam intelektualnu samocenzuru koju diktira današnji političko-ideološki sustav u Hrvatskoj i općenito na Zapadu. Ta se politička korektnost kod g. Borića najbolje vidi kada govori o povijesti NDH i ustaškog pokreta kada g. Borić nerijetko zna ponavljati laži partizanske kvazihistoriografije napisane na temelju propagandnih mitova iz doba Drugog svjetskog rata. No, ovdje se nemam namjeru baviti time, već nečim drugim.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Zapadni BalkanUsnuh sinoć jedan vrlo neobičan san. Sanjah da na televiziji gledam skup političkog vodstva «federacije Zapadni Balkan». U prvi tren ništa mi nije bilo jasno, no nastavih gledati. Pristupi tada mikrofonu jedan od sudionika skupa, imenovan kao «predstavnik pokrajine Hrvatske», pozdravi «sve građane Zapadnog Balkana», pa započne svoj govor. Pozorno sam ga slušao. Govor je išao otprilike ovako:Svi se mi još i danas sa sjetom prisjećamo mračnih devedesetih godina, godina kada su oni besramni ustaški separatisti uzeli puške u ruke i krenuli u rušenje Jugoslavije, naše predivne zemlje bratstva i jedinstva, zemlje mirnog suživota svih naroda i narodnosti od Vardara pa do Triglava. Te dane provodili bi obično po krčmama ili, u slučaju zračne opasnosti, u podrumima. Neki od nas sklonili su se privremeno u inozemstvo. Uz nas bi uvijek stajala slika druga Tita, najvećeg sina svih naših naroda i narodnosti, dok bi na radio kazeti svirala ona naša stara: uvijek si mi draga bila (...) domovino moja mila (...) Jugoslavijo, Jugoslavijo... Sam pogled na sliku druga Tita, tog velikog junaka, borca i prije svega čovjeka, ulijevao je u nas nadu da će se ovi po nas crni dani što prije svršiti...(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Pusić i MesićPišući svoju redovitu kolumnu imena «Sveta politika» urednik jednog zadarskog tjednika nedavno je zapisao: «Hrvatska je raj za one koji ju nisu htjeli». Iako u prvi tren ovakva konstatacija može izgledati pretjerana, kada ju se dublje proanalizira dojma sam da je u njoj sadržana sva društvena i politička zbilja današnje Hrvatske. Svima nam je poznato da se je komunističko-udbaška klika devedesetih, kada joj je prijetio politički pokop i odlazak u ropotarnicu povijesti, uspješno infiltrirala u institucije i novouspostavljenu državnu vlast. Poznato je također da su mnogi od njih u to doba ne samo nastupali s pozicija hrvatskih nacionalista, nego i otvoreno veličali NDH i ustaški pokret. Čak dapače, takvi su bivši udbaši tada znali i prednjačiti u davanju radikalnih izjava. Što zbog rata, što zbog ideje nacionalne pomirbe, koja je - kratkoročno gledano - bila djelotvorno mobilizacijsko sredstvo, nekadašnji komunistički i udbaški kadrovi nikada nisu lustrirani iz političkog i javnog života. Iako se je značajan dio udbo-komunističkog kadra uspješno infiltrirao i u Tuđmanovu vlast, njihov je utjecaj radi participacije emigrantskog kadra u vlasti ipak bio dosta oslabljen.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 
grbGotovo cjelokupna povijest Hrvatske, povijest je borbe za slobodu, samostalnost i pravdu. Od Pacte Convente i različitih nadnacionalnih i anacionalnih tvorevina kojih je Hrvatska bila sastavni dio pa do danas. U čitavom tom razdoblju glavna misao vodilja hrvatskog naroda i njezinih vođa bila je – kako ostvariti samostalnu državu. Takvo razmišljanje temeljilo se na pretpostavci da je samostalna država nužan preduvjet za ostvarivanje slobode i svih ostalih prava, pa tako i onih individualnih. Samo u samostalnoj državi bit će moguć politički, kulturni, gospodarski i duhovni razvitak hrvatskog naroda. Međutim, država nije sama sebi svrhom, već mora omogućiti slobodu svih njezinih žitelja; njihovo blagostanje i sreću. Jer, kako se je izrazio Starčević, «državu utemeljiti, iliti držati na nesreći državljana, još nikome nije pošlo za rukom, ter ako se nekoje vrieme što takova pričinja, prvom zgodom nestaje obsjene i s njom države». Da je Starčević bio u pravu povijest zorno pokazuje: sve anacionalne (da ne kažemo i protunacionalne) tvorevine u kojima je Hrvatska bila, i to češće objektom negoli subjektom, raspale su se. Drugim riječima: bila koja državna koncepcija koja ne podrazumijeva slobodu svih njezinih članova, osuđena je na propast.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
zastaveDa ulazak Hrvatske u Europsku uniju nije uvjetovan ispunjavanjem kriterija - taman da Hrvatska izruči još stotinu Gotovina ili topničkih dnevnika - već geostrateškim odlukama Europske unije, poznata je stvar. Za potkrijepu te teze dovoljno je navesti primjer Bugarske i Rumunjske, od kojih je Hrvatska po realnim pokazateljima u gotovo svim segmentima daleko razvijenija. Izručenje generala Ante Gotovine, odustajanje od primjene ZERP-a i svi ostali zahtjevi koje je Hrvatska do sada poslušno ispunjavala – vodeći se mudrim aksiomom da će za ulazak u EU «podnijeti svaku žrtvu» - uvijek su imali za posljedicu još veće i još teže zahtjeve. No, budući je Hrvatska politička elita poručila da je Hrvatska spremna podnijeti svaku žrtvu ne bi li ušla u EU, ona se danas nema pravo žaliti na slovenske zahtjeve i ucjene.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
StarčevićHrvatska samostalnost – uobličena u krilatici «ni sa Bečom, ni sa Peštom» - temeljna je političko-ideološka odrednica Stranke prava koju su 1861. g. osnovali Ante Starčević i Eugen Kvaternik. Pravaški politički program podrazumijevao je, dakle, potpunu samostalnost i neovisnost hrvatskoga naroda. (D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
globalizacijaInformacijsko-komunikacijska revolucija neupitno je radikalno transformirala društvene i međuljudske odnose. Omogućila je bolju povezanost među ljudima, državama i kontinentima, lakši pristup informacijama, nove i efikasnije metode rada, a samim time stvorila je i pretpostavke za proces globalizacije. Uza sve svoje prednosti ona međutim donosi i mnoge negativne posljedice. Glavni akteri globalizacije – a to su neprijeporno velike multinacionalne kompanije koje su praktički postale surogat za države-nacije – kontroliraju većinu svjetskih medija, stoga je kritičko i objektivno sagledavanje svih aspekata globalizacije (posebice onih negativnih), bez obzira na često proklamiranu demokraciju koja podrazumijeva slobodu govora, u medijima vrlo rijetko.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
Lepa brenaKoncert kojega će, kako stvari sada stoje i ukoliko se u međuvremenu ništa ne promjeni, u Areni Zagreb održati Fahreta Jahić Živojinović, poznatija kao Lepa Brena, nije samo još jedan od simptoma teške i kronične bolesti hrvatskoga naroda – bolesti zaborava, nego i gaženje svih vrijednosti stvaranih tijekom Domovinskoga rata i vrijeđanje svih osoba koje su svoje živote utkale u temelje hrvatske državnosti. U Hrvatskoj doduše mnogi bivši četnici danas uživaju status uglednih građana, participiraju u vlasti i medijima, kandidiraju se na lokalnim izborima, tako da je najavljeni koncert samo još jedan u nizu iskaza hrvatskog nacionalnog mazohizma i servilnosti. No, ovaj ovaj koncert sadrži i jednu političku poruku: on je vrlo jasna poruka svima da ugnjetavanju, ponižavanju i pljuvanju Hrvatske nema kraja, i kako mi tu ne možemo ništa napraviti.(D.Dijanović)
Add a comment        
Uto, 21-01-2020, 15:08:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.