Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 
 

 
MesićNije trebalo dugo čekati da bi se nakon Bleiburške komemoracije oglasili dežurni čuvari svete istine koju nam već više od šezdeset godina propovjedaju ishlapjeli titoisti i njihova vazalska piskarala po vrlo demokratskim nezavisnim medijima. Predsjednik-građanin Stipe Mesić komemoraciju je okarakterizirao kao «ustaški dernek», dok su novinari – oni iz udbaško-titoističko-skojevskog miljea dakako - Andriju Hebranga optužili da relativizira povijest izjednačavajući sve žrtve. Riječ je dakako o već stoput viđenom i nimalo neočekivanom scenariju. Ne želeći ulaziti u «relativiziranje» povijesti vrijedi se ipak zapitati: postoji li manje i više vrijedna žrtva? Po kojim je to kriterijima neka žrtva vrijednija od druge žrtve? Ne zaslužuju li sve žrtve, žrtve bilo kojeg režima i ideologije, jednak tretman? Svaki razuman čovjek složiti će se s time da je svaka žrtva jednako vrijedna i da svaka žrtva zaslužuje naše istinsko poštovanje. Međutim, «ima gadova» koji tako ne misle. To su oni gadovi koji ni mrtvima nedaju mira pa otkrivanje masovnih grobnica nazivaju oživljavanjem fašizma i relativiziranjem povijesti ili pak smatraju kako grobnice ne treba iskapati već se treba «okrenuti budućnosti». To što mnoge obitelji ni danas, više od šezdeset godina nakon rata, ne znaju gdje leže kosti njihovih predaka, to takvim moralnim nakazama očito nije bitno.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
Banana brothersDolaskom trećejanuarske družine na vlast 2000 g. vanjskopolitička strategija RH bitno se mijenja. Hrvatska navodno postaje moderna zemlja spremna «suočiti se s prošlošću» i pohrliti u dvore svete Europske unije. Kao nužan preduvjet prema rajskim EU dvorima poglavito se počinje naglašavati potreba «suradnje» i «dobrosusjedskih odnosa» sa Srbijom. Pa kome je to u interesu da dvije susjedne zemlje budu zavađene i neprijateljski nastrojene, pitali su se tada vladajući političari. Dosta je bilo primitivnog nacionalizma, čobanskog desničarenja i izolacionizma!, vrištale su tadašnje medijske naslovnice. Ulazak hrvatske u EU, taj najveći vanjskopolitički cilj RH (kojemu se mora podrediti i čitava unutarnja politika, bez obzira na činjenicu da bi vanjska politika trebala biti u službi unutarnje politike), iziskuje i velike napore i odricanja. I stoga je RH, da bi ušla u EU, bila i jest «spremna podnijeti svaku žrtvu». «Suočavanje s prošlošću» prva je od njih.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
Dante razgovara s izdajnicimaDugo očekivana presuda u procesu protiv Branimira Glavaša konačno je ugledala svijetlo dana. Branimir Glavaš nepravomoćno je osuđen za slučajeve «selojtep» i «garaža» na jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od deset godina; Ivica Krnjak osuđen je na osam godina zatvora, Gordana Getoš Magdić na sedam godina zatvora, dok je ostalim optuženicima izrečena kazna zatvora u trajanju od pet godina. Branimir Glavaš na čitanju presude nije se pojavio, a prema pisanju medija napustio je Republiku Hrvatsku te se trenutno nalazi u Bosni i Hercegovini. Vijest je, sasvim očekivano, odjeknula i u stranim medijima, poglavito onima u Srbiji i Velikoj Britaniji. Tako «Reuters» navodi kako se sva suđenja u Hrvatskoj pomno prate, a ono Glavašu zaslužilo je posebnu pažnju «europejaca». Onaj tko znade iščitavati između redaka, tko pažljivo filtrira informacije ponuđene u medijima, već iz samoga pisanja stranih medija može izvući poneke zaključke. Činjenica da se sva suđenja u Hrvatskoj pomno prate, što zapravo nije nikakva novost, jasno svjedoči da se domaći sudovi nalaze pod pritiskom izvana, što već samo po sebi pokazuje da čitav proces ima prikrivenu političku pozadinu; ma koliko neki paljetkovali da to nije tako.
Add a comment        
 

 
Milan BandićPredstojeći lokalni izbori još će jednom pokazati svu mizeriju aktualne hrvatske političke scene. Po već dobro uvježbanom receptu, plaćenički mediji posredno unaprijed kroje izborne rezultate glorificirajući određene kandidate, među kojima suštinskih razlika nema, dok druge posve marginaliziraju. A kako ono čega u mainstream medijima nema, niti ne postoji, medijski protežirani kandidati jedini imaju stvarne šanse za uspjeh na izborima. Kada bi se u slučaju kandidata koje mediji promoviraju radilo o poštenim, časnim i uzornim ljudima, takvom se medijskom postupanju doista ne bi imalo što prigovoriti. Međutim, kandidati koje susrećemo u medijima vrlo su upitnih ljudskih i moralnih kvaliteta. Preciznije govoreći, riječ je o osobama uz koje se mogu vezivati bilo koji pridjevi, osim onih «pošten», «častan» ili «uzoran».(D. DIjanović)
Add a comment        
 

 
studentiVeć nekoliko dana svjedoci smo studentskog štrajka na zagrebačkome Filozofskome fakultetu. Štrajk se do sada odvijao isključivo na Filozofskome fakultetu, ali prema najavama proširiti će se i na Fakultet političkih znanosti i druge fakultete diljem Hrvatske. Sam štrajk započeo je opstrukcijom ispita iz engleskog jezika, nakon čega su studenti prekinuli nastavu, okupirali fakultet te organizirali edukativne aktivnosti i predavanja. Studentski zahtjevi odnose se na besplatno školovanje, a potporu u tome dobili su i od svojih profesora. Prema izjavama vođa ove studentske pobune od zahtjeva se neće odstupiti.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
Suđenje generalimaKako se i moglo predvidjeti, Haaški sud nije, unatoč klimavosti, neozbiljnosti, upitnosti i eklatantnoj lažljivosti ponuđenih «dokaza», odbacio optužnicu protiv generala Gotovine, Čermaka i Markača. Dapače, Raspravno vijeće Haaškog suda zaključilo je da «postoje dovoljni dokazi koji podupiru sve točke optužnice», te da postoji dovoljno dokaza «o postojanju zajedničkog cilja da se postigne trajno uklanjanje civila». Također je zaključeno da postoje dokazi «o sudjelovanju trojice optuženih u udruženom zločinačkom pothvatu te o postojanju njihove namjere za počinjenje djela». Ništa neočekivano; suludo je uopće bilo očekivati da će Haaški sud odbaciti optužnicu i osloboditi generale. Ipak je riječ o procesu koji ima jasan politički cilj i pozadinu. Dokazi tužiteljstva, iskazi svjedoka, ispitivanje svjedoka i dokazi obrane puka su formalnost kojoj je cilj postupku dati fiktivnu objektivnost i zadovoljiti pravne uzuse. Ovim aktom samo su još jednom legitimirana predviđanja da će generali sigurno biti osuđeni i da je presuda, već i prije pokretanja postupka, bila poznata. Što bi se reklo: kadija tuži, kadija sudi!(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanNakon što je dr. Miroslav Tuđman, profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta i sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, objavio kandidaturu za trećeg predsjednika RH, slugansko-plaćeničko piskaranje diljem ljevičarsko-aharhističkih medija doživjelo je svoj vrhunac. Prvi se je oglasio portal Index.hr preko uvijek dežurnog “političkog analitičara” Davora Gjenera. Sukladno ideologiji ljudskih prava i demokratskim premisama po kojima svatko ima pravo izraziti svoje mišljenje, dakako da i g. Gjenero ima pravo iznesti svoje mišljenje o ovom ili onom predsjedničkom kandidatu ili pak nekom drugom političkom događaju. No ostaje misterij po kojim je to objektivnim kriterijima upravo on pozvan da prvi komentira političke događaje ili daje vrijednosne sudove o predsjedničkim kandidatima. Odgovor na to pitanje vjerojatno nikada nećemo saznati. Međutim, krajnje je licemjerno kada osoba kojoj su puna usta napjeva o ljudskim pravima, demokraciji i toleranciji poziva na izoliranje ili isključivanje drugih osoba iz političkog i javnog života. A upravo to čini g. Gjenero kojemu argumentiranje ad hominem očito nije tako mrsko. Doista neprimjereno ponašanje za jednog “liberala”, “demokrata” i “uglednog analitičara”.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
stopTema hrvatsko-slovenskog graničnog spora i blokade pregovora s EU ne jenjava iz medija. Nema dana da nas mainstream mediji ne bombardiraju informacijama vezanim uz tu temu, toliko da su se već i najvećim flegmaticima i apolitičnim ljudima popeli na glavu. Svi će se vjerujem složiti kako je ovaj medijsko-politički cirkus poprimio zbilja groteskne razmjere. U nizu novinskih članaka napisanih na ovu temu svakako treba izdvojiti jedan, razlozi su čisto edukativni. «Ne možete se dogovoriti sa Slovencima? U EU ćete sa Srbima». Takav nam naslov donosi Jutarnji list na svom internetskom portalu 14. ožujka 2009 g. Prosječan konzument medija zasigurno će se zgroziti nad ovim naslovom! Pa nije li Hrvatska još do jučer bila balkanski vlak za EU i Zapad?! Nije li Hrvatska faktor stabilnosti u regiji (ili kako bi jedan visoko pozicionirani hrvatski političar rekao – regionu)? U tekstu dalje stoji kako je članicama EU rasprava o granici na moru zamorna i besmislena i kako se oni nemaju vremena podrobno baviti tim pitanjem. Na Hrvatskoj je kaže dalje da postigne kompromis sa Slovenijom ili inače ulaska u EU neće biti. Spominje se i mogućnost da Hrvatska uđe u EU zajedno sa Srbijom jer «bi bilo politički važno da dvije najvažnije države s Balkana budu zajedno primljene u EU».(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
Ivan JakovčićKako mediji izvještavaju na posljednjem saboru Kluba mladih IDS-a predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić najavio ja kako će nakon ulaska Hrvatske u EU Istra zatražiti autonomiju. Smatra kako stanovnici Istre imaju “legitimno i demokratsko pravo kao regija otvoriti pitanje autonomije Istre”. Nadalje tumači kako se Istra devedesetih “znala suprotstaviti nacionalizmu, te prihvatila toleranciju, višejezičnost i multikulturalnost”. Kada ne bi znali da takve tendencije kod istarskih političara doista postoje već dugi niz godina, mislili bi da je riječ o predizbornome triku. No ovdje je ipak riječ o mnogo ozbiljnijem pitanju. Ova izjava čelnika IDS-a otvara brojna pravna, politička i ideološka pitanja. Za početak treba podsjetiti kako je tzv. Badinterova komisija, pod predsjedanjem francuskog pravnika Roberta Badintera, potvrdila hrvatsku u avnojevskim granicama te je RH i priznata u tim granicama po preporuci Mišljenja br. 1 od 29. studenoga 1991. te Mišljenja br. 2 i 3 od 11. siječnja 1992 g. Avnojevske granice Hrvatske nedvojbeno obuhvaćaju i Istru (osim nekih manjih dijelova koji su u sastavu Slovenije i Italije).(D.Dijanović)
Add a comment        
Ned, 15-09-2019, 23:09:29

Najave

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.