Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 
 

 
zastaveDa ulazak Hrvatske u Europsku uniju nije uvjetovan ispunjavanjem kriterija - taman da Hrvatska izruči još stotinu Gotovina ili topničkih dnevnika - već geostrateškim odlukama Europske unije, poznata je stvar. Za potkrijepu te teze dovoljno je navesti primjer Bugarske i Rumunjske, od kojih je Hrvatska po realnim pokazateljima u gotovo svim segmentima daleko razvijenija. Izručenje generala Ante Gotovine, odustajanje od primjene ZERP-a i svi ostali zahtjevi koje je Hrvatska do sada poslušno ispunjavala – vodeći se mudrim aksiomom da će za ulazak u EU «podnijeti svaku žrtvu» - uvijek su imali za posljedicu još veće i još teže zahtjeve. No, budući je Hrvatska politička elita poručila da je Hrvatska spremna podnijeti svaku žrtvu ne bi li ušla u EU, ona se danas nema pravo žaliti na slovenske zahtjeve i ucjene.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
StarčevićHrvatska samostalnost – uobličena u krilatici «ni sa Bečom, ni sa Peštom» - temeljna je političko-ideološka odrednica Stranke prava koju su 1861. g. osnovali Ante Starčević i Eugen Kvaternik. Pravaški politički program podrazumijevao je, dakle, potpunu samostalnost i neovisnost hrvatskoga naroda. (D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
globalizacijaInformacijsko-komunikacijska revolucija neupitno je radikalno transformirala društvene i međuljudske odnose. Omogućila je bolju povezanost među ljudima, državama i kontinentima, lakši pristup informacijama, nove i efikasnije metode rada, a samim time stvorila je i pretpostavke za proces globalizacije. Uza sve svoje prednosti ona međutim donosi i mnoge negativne posljedice. Glavni akteri globalizacije – a to su neprijeporno velike multinacionalne kompanije koje su praktički postale surogat za države-nacije – kontroliraju većinu svjetskih medija, stoga je kritičko i objektivno sagledavanje svih aspekata globalizacije (posebice onih negativnih), bez obzira na često proklamiranu demokraciju koja podrazumijeva slobodu govora, u medijima vrlo rijetko.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
Lepa brenaKoncert kojega će, kako stvari sada stoje i ukoliko se u međuvremenu ništa ne promjeni, u Areni Zagreb održati Fahreta Jahić Živojinović, poznatija kao Lepa Brena, nije samo još jedan od simptoma teške i kronične bolesti hrvatskoga naroda – bolesti zaborava, nego i gaženje svih vrijednosti stvaranih tijekom Domovinskoga rata i vrijeđanje svih osoba koje su svoje živote utkale u temelje hrvatske državnosti. U Hrvatskoj doduše mnogi bivši četnici danas uživaju status uglednih građana, participiraju u vlasti i medijima, kandidiraju se na lokalnim izborima, tako da je najavljeni koncert samo još jedan u nizu iskaza hrvatskog nacionalnog mazohizma i servilnosti. No, ovaj ovaj koncert sadrži i jednu političku poruku: on je vrlo jasna poruka svima da ugnjetavanju, ponižavanju i pljuvanju Hrvatske nema kraja, i kako mi tu ne možemo ništa napraviti.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
HrvatiPrekrajanje povijesnih činjenica staro je zanimanje na prostoru kojeg kreatori tzv. Novog svjetskog poretka danas nazivaju Zapadni Balkan ili region. Oni koji su imali (ne)sreću živjeti u komunističkoj Jugoslaviji svakodnevno su morali slušati partizansko-komunističke bajke o milijunima ljudi pobijenih od strane ustaša, o zdjelama ljudskih očiju kao slavljeničkim poklonima, o tome kako su pojedini istaknuti ustaški dužnosnici (konkretno: Luburić) za predjelo pili ljudsku krv, itd. Riječ je o mitovima koji vuku svoje korijene iz partizansko-komunističke ratne propagande koja je zastrašivanjem stanovništva te izmišljanjem i preuveličavanjem ustaških zločina nastojala mobilizirati što veći broj ljudi u svoje redove. Osim mobilizacijske funkcije takve su propagandne laži služile i za opravdavanje zločina nad razoružanim vojnicima i civilima nakon svršetka rata. A kako pobjednici pišu povijest (osim, dakako, ako su pobjednici Hrvati), takvi su povijesni falsifikati kasnije poslužili kao temelj za pisanje povijesti Drugog svjetskog rata na području NDH.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
MesićNije trebalo dugo čekati da bi se nakon Bleiburške komemoracije oglasili dežurni čuvari svete istine koju nam već više od šezdeset godina propovjedaju ishlapjeli titoisti i njihova vazalska piskarala po vrlo demokratskim nezavisnim medijima. Predsjednik-građanin Stipe Mesić komemoraciju je okarakterizirao kao «ustaški dernek», dok su novinari – oni iz udbaško-titoističko-skojevskog miljea dakako - Andriju Hebranga optužili da relativizira povijest izjednačavajući sve žrtve. Riječ je dakako o već stoput viđenom i nimalo neočekivanom scenariju. Ne želeći ulaziti u «relativiziranje» povijesti vrijedi se ipak zapitati: postoji li manje i više vrijedna žrtva? Po kojim je to kriterijima neka žrtva vrijednija od druge žrtve? Ne zaslužuju li sve žrtve, žrtve bilo kojeg režima i ideologije, jednak tretman? Svaki razuman čovjek složiti će se s time da je svaka žrtva jednako vrijedna i da svaka žrtva zaslužuje naše istinsko poštovanje. Međutim, «ima gadova» koji tako ne misle. To su oni gadovi koji ni mrtvima nedaju mira pa otkrivanje masovnih grobnica nazivaju oživljavanjem fašizma i relativiziranjem povijesti ili pak smatraju kako grobnice ne treba iskapati već se treba «okrenuti budućnosti». To što mnoge obitelji ni danas, više od šezdeset godina nakon rata, ne znaju gdje leže kosti njihovih predaka, to takvim moralnim nakazama očito nije bitno.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
Banana brothersDolaskom trećejanuarske družine na vlast 2000 g. vanjskopolitička strategija RH bitno se mijenja. Hrvatska navodno postaje moderna zemlja spremna «suočiti se s prošlošću» i pohrliti u dvore svete Europske unije. Kao nužan preduvjet prema rajskim EU dvorima poglavito se počinje naglašavati potreba «suradnje» i «dobrosusjedskih odnosa» sa Srbijom. Pa kome je to u interesu da dvije susjedne zemlje budu zavađene i neprijateljski nastrojene, pitali su se tada vladajući političari. Dosta je bilo primitivnog nacionalizma, čobanskog desničarenja i izolacionizma!, vrištale su tadašnje medijske naslovnice. Ulazak hrvatske u EU, taj najveći vanjskopolitički cilj RH (kojemu se mora podrediti i čitava unutarnja politika, bez obzira na činjenicu da bi vanjska politika trebala biti u službi unutarnje politike), iziskuje i velike napore i odricanja. I stoga je RH, da bi ušla u EU, bila i jest «spremna podnijeti svaku žrtvu». «Suočavanje s prošlošću» prva je od njih.(D.Dijanović)
Add a comment        
 

 
Dante razgovara s izdajnicimaDugo očekivana presuda u procesu protiv Branimira Glavaša konačno je ugledala svijetlo dana. Branimir Glavaš nepravomoćno je osuđen za slučajeve «selojtep» i «garaža» na jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od deset godina; Ivica Krnjak osuđen je na osam godina zatvora, Gordana Getoš Magdić na sedam godina zatvora, dok je ostalim optuženicima izrečena kazna zatvora u trajanju od pet godina. Branimir Glavaš na čitanju presude nije se pojavio, a prema pisanju medija napustio je Republiku Hrvatsku te se trenutno nalazi u Bosni i Hercegovini. Vijest je, sasvim očekivano, odjeknula i u stranim medijima, poglavito onima u Srbiji i Velikoj Britaniji. Tako «Reuters» navodi kako se sva suđenja u Hrvatskoj pomno prate, a ono Glavašu zaslužilo je posebnu pažnju «europejaca». Onaj tko znade iščitavati između redaka, tko pažljivo filtrira informacije ponuđene u medijima, već iz samoga pisanja stranih medija može izvući poneke zaključke. Činjenica da se sva suđenja u Hrvatskoj pomno prate, što zapravo nije nikakva novost, jasno svjedoči da se domaći sudovi nalaze pod pritiskom izvana, što već samo po sebi pokazuje da čitav proces ima prikrivenu političku pozadinu; ma koliko neki paljetkovali da to nije tako.
Add a comment        
 

 
Milan BandićPredstojeći lokalni izbori još će jednom pokazati svu mizeriju aktualne hrvatske političke scene. Po već dobro uvježbanom receptu, plaćenički mediji posredno unaprijed kroje izborne rezultate glorificirajući određene kandidate, među kojima suštinskih razlika nema, dok druge posve marginaliziraju. A kako ono čega u mainstream medijima nema, niti ne postoji, medijski protežirani kandidati jedini imaju stvarne šanse za uspjeh na izborima. Kada bi se u slučaju kandidata koje mediji promoviraju radilo o poštenim, časnim i uzornim ljudima, takvom se medijskom postupanju doista ne bi imalo što prigovoriti. Međutim, kandidati koje susrećemo u medijima vrlo su upitnih ljudskih i moralnih kvaliteta. Preciznije govoreći, riječ je o osobama uz koje se mogu vezivati bilo koji pridjevi, osim onih «pošten», «častan» ili «uzoran».(D. DIjanović)
Add a comment        
Čet, 25-04-2019, 05:04:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Donacije

Svaka donacija je naravno dobrodošla, a može se uplatiti na naš račun kod Hrvatske poštanske banke.

IBAN računa: HR8023900011100330929.

Za devizne uplate swift kod Hrvatske poštanske banke je: HPBZHR2X.

Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.