Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 
 

 

zastavePrema pisanju medija, Hrvatsku bi početkom studenoga na tri dana trebao posjetiti srbijanski predsjednik Boris Tadić. Tadića će ugostiti hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović, a na popisu sugovornika naći će se i predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić te predstavnici Srba u Hrvatskoj. Kada bi odnosi između Hrvatske i Srbije bili zaista dobrosusjedski – a to znači bilateralni i utemeljeni na ravnopravnosti, punom uvažavanju povijesne istine i međusobnome poštovanju – tada bi se ovaj posjet mogao ubrojiti u kategoriju uobičajenih posjeta visokih političkih dužnosnika jedne međunarodno priznate države drugoj. Međutim, u slučaju hrvatsko-srbijanskih odnosa to nije tako. Kako nas izvješćuje novinski potomak zagrebačkoga Srbobrana - velikosrbski zagrebački glasnik Novosti, predmet razgovora dvojice predsjednika bit će povratak srpskih izbjeglica, zaštita njihove imovine, rješavanje stambenih pitanja te očuvanje pisma i jezika Srba u Hrvatskoj. (D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

BleiburgJedna od svakako poznatijih komunističkih dogmi je i ona da je jugoslavenski antifašizam čist kako u svojoj ideji tako i u svojoj provedbi (formulacija Stjepana Mesića). Ideju jugoslavenskog antifašizma najispravnije je opisao Ivan Šibl konstatacijom da su se jugoslavenski «antifašisti» borili «za Sovjetski Savez, prvu zemlju socijalizma, i za pobjedu međunarodnog proletarijata». Riječ je o ideji koja je u praksi - prema piscima Crne knjige komunizma (sve od reda ljevičarima, marksistima i bivšim komunistima) – rezultirala sa 100 milijuna žrtava, premda je stvaran broj žrtava zasigurno mnogo veći, jer se u knjizi ne obrađuju recimo zločini jugoslavenskih komunista, koji se mogu pohvaliti sa 900 grobišta u Hrvatskoj, te između 500 i 600 grobišta u Sloveniji.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Velika SrbijaPobunu u Drvaru, Bosanskom Grahovu, Donjem Lapcu i Srbu 27. srpnja 1941. organizirali su pripadnici četnika Draže Mihailovića, u čijim su redovima u to vrijeme bili i vodeći srpski komunisti iz tog područja. Svrha pobune bila je stvaranje «velike Srbije» prema spisu «Homogena Srbija», čiji je autor četnički ideolog dr. Stevan Moljević, odvjetnik iz Banja Luke. Spis je izdan 30. lipnja 1941. u Nikšiću u Crnoj Gori. U tom se programatskom spisu – koji je korespondirao s ranije objavljenim velikosrpskim radovima Vuka Karadžića, Ilije Garašanina i Nikole Stojanovića – zagovara stvaranje etnički čiste «velike Srbije». Prema Moljeviću, Srbima je u današnje vrijeme prva i osnovna dužnost stvoriti i organizirati «homogenu Srbiju koja ima da obuhvati celo etničko područje na kome Srbi žive (...) Preseljenje i izmjena žiteljstva, naročito Hrvata sa srpskog i Srba sa hrvatskog područja, jedini je put da se izvrši razgraničenje i stvore bolji odnosi između njih...»(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Milovan ĐilasJasno je, dakle, da su u vrijeme početka pobune protiv NDH glavninu partizanskih postrojbi sačinjavali Srbi. A znatan dio Srba – kako zaključuje povjesničar Hrvoje Matković – «nije se mirio s uspostavom hrvatske države i nije ju prihvaćao bez obzira na ustaštvo». Da je Matković u pravu, potvrđuje Đilas, koji nema dvojbe da Srbi «ne bi primili nikakvu tuđu, pa ni hrvatsku državu – tamo gde to po svojoj snazi ne bi morali». Štoviše, Srbi ne samo da su bili protivnici samostalne hrvatske države, nego su bili i protivnici hrvatske autonomije unutar Jugoslavije. Primjer koji to u praksi neprijeporno dokazuje bio je odnos Srba prema Banovini Hrvatskoj. Pretežit dio srpskih i srbijanskih političara bio je protivnik Banovine Hrvatske, iako je formiranje Banovine Hrvatske imalo za cilj prvenstveno konsolidirati i očuvati Jugoslaviju.(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

TitoPovjesničarka Gordana Vlajčić ističe «da je 22. lipanj [1941. u Sisku] u izravnoj vezi s globalnom taktikom Komunističke internacionale i Sovjetskog Saveza. I ti komunisti svojim 'izlaskom van' potvrđujući kako su čekajući napad na SSSR krenuli u NOB, time dokazuju kako Hrvati nisu čekali da ih netko oslobodi. Ali 22. lipnja je direktno sinhroniziran s napadom na SSSR i to je davno bilo dogovoreno. U dokumentima Kominterne se vidi da treba pričekati s ustankom i u slučaju napada na SSSR dignuti ustanke i raditi diverzije kako bi usporili napredovanje fašističkih i nacističkih snaga na Sovjetski Savez i pridonijeti oslobođenju SSSR-a koji je za Kominternu jedina domovina proletarijata».(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

partizaniPartizanski obavještajac Josip Kotnik u biografskoj knjizi Svi umiru jednako opisuje kako se je razvoj omladine još u predratnim vremenima na periferiji Zagreba odvijao u «duhu Kominterninih direktiva», te dodaje: « U to vrijeme Staljin je za nas bio kult kojem smo se klanjali i sve svoje napore usmjeravali u pravcu njegovih direktiva i poruka koje je Kominterna prenosila i usađivala u napredne omladinske organizacije. Osnovni zadatak tih organizacija bio je prvenstveno propagiranje tekovina velike oktobarske revolucije». Milovan Đilas diveći se SSSR-u piše:«Ljubav naša prema Sovjetskom Savezu neugasiva je, jer ona je kroz krv i oganj postala naš život, duša, budućnost, hljeb naš nasušni». Đilas se, međutim, ne divi samo SSSR-u, već i sovjetskom komunističkom diktatoru Staljinu, mislima koje su zapravo misli svih komunista njegova doba: «Glava Staljinova nije samo prijatna, zbog svoje čudno nježne tvrdoće, zbog čitave svoje narodne izražajnosti, zbog umnih, živih, nasmiješenih, strogih i brižnih tamnožutih očiju, ona je i lijepa svojom harmoničnošću, svojom jednostavnošću, svojom uvijek živom mirnoćom i izražajnošću».(D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

TitoTijekom Drugoga svjetskog rata i poslije njega, jugoslavenski komunisti i partizani izgradili su političko-ideološku dogmatiku i mitologiju koja se – s obzirom na to da komunisti u Hrvatskoj, osim formalno, zapravo nikada nisu ni sišli s vlasti – uvelike nameće i današnjim naraštajima, bilo putem partizanskih filmova što se prikazuju na HTV-u ili putem priča jugofila i titoista na visokim političkim funkcijama. U tome do savršenstva izgrađenom sustavu laži može se prepoznati nekoliko osnovnih teza: komunisti i partizani pobunili su se protiv mrskog okupatora i njegovih domaćih pomagača te narodima Jugoslavije donijeli slobodu; jugoslavenski antifašizam čist je kako u svojoj ideji tako i u svojoj provedbi; Josip Broz Tito neprijeporni je velikan povijesti zaslužan za obranu od nacionalsocijalizma/fašizma; ako je uopće komunizam počinio zločine, ti su zločini devijacija od izvorne komunističke ideje koja je plemenita i prepuna brige i ljubavi za cijeli ljudski rod.(D.Dijanović,Politički zatvorenik)

Add a comment        
 

 

Dubravka UgrešićKako nas je izvolio obavijestiti Deutsche Welle, tijekom 10. Međunarodnog festivala književnosti u Berlinu – na kojemu je ove godine, kao slučajno, u centru pozornosti istočna Europa - ljubitelji književnosti mogli su nazočiti predavanju o «kulturnoj budućnosti Balkana». Koje se točno zemlje smatraju dijelom Balkana nije izrijekom naznačeno, no to se dade vrlo lako zaključiti. Naime, književnici koji su sudjelovali u raspravi su Borka Pavičević iz Srbije, Dubravka Ugrešić iz Hrvatske i Beqe Cufaj iz Kosova. Riječ, je, dakle, o zemljama bivše Jugoslavije, tj. – da se poslužimo novokomponiranim lingvističkim besmislicama - o zemljama Zapadnog Balkana ili Jugosfere. Već sama činjenica što Hrvatsku predstavlja Dubravka Ugrešić, upućenima u njezinu biografiju reći će mnogo toga. Dubravka je, naime, početkom devedesetih godina napustila Hrvatsku, što je kasnije pravdala tobožnjim medijskim napadima na nju, iako je svima vrlo dobro poznato da su stvarni razlozi bili posve druge naravi. (D.Dijanović)

Add a comment        
 

 

Draža MihajlovićPred Višim sudom u Beogradu započeo je postupak za rehabilitaciju zapovjednika tzv. Jugoslavenske vojske u otadžbini generala Dragoljuba Draže Mihailovića, koga je vojni sud proglasio krivim za izdaju i ratne zločine, nakon čega je bio streljan 17. srpnja 1946.g. Zahtjev za rehabilitaciju podnijeli su njegov unuk Vojislav Mihailović, Srpska liberalna stranka, dio društava političkih zatvorenika i pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini. Neovisno o tome kakav će biti ishod ovoga postupka, sam je četnički pokret u Srbiji već rehabilitiran. Naime, pripadnici četničkog pokreta po svim su pravima izjednačeni s pripadnicima partizanskog pokreta, tako da Srbi danas ponosno ističu kako su u vrijeme Drugoga svjetskog rata imali "dva antifašistička pokreta". Srbija je tim potezom onemogućila daljnje podjele unutar srpskoga naroda, a kako "međunarodna zajednica" ne vidi nikakav problem u rehabilitaciji četnika, već, štoviše, dijeli odlikovanja "đeneralu" Draži, to je Srbija tim potezom još dodatno učvrstila svoj međunarodni ugled "antifašističke zemlje".(D.Dijanović)

Add a comment        
Pet, 21-02-2020, 01:05:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.