Detalji

Objavljeno: 15. rujna 2007.

Izbor Hloverke Novak-Srzić za glavnog urednika informativnog programa HRT-a izazvao je brojne reakcije, od kojih su se u hrvatskim medijima vrlo glasno čule one negativne. Uvidom u to tko je u tim kritikama bio najoštriji može se zaključiti kako najveći kritičari izbora nove urednice dolaze iz istog medijsko-političkog kruga. Kruga u kojem se objektivnim novinarstvom priznaje jedino ono koje se uklapa u zadani politički okvir. A što se tog političkog okvira tiče, odnos prema hrvatskom nacionalnom pitanju sve prije nego nacionalan. S druge strane, i pored napada koje je kandidatura Hloverke Novak-Srzić izazvala, može se sumnjati da će se način izvještavanja HRT-a o hrvatskoj svakidašnjici znatnije promijeniti sada nakon što je ona izabrana.

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2007.

Poznati su preliminarni rezultati istrage o uzrocima tragedije na Kornatima, u kojoj je smrtno stradalo jedanaest, a za život se još uvijek bori dvoje vatrogasaca. Rezultati istrage predočeni su premijeru Sanaderu, predsjedniku Mesiću te predsjedniku Sabora Šeksu, na za javnost zatvorenoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost. Dakle, prema zadnjim i svim do sada objavljenim podatcima, kornatska nesreća je posljedica posebnog nesretnog načina na koji se požar razvio, a bila je potpomognuta pogreškama pojedinaca i manjkavostima u organizaciji vatrogasnog sustava. Izvještaj o kojem se raspravljalo na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost ograničava se na probleme koji su se pojavili do razine županijskog zapovjedništva. S druge strane, svakom je jasno da kritike i promijene trebaju zahvatiti cjelokupni ustroj vatrogasne zaštite u Hrvatskoj, ako se išta ozbiljnijeg želi promijeniti na bolje za sljedeću ljetnu sezonu požara, kao i sve koje će uslijediti iza nje.(mm)

Detalji

Objavljeno: 10. rujna 2007.

Negdje prije hrvatskoga ljetnog mrtvila, prekidanog samo požarima na obali i otocima, koji su dokazali žalosnu neorganiziranost, ali i ravnodušnost prema hrvatskom krajoliku (H. F. Amiel: domovinski pejsaž je duševno stanje), daleko prije jezive kornatske nesreće do koje možda ne bi došlo da osorna vlast nije zanemarila upozorenje Hrvatskoga kulturnog vijeća dano u obliku priopćenja dvadesetak dana ranije, dakle prije ljetne raspuštenosti koja je tragično završila, televizija, radio i poneke tiskovine bile su upoznale javnost s projektom koji bolno dotiče posve zanemaren kraj daleko od mora, dotično Žumberak. Radi se, naime, o projektu zračne luke koja će služiti NATO- snagama. Luka je smještena u Cerklju ob Krki, u Sloveniji, na samoj hrvatsko-slovensko granici, dakle na rubu hrvatskoga Žumberka. Oglasilo se bilo Ekološko društvo Žumberak, izjavu je dao i grkokatolički župnik Mile Vranešić koji će vjerojatno iz svoje Stojdrage vidjeti i čuti teške zrakoplove, slušat će ih bogme i svi Žumberčani. I ne samo slušati i gledati, nego i će njihove šume biti možda zalijevane gorivom koje avioni te vrste ponekad ispuštaju prije slijetanja.

Detalji

Objavljeno: 09. rujna 2007.

Na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu prošli tjedan čuli smo svjedočenja bivšeg zamjenika ministra unutarnjih poslova Željka Tomljenovića, i dva hrvatska časnika Rudolfa Brlečića i Isidora Češnjaja, koji su napustili JNA da bi se kada je rat krenuo prebacili u Hrvatsku vojsku. Spomenuta trojka zastupala je tezu o dvostrukom zapovjednom lancu koja neodoljivo podsjeća na onu koju smo već čuli na haaškom suđenju generalu Blaškiću od odvjetnika Ante Nobila (svojedobno mladog i perspektivnog zamjenika okružnog tužitelja SR Hrvatske). On je tada uveo pojam dvostrukog zapovjednog lanca unutar HVO-a, jednog stranačkog i jednog vojnog. I dok je teško govoriti o nekoj ozbiljnoj zapovjednoj strukturi u slučaju hrvatsko-muslimanskog rata u Srednjoj Bosni, koji je posebno zahvatio nekoliko odsječenih mjesta u Lašvanskoj dolini pretežno naseljenim hrvatskim stanovništvom, što je Nobilo vješto iskoristio za svoje manipulacije, u slučaju Republike Hrvatske stvari su puno jednostavnije. U Republici Hrvatskoj sva neokupirana područja konrolirala je demokratski izabrana središnja vlast, odnosno predsjednik Tuđman. On je ujedno mogao postavljati i smjenjivati zapovjednike kako zaželi, a kao predsjednik HDZ-a imao je kontrolu i nad vladajućom strankom. Ako je postojala još jedna linija zapovijedanja unutar Hrvatske vojske nema nikakve logike da joj je zapovijedao isti čovjek. Zato bi gospoda Tomljenović, Brlečić i Češnjaj morala paziti što govore jer bi moglo još ispasti kako oni nisu polagali račune vrhovnom zapovjedniku oružanih snaga Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu, već su bili dio nekog drugom zapovjednog lanca.

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2007.

Iako su, kako piše Jutarnji list za subotu 8. rujna najavljeni veliki stranački skupovi kojima bi najveće političke stranke u Hrvatskoj – HDZ i SDP započele «veliko finale» predizborne utrke, čini se kako tome i neće biti baš tako. Naime, najnovije informacije pristigle iz HDZ-a govore o tome kako će ta stranka za sad odgoditi održavanje istih, u smislu izraza sućuti obiteljima vatrogasaca stradalih u požaru na Kornatima. SDP će, kako se zasad čini u subotu ipak održati najavljenu konvenciju u Zagrebu. Podatak o ulasku u završnu fazu priprema za izbore sam po sebi ne donosi ništa novo i revolucionarno – i ove će se godine, uvjereni smo, koristiti sva moguća dopuštena i nedopuštena politička sredstva, kako bi se u konačnici ostvarila barem minimalna pobjeda. Kao i svaki put do sad iz svih će nas novina, reklamnih plakata i televizija bombardirati «inovativnim» rješenjima, sloganima, gospodarskim programima koje još «nikad» nismo imali prilike vidjeti ni čuti. Iz svakog će nas kutka vrebati retuširane i uljepšane fotografije glavnih junaka, od kojih će se neki – ako već nisu, podvrgnuti i estetskim zahvatima, kako bi nama biračima bili što više srcu draži. Zaista, čini se da ni jedna žrtva nije prevelika!(mmb)

Detalji

Objavljeno: 03. rujna 2007.

Danas oko 13,00 sati, preminuo je i osmi gasitelj požara na Kornatima, 22-godišnji Tomislav Crvelin. Stanje trojice teško opečenih vatrogasaca i dalje je kritično. U šibenskom kazalištu održana je komemoracija kojoj su nazočili premijer Sanader i predsjednik Mesić. Ni oni nisu ostali pošteđeni izljeva opravdanog bijesa, tuge i očaja od strane obitelji i prijatelja poginulih. Naime, oni se već danima, kako se za sad čini bez puno uspjeha zalažu, da se – vezano uz ovaj slučaj – ispoštuju osnovni postulati pravne države te da se i ovog puta ne dogodi da za tragediju ovakvih razmjera nitko ne bude proglašen odgovornim. To bi zaista i u potpunosti bilo neprihvatljivo! Posve je jasno da neutješnim i ucviljenim obiteljima, ali ni cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, nije i ne može ni biti nikakva utjeha nekoliko ispraznih, simboličnih fraza i «prigodnih» izraza sućuti. Nije dosta isključiti kamere, kao što je to na prvu naznaku mogućeg incidenta učinila nacionalna televizija prenoseći komemoraciju u Šibeniku kojoj su nazočili premijer Sanader i predsjednik Mesić. (mmb)

Detalji

Objavljeno: 30. kolovoza 2007.

O učinkovitosti protupožarnog sustava u Hrvatskoj ovo ljeto smo posvetili više priloga, potaknuti katastrofalnim požarom koji je bjesnio dubrovačkim zaleđem početkom kolovoza. Nažalost, nakon ovih iskustava s požarima na Jadranu, umjesto konkretnih poteza kojima bi se protupožarni sustav u Hrvatskoj učinio učinkovitijim, čitamo vijesti kako je već do sada bilo učinjeno sve što je bilo u mogućnosti za obranu od požara. Primjerice, glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin izvijestio je premijera Sanadera kako je u gašenju dubrovačkog požara bilo angažirano petsto vatrogasaca i stotinu cisterni. S druge strane, brojke koje je iznio Antun Grčić, zapovjednik profesionalne Javne vatrogasne postrojbe iz Dubrovnika, pokazuju kako Mladen Jurin, umjesto utvrđivanja stvarnih činjenica, zna jedino množiti brojke s terena (barem) do broja pet. Naime, Antun Grčić posvjedočio je iz prve ruke da je dubrovački požar umjesto navodnih 100 cisterni i 500 vatrogasaca s 5. na 6. kolovoza gasilo "17 cisterni i točno 102 vatrogasca".

Detalji

Objavljeno: 18. kolovoza 2007.

Jučer su se sve veće slovenske stranke (Janez Podobnik, SLS, Andrej Bajuk NSi, Karl Erjavec DeSUS, Katarina Kresal LDS, Borut Pahor SD, Zmago Jelinčič SNS i Matej Lahovnik Zares) usuglasile kako bi temelj za moguću arbitražu između Hrvatske i Slovenije o granici na moru trebalo biti stanje iz 25. lipnja 1991. godine. Slovenski političari očigledno smatraju kako bi se s ovakvim pristupom, uz određene diplomatske manevre (čitaj: popuštanje Zagreba), granica mogla promijeniti tako da Sloveniji pripadne cijela Savudrijska vala i osigura izravan izlaz na otvoreno more. U nastavku donosimo nešto podrobniju raščlambu zadnjih pregovora između slovenske i hrvatske strane oko granice na moru, i toga gdje oni trenutno vode.