Hrvatski tjednik
 

Ode voda niz livadu

Prerano smo se poradovali, iz gotovo idilične situacije i najave dobre post sezone turistička je Koronasezona naglim skokom pozitivnih na korona virus prekinuta. Niz je zemalja (Austrija, Slovenija, Britanija, Njemačka...) Hrvatsku stavilo na crvene liste, bez obzira na to što se diljem svijeta virus jednako nezaustavljivo širi, uz ipak bitno bolju kliničku sliku oboljelih. Preko leđa turista vode se i ekonomski ratovi unutar Unije koja sa svakom novom krizom gubi smisao i nikako ne pronalazi zajednički odgovor na zajedničke izazove. Svatko se zatvara i počinje voditi računa isključivo o sebi. Hrvatska je ipak pri vrhu broja zaraženih po stanovniku. Broj svakodnevno zaraženih u zemlji premašio je tristo, u svijetu je više od dvadeset milijuna zaraženih. Najgore je što nitko ne zna koliko bi ova zdravstveno-ekonomska kriza mogla potrajati. Dotle se znanstvenici prepiru, a nitko ništa pouzdano ne zna. Renomirana imena riskiraju upasti u područje šarlatanstva. Jedni tvrde kako je dobro da ima što više zaraženih jer će se tako stvoriti kolektivni imunitet, drugi pak upozoravaju kako je baš ta filozofija rezultirala velikim brojem umrlih. Prognoza kako će ljeto učiniti svoje nije se pokazala ispravnom. Čuju se ničim potvrđene teorije kako je riječ o novoj, blažoj generaciji Covida 19. Na dnevnome je redu pitanje je li rast pandemije eksponencijalan ili linearan. U pozadini, velike zemlje i korporacije vode propagandni rat oko pronalaska cjepiva, što će očito biti vrlo unosno. Jedino je sigurno: korona se kao ni jedno virusno oboljenje do sada širi munjevito i lako te traje predugo.

Neizdrživ udarac

Širenje virusa izmaklo je u nas kontroli. Stožer civilne zaštite do izbora je vodio strogu epidemiološku borbu, da bi Koronapotom potpuno digao ruke od daljnjih poteza. Prvo radi omogućavanja izbora, a potom i radi turističke sezone. Iako su i sami navodili masovna okupljanja i noćne klubove kao najrizičnije izvore lokacije širenja virusa, nisu smogli snage zabraniti ih na vrijeme. Zato danas imamo sezonu skraćenu za mjesec dana te stožer kojemu kao političkome tijelu više nitko ništa ne vjeruje i čija će se daljnja postupanja teško poštivati. Prihodi od turističke sezone, sada je jasno, sigurno ne će premašiti tridesetak posto prošlogodišnje, što će biti neizdrživ udarac za državni proračun. Dok Vlada i HNB najavljuju pad BDP od oko 9,5 posto, nezavisni ekonomisti govore o padu od čak 14 posto, za koliko se predviđa i pad BDP u cijeloj Europskoj uniji

A naš ministar financija Zdravko Marić i sada se svako jutro budi uz izvješća o fiskaliziranim računima. Noćne će mu se more javljati sve češće, s pitanjima komu uzeti, a kome dati. Trenutno je, po njegovim riječima, manjak proračuna oko dvadeset milijarda kuna te su, kaže, sve stavke proračuna podložne rezovima, osim mirovina. Naravno, realno je reći kako niti mirovine kao najveći izdatak proračuna nisu sigurne jer novca nema, osim ako ga netko našoj državi ne pokloni, ili HNB ne tiska.

Gdje je premijer?

Europske su milijarde na dugome štapu, gotovo se više i ne spominju, jednako kao što više u javnosti ne zapažamo niti predsjednika Vlade koji očito nije zadužen za iznošenje loših prognoza. Već dogovoreni rast plaća u javnome sektoru vjerojatno ne će biti realiziran, ali predstavnici sindikata ipak bi trebali biti solidarni s privatnim sektorom koji čeka izrazito teška budućnost. Mjere Vlade s ciljem pomoći gospodarstvu bile su, razumljivo, kratkoga daha. Brojna Plenkovi-će poduzeća tek započeti val stečajeva, a njihovi radnici završavati na burzi. Prostora za stvarne uštede u trenutnome sustavu nema, osim ako se ne ukinu ulaganja u kapitalne projekte, što bi dugoročno bilo pogubno.

Ova je kriza uistinu prilika da se od temelja izgradi novi državni sustav upravljanja i novi porezni model s ciljem poticanja na rad, za razliku od trenutnoga gdje je za mnoge isplativije raditi manje. Vlada je najavila nekakve kozmetičke reforme koje ništa bitno ne će promijeniti i služe jedino stvaranju privida ispunjenja predizbornih obećanja. Ukidanje mjesta zamjenika gradonačelnika nije reforma lokalne samouprave koja treba biti svedena na trećinu današnje. Potrebno je ukinuti brojne neproduktivne subvencije s jedne strane, a s druge smanjiti porezna opterećenja i parafiskalne namete kako bi uspješni rasli i nosili ekonomiju. Tek kada i pučanstvo shvati kako bez rada nema niti kruha, može početi renesansa hrvatske ekonomije. Do tada ćemo gledati samo u turizam kao jedinu gospodarsku granu koja nas može izvući iz krize, koji će dijelom uistinu i pomoći, odmah sa smanjenjem histerije oko korona virusa. Međutim, ufanjem samo u turizam, Hrvatskoj sigurno slijedi daljnje zaostajanje za drugim državama Europske unije.

Eksplozija javnoga duga

Na žalost, nade u reforme sve su manje te će se izgledno nastaviti dosadašnja ekonomska politika čiji je isključivi cilj održivost proračuna i fiksnoga tečaja prema euru, što znači samo jedno – eksplozivan rast javnoga duga. Kombinacijom inozemnih kredita i nastavkom plasiranja novoga novca iz HNB-a na umjetan će se način i u Hrvatskoj, ali i diljem Europe, ekonomija održavati dok je to moguće. Dakle problemi enormnih dugova i male produktivnosti koji su i uzrokovali krizu, a virus ju samo razgolitio, rješavat će se novim dugovima. Veliki je problem što se zadužuju države koje onda prosljeđuju novac neproduktivnim sektorima, dok je iz banaka sve teže realizirati kredite za proizvodnju ili poljoprivredu, što za posljedicu ima smanjenje realnoga nacionalnog dohotka.

Dakle ne bojte se: dok se može tiskati, bit će novca i za plaće i za mirovine, i to za obećanih prosječnih sedam i pol tisuća kuna. Međutim, za taj se novac ne će moći kupiti niti približna vrijednost dobara kao danas. Iako i nisu imali velikoga izbora, Hrvati su izabrali sigurnu Hrvatsku, tj. nastavak dosadašnje politike koja ne čini ništa i prepušta se sudbini, što neminovno znači daljnje osiromašenje i rasprodaju imovine.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

 

Hrvatski tjednik

Čet, 24-09-2020, 22:42:10

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.