Hrvatski tjednik
 

Dva mjeseca paralize

Pandemija korona virusa realnost je s kojom se cijeli svijet suočava, zato stožer civilne zaštite Koronanije više zaokupljen zaustavljanjem njegova širenja, već isključivo borbom za usporavanje prenošenja bolesti kako bi se zdravstveni sustav mogao nositi s pristizanjem teže oboljelih pacijenata. Karantene i socijalna izolacija pokazuju se jedinim načinom za postizanje ovoga cilja te posljedično smanjenjem postotka umrlih sa šest do sedam posto, koliko ih imaju regije gdje se reagiralo presporo, na manje od jedan posto, a koji rezultat postižu zemlje koje su 2003. imale iskustva s epidemijom SARS-a. U bilo kojem slučaju očekuje nas minimalno dva mjeseca paralize društvenoga, ali i ekonomskoga života, uz svijest kako je ipak nemoguće predvidjeti trajanje i intenzitet epidemije te hoće li se ona vratiti jednom kada se obustave karantene.

Veliki gubitci

Burze su reagirale predvidljivo, izbrisana je za sada četvrtina vrijednosti svih dionica koje gube vrijednost neselektivno, iako će i u ovakvim trenutcima neke kompanije profitirati, poput farmaceutskih ili prehrambenih. Ostale će ipak pretrpjeti teške gubitke. Globalna je recesija za 2020. godinu sigurna stvar, uz mogućnost nastanka ekonomske Ekonomijadepresije, o čemu će zadnju riječ imati mali poluživi organizam i njegov razvoj. Upravo zbog toga ne postoji ekonomski instrument koji vlade ili centralne banke u ovom trenutku mogu primijeniti kako bi potaknule ekonomski rast. Radnici i kupci u svojim su kućama, a posve sigurno ne će otići na posao ili u trgovačke centre zbog visine kamatne stope ili poreznih olakšica. Ova je kriza uzrokovana stvarnim problemom, a ne financijskim, pa ga i nije moguće riješiti na klasičan način. Štoviše, era jeftinoga novca od posljednje krize podigla je dugove kompanija na povijesne razine, dugove koje brojne ne će moći vratiti.

Sada investitori odbacuju rizične obveznice, ne ulažu i šire strah, što bi moglo rezultirati nizom bankrota. Ipak, ako zaraza mine u kratkome roku, tržišta će se vratiti u normalu, opstat će bolje kapitalizirane kompanije i kvalitetnije uređene nacionalne ekonomije. U suprotnome, čeka nas raspad čitavoga financijskog sustava kakvoga poznajemo. Nakon takva scenarija, svjetska bi se ekonomija nepovratno promijenila i vratila desetljećima unatrag. Na snazi bi dobile protekcionističke i nacionalističke snage kojima globalizacija nije pri srcu i koje bi proizvodnju nastojale vratiti u nacionalne okvire. Teško je i zamisliti kako bi se stvari razvijale, ali kako nije svako zlo za zlo, ova je kriza dobro upozorenje Zapadu kako se ne može živjeti bez diversificirane proizvodnje.

Prilika za učenje

Hrvatska će ekonomija svakako biti jedna od najpogođenijih na svijetu. Razlog je općepoznat, to je prevelika naslonjenost na turizam i trgovinu, dvije gospodarske grane koje su sada u najgorem položaju. Na njih se vežu i Ekonomijagrađevina i transport koji će primiti težak udarac. Građevina je tek počela hvatati zamah, cijene nekretnina opet su rasle strjelovito, a ponovno se vratio i običaj plaćanja nezavršenih objekata unaprijed, od kojih mnoge čeka neizvjesna sudbina. Turistički sektor ne će moći nadoknaditi izgubljenu predsezonu i dio sezone, a kako će gubitke osjetiti i drugi sektori, već je sada jasno kako je državni proračun za ovu godinu neodrživ, ma što god tvrdio ministar financija. U ovomu trenutku, iskrenost vladajućih dobrodošla je vrlina. Od presudne je važnosti kako će se Vlada postaviti prema nadolazećim financijskim problemima. Kriza je i prilika da se shvate ekonomski nedostatci koje treba ispraviti, nadajmo se da se u izbornoj godini ne će ponašati kao Vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor koje su učinile sve da spase radna mjesta u javnom sektoru, podigle poreze i gotovo uništile privatni sektor od kojega svi živimo.

Ako prihvatimo upozorenje, možda je ova kriza prilika da postavimo ekonomiju na zdrave osnove. Potrebno je svakako smanjiti državni aparat i cjelokupno porezno opterećenje. Poreze treba i ravnomjernije rasporediti, tj. povisiti ih na usluge i potrošnju luksuznih proizvoda, a sniziti u poljoprivredi i industriji. Osim toga, moramo povećati ulaganja u energetiku te smanjiti PDV na potrošnju energenata.

Kratkoročne mjere

Pored ovih dugoročnih poteza, trenutačna situacija nalaže hitne kratkoročne mjere kako bi se hrvatska ekonomija spasila od brzog kolapsa. Zbog očitog nedostatka prihoda, brojne će kompanije i građani teško vraćati svoje kredite i EKpodmirivati obveze. Najbolji bi potez bio moratorij na plaćanje obveza u određenome razdoblju trajanja epidemije. Centralna banka može plasirati beskamatne linije likvidnosti kako bi se održalo poslovanje bez vala otkaza i stečajeva. U ovome je trenutku besmisleno grčevito braniti tečaj kune koji je naglo počeo slabjeti. Hrvatska narodna banka posljednjih je dana već potrošila 1,2 milijarde eura svojih rezervi za kupnju kuna koje je povukla s tržišta. Umjesto obrane tečaja. U ovomu je trenutku primarna zadaća osigurati likvidnost u sustavu i ne dopustiti komercijalnim bankama strogu kreditnu politiku. Ako treba, novac treba plasirati i mimo banaka.

Izvanredne okolnosti traže izvanredne poteze. Niti drugdje u svijetu ne će biti drukčije, a centralne banke diljem svijeta već su i najavile promjenu monetarnih politika. Najvažnije od svega, a zvuči ironično, izjava je ministra gospodarstva Darka Horvata koji je najavio opciju ograničenja izvoza oskudnih proizvoda. Ako i druge zemlje odluče voditi istu politiku, a izgledno je da hoće, hrvatski će narod biti gladan, jer ne proizvodi ništa, pa ni hranu. Uz nadu da će epidemija uskoro usporiti, valjda će nas nečemu i naučiti.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pet, 3-04-2020, 23:28:55

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.