Hrvatski tjednik
 

Stanovništvo s obiju strana granice u strahu

Malo ili gotovo nimalo vijesti i priča probija se u javnost o problemima hrvatskoga stanovništva s migrantima u Hercegovini i Dalmaciji. Gotovo svakoga tjedna osvane neka vijest u vezi s migrantima na lokalnim Migranti BiHinternetskim portalima, međutim sve ostane na tomu. Nema nekih dubokih analiza, priča s terena, podataka o kaznenim djelima, kao da je to postalo normalno i sastavni dio života. S druge strane, tzv. mainstream mediji donose reportaže na duplericama o teškom životu migranata u prihvatnim središtu, poput 'Vučjaka' pored Bihaća. Prosječan čitatelj, kad sve to čita i gleda, nema jasnu sliku ni predodžbu o ljudima koji žele doći do obećanih zemalja EU-a ne birajući sredstva ni načine. Stoga smo odlučili malo porazgovarati s lokalnim stanovništvom uz granicu Hrvatske i BiH, koje je najbolje na svojoj koži osjetilo probleme migracije. Migranti ne prežu ni od čega, pričaju nam ljudi. Spremni su, kažu, provaliti u kuću, ukrasti automobil… Mati Aliloviću, već su tri puta provalili u staru obiteljsku kuću u Crvenom Grmu, pored Ljubuškoga.

Mate Alilović nam kaže, praktički u jednome dahu: 'Evo, zadnji put, odnosno treći put, provalili su mi u kuću prije FBiHnekoliko dana. To je postalo nepodnošljivo. Riječ je o staroj obiteljskoj kući koja je zadnja stanica na putu prema Vrgorcu i Hrvatskoj. Znači, doslovno, gdje su jeli, tu su obavljali i nuždu. Želudac vam se okrene kad to vidite. Kod susjeda su porazbacali križeve u kući, no kod mene nisu. Stavili smo kamere na kuću i kod zadnje provale za sat vremena smo ih uhvatili. Ali nema od toga ništa, morate ići u Ljubuški nekoliko puta davati izjave, a na kraju im policija ne može ništa. Samo ih vrate u neki prihvatni centar, a tko će platiti štetu? Jedanput sam završio među njih 20-ak i, vjerujte, nije mi bilo ugodno. Nisu pokazivali otvorenu agresivnost prema meni, ali preda mnom su otvarali konzerve s noževima, namjerno. Svaki od njih ima nož, neki skakavac, neki onaj veliki kakvim mi koljemo svinje.'

Ukrali tri automobila u posljednje vrijeme

Vrgorac je prva točka u EU do koje dolaze. Već mjesecima je otkako se strah uvukao među ljude. Kad padne noć, sve se zaključava na kući i oko kuće. Ni najstariji stanovnici to ne pamte, život se ljudima doslovce preko noći promijenio. Krijumčari dovedu migrante, najčešće iz Mostara, do hrvatske granice i upute brdskim stazama i poljskim putem do ovoga dalmatinskog gradića odakle se oni najčešće autocestom pokušavaju dočepati „obećanih zemalja“ Europske unije. U svome pohodu ne biraju sredstva, provaljuju u stare napuštene kuće, ali i u automobile, kradu rublje sa sušila...

U posljednjih nekoliko mjeseci ukrali su tri automobila, prvo Mercedes Sprinter, u vlasništvu Stanka Tolja, koji su FBIHostavili u Čakovcu, zatim Opel Astru u vlasništvu Mate Vujičića koji su izvrnuli na krov u Velikom Prologu, a treći je bio Volkswagen Passat Ante Vukojevića koji su ostavili na graničnom prijelazu Rupa-Pasjak. Zbog svih tih stvari i straha, Vrgorčani su tražili i izlazak Hrvatske vojske na granice, no prije toga i tijekom posjeta Tinovu gradu, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je „kako nema potrebe za angažiranjem vojske jer policija dobro brine o nadzoru državne granice“.

S ministrom Božinovićem ne slaže se, pak, mladi poljoprivrednik Mate Vujičić iz Oraha, pored Vrgorca kojem su migranti ukrali auto. 'Granica nam je šuplja kao sir. Ne možete se s pet ili deset policajaca brinuti o 28 kilometara granice ovdje kod nas', kaže Vujičić i nastavlja: 'Čovjek se u ovoj priči osjeća nemoćan i nezaštićen od vlastite države. Ti ljudi ne prežu ni pred čime samo da se dokopaju svoga cilja. Kakvi su to migranti od 25-30 godina? Koga su ostavili da brane domovinu? Za mene su migranti žene, djeca i starci. Sve ovo drugo je vojska u civilu, koja će kad-tad uspjeti u svom naumu, a to je islamizacija Europe. Ja kao državljanin RH ne smijem bez osobne nikamo, a oni mogu cijelu Europu prijeći bez dokumenata. Švedska nam nešto predbacuje da smo neprijateljski nastrojeni prema migrantima, pa tko im brani poslati avione po njih u Sarajevo i svi sretni i zadovoljni. Da su to žene i djeca, ja bih ih prvi udomio, ali osjetio sam na svojoj koži kako su to bahati i bezobrazni ljudi. Gleda te u oči i nije ga briga što ti je uništio imovinu“, ističe ovaj mladi poljoprivrednik. '

Hrvatski MUP ponudio pomoć

U posljednje vrijeme MUP Zapadno-hercegovačke županije u suradnji s Graničnom policijom BiH uhvatio se u koštac s ovim problemom, presjekli su nekoliko krijumčarskih lanaca prema Hrvatskoj i uhvatili krijumčare ljudi protiv kojih su odmah podignute optužnice. No konačno su i hrvatski političari shvatili da treba ojačati županijske MUP-ove u BiH, gdje je većinski hrvatski narod kako bi se borili s migracijama i spriječili veće ulaske u Hrvatsku. Mladi pravnik David Grbavac iz Ljubuškoga nedavno je sjeo u fotelju ministra unutarnjih poslova Zapadno-hercegovačke županije koja pokriva područje Ljubuškoga, Posušja, Gruda i Širokoga Brijega. Grbavac je odmah organizirao sastanke s načelnicima policijskih uprava Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije na ovu temu.

Županija Zapadno-hercegovačka, kao i cijela BiH, tranzitno je područje u kojemu se ilegalni migranti nemaju namjeru zadržavati nego preko našega područja doći do krajnjih destinacija u Europskoj uniji. Kako graničimo sa susjednom MUPRepublikom Hrvatskom koja je u EU, ilegalni migranti nastoje preko Zapadno-hercegovačke županije ući u Republiku Hrvatsku. Poslovi nadzora državne granice u isključivoj su nadležnosti Granične policije BiH, a sigurnost, očuvanje javnoga reda i mira, kao i poduzimanje mjera na sprječavanju i otkrivanju kaznenih djela na području ŽZH, u nadležnosti je MUP-a ŽZH. Kaznena djela krijumčarenja ljudi i trgovina ljudima u prvome su redu u nadležnosti državnih policijskih tijela, a ovaj MUP također poduzima mjere i radnje na otkrivanju i procesuiranju ovih kaznenih djela, samostalno i u suradnji s Graničnom policijom BiH i Državnom agencijom za istrage i zaštitu BiH. Sukladno potpisanome Sporazumu o pružanju pomoći i operativnoj suradnji u nadzoru granice između MUP-a ŽZH i Granične policije BiH, MUP ŽZH aktivno surađuje s Graničnom policijom te sukladno svojim zakonskim mogućnostima pomaže Graničnoj policiji BiH u nadzoru granice i radi na sprječavanju ilegalnih prelazaka granice na području odgovornosti MUP-a ŽZH.

U 2019. godini zatečeno je 1 150 ilegalnih migranata, a najveći broj ilegalnih migranata dolazi iz država koje nisu zahvaćene ratom poput Irana, Iraka, Pakistana, Tunisa, Alžira, Maroka i drugih, a tek 10-15 posto od ukupnoga broja ilegalnih migranata dolazi iz država koje su ratom izravno zahvaćene poput Sirije, Afganistana i Libije, kaže nam ministar Grbavac i otkriva kako već neko vrijeme surađuju s MUP-om RH-a te da im je Hrvatska ponudila dodatnu opremu u borbi s migrantima. Zapadno-hercegovačka županija ostvaruje značajnu suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova RH, posebno s Policijskom upravom Splitsko-dalmatinskom i Dubrovačko-neretvanskom, koje izravno graniče sa ŽZH. Naša prekogranična suradnja i potpora ogleda se u razmjeni informacija, posebno informacijama vezanima za kaznena djela, ali i u ostvarenju suradnje po pitanju tehničke opreme. Naime, u 2019. godini MUP RH poslao je ponudu MUP-u ŽZH za doniranje određene policijske opreme koja će se koristiti i za sprječavanje ilegalnih prelazaka državne granice od strane migranata, a i u svakodnevnome obavljanju poslova i zadataka policijskih službenika Uprave policije MUP-a ŽZH.

Kretanje po BiH uz potvrdu

Interes je MUP-a ŽZH smanjiti pritisak prelaska ilegalnih migranata u RH i onemogućiti ilegalni prijelaz, a osnovni problem kod ilegalnih migranata je što u većini slučajeva nemaju osobne dokumente te im je teško utvrditi stvarni identitet. Najčešće posjeduju Potvrde o iskazanoj namjeri da će zatražiti azil u BiH, a ove potvrde izdaje Služba za poslove sa strancima u BiH. Zabilježeno je više slučajeva da ilegalni migranti daju netočne osobne podatke (ime, prezime, godinu rođenja, državu iz koje dolaze), a ove potvrde služe im za neometano kretanje po BiH. Većina od zatečenih ilegalnih migranata na području ŽZH kod sebe su imali ove Potvrde, a zatečeni su u graničnome pojasu u neposrednoj blizini državne granice u mjestima Crveni Grm, Prolog, Grab, Drinovci, Tihaljina, Vinjani, Viri i slično- zaključio je ministar Grbavac.

Sarajevo pokušava ISIL-ove borce po povratku smjestiti u Salakovac kod Mostara!

Već se neko vrijeme vodi pravi 'mali rat' između hrvatskih i bošnjačkih političara oko smještaja bosansko-hercegovačkih državljana koji su se borili na strani ISIL-a u Siriji i Iraku. Ministrica za ljudska i izbjeglice BIH, Semiha ISIlBorovac iz SDA, najavljivala je da bi jedan dio bivših pripadnika ISIL-a moga biti smješten u Centaru za izbjeglice Salakovac kod Mostara. Na te izjave odmah je reagira ministar pravosuđa Josip Grubeša (HDZ) ističući kako je nedopustivo da se bivši pripadnici terorističkih organizacija tu smjeste i da ministrica Borovac nije nadležna za upućivanje obitelji bivši terorista u Salakovac. Ova priča je u nadležnosti MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije, no prati se i u Zapadnoj Hercegovini s posebnom pozornošću. Sukladno planu Županijske akcije pod nazivom 'Migrant', provode se pojačani nadzori s ciljem pronalaženja ilegalnih migranata i otkrivanja osoba koje vrše njihov prijevoz, otkrivanje kriminalnih organizacija koje vrše kaznena djela u vezi s krijumčarenjem migranata i otkrivanje članova kriminalnih organizacija. Prema podatcima MUP-a ŽZH, u prosincu 2019.godine u Prihvatnom centru Salakovac bilo je smješteno 160 migranata. Salakovac djeluje kao centar otvorenog tipa koji migranti slobodno mogu napustiti, bez ikakvih ograničenja, tu se migranti ni ne zadržavaju dugo, nego nastoje što prije doći do EU, preko RH.
Za smještaj BiH državljana koji su se borili na strani ISIL-a u Siriji doznajemo iz medija, ali Prihvatni centar Salakovac u nadležnosti je MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije, a ne MUP-a ŽZH- kazao nam je David Grbavac, ministar unutarnjih poslova ZHŽ o ovom slučaju.

Općinski sud u Metkoviću: 10 „uvjetnih“ mjeseci Sirijcu koji je ukrao automobil!

Ovih dana je pred Općinskim sudom u Metkoviću završio kazneni postupak protiv Sirijca Taib Tofuka iz Alepa koji je ukrao Opel Astru kod Vrgorca i izvrnuo je na krov dok je išao pokupiti drugu skupinu migranata. Sutkinja ovoga suda mladog je Sirijca proglasila krivim i osudila na deset mjeseci zatvora, no kazna ne će biti izvršena ako osuđenik za vrijeme od tri godine ne počini novo kazneno djelo. Oslobođen je sudskih troškova. U obrazloženju presude stoji kako su mu olakotne okolnosti što je priznao počinjenje kaznenog postupka te je iskazao spremnost oštećeniku nadoknaditi štetu kad bude u mogućnosti. Izjavio je da namjerava u RH zatražit azil i zaposlenje kako bi oštećeniku nadoknadio štetu, a uza sve to govorio je na Sudu da su ga na ovo djelo natjerale teške životne okolnosti i želja da dođe do zemlje u kojoj će moći normalno živjeti.

Nemamo podatak je li protiv Sirijca podignuta prijava i zbog ilegalnoga ulaska u RH. Naime, taj postupak vodi se pred Prekršajnim sudovima, a zakonom su propisane kazne za to od 2.000 do 10.000 kuna. Svojedobno su prekršajni sudovi u Pločama, Vrgorcu i Metkoviću bili zatrpani takvim predmetima jer je hrvatska policija kod Vrgorca pisala prijave protiv lokalnoga stanovništva uz granicu, naime protiv onih koji nisu imali pograničnu propusnicu kad bi išli na njivu, u vinograd, na groblje...

Mate Primorac
Hrvatski tjednik

 

 

 

Hrvatski tjednik

Uto, 1-12-2020, 04:00:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.