Hrvatski tjednik
 

 Jesu li Hrvati u BiH promašili dva puta i ostali bez dvaju predsjednika?

Među prvima u nedjelju 5. siječnja 2020., dok su se još brojali listići, ali ipak s pouzdanom sigurnošću, moglo se reći tko je Milanovićbudući hrvatski predsjednik čestitku Zoranu Milanoviću uputio je čelnik karikaturalne nacionalističke strančice u funkciji bošnjačkoga nacionalizma – Demokratske fronte – Željko Komšić, član BiH Predsjedništva što uzurpira mjesto u državnom vrhu Hrvatima jer je izabran glasovima Bošnjaka. Gotovo istodobno s tim u sferi društvenih mreža i najkomentiranijih bošnjačkih portala u BiH osvanule su umne doskočice s raznim varijacijama, koje za zaključak imaju činjenicu kako su 'Hrvati iz BiH jedini narod u svijetu, koji ima dvije domovine, a nema niti jednoga svoga predsjednika!'. Nakon toga slijedili su sadistički komentari kako su Hrvati poput Kurda, da su manjina u BiH, da su dio zajedničkoga zločinačkog pothvata. Nigdje kao u Bosni i Hercegovini nije dočekana pobjeda Milanovića s toliko ushita kao kod bošnjačkih i građansko-nacionalističkih strančica očekujući da bi im to moglo pomoći u realiziranju rušenja uloge Hrvata kao političkoga i njegova guranja na margine drugih manjinskih naroda.

Iskustvo iz 2000.

Uz vijesti o nedjeljnom odzivu iz Hrvatske, na gotovo svim vijestima, uključujući i državnu televiziju i brojne portale, među ključnim su vijestima bile one kolika je u BiH bila gužva. Čak i član Državnoga izbornog povjerenstva (DIP) Damir Hojski važnim je istaknuo kako je stotinjak hrvatskih državljana u Mostaru čekalo u redu za glasovanje. Na kraju od toga napuhanog balona - glasova iz BiH - koji su se mitski predstavljali kao nešto što će donijeti prevagu, dobilo se 32.467 onih koji su svoje povjerenje dali Kolindi Grabar-Kitarović, te 2701 osoba koja je mislili kao i većina Hrvatske kada su zaokruživali ime Zorana Milanovića. Cjelodnevno poticanje informacija kako su povampireni UZP-ovci, Hercegovci izašli na birališta imalo je za motiv samo podići tlak biračima u Hrvatskoj. Koliko je to uspješno učinjeno, teško je reći, ali je posve sigurno imalo učinka. I nije se, naravno, slučajno BiHdogodilo nego je bilo dio medijskoga PR-a Milanovićevih stratega koji su na svome kontu dobili daleko veći broj birača. Takva medijska strategija, poduprta od značajnoga dijela medija u Hrvatskoj, sličila je, ali je ipak bila rafiniranija od školskoga primjera šovinističke medijske kampanje difamiranja Hrvata iz Bosne i Hercegovine 2000. Još uvijek se brojnim Hrvatima iz BiH vrte prizori iz televizijskoga spota HNS-a, Stipe Mesića i Vesne Pusić u kojemu se prikazuje 'glavni problem' današnje Hrvatske – bjeločarapaši koji izlaze iz Livnobusa i koji su opljačkali Hrvatsku te parazitiraju na njezin račun. Naravno da je takvo što bila crvena krpa za hrvatske građane da se okrenu prema SDP-ovoj trećesiječanjskoj vlasti i Mesiću kao predsjedniku. Ta je promjena, napose dolazak haaškoga veleizdajnika Mesića, nanijelo Hrvatima u BiH najveću štetu s teškim posljedicama s kojima se bore dva desetljeća.

S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina podijeljena u dva dijela, jedan su Srbi gotovo posve etnički očistili, a drugi Bošnjaci nastoje u cijelosti pretvoriti u vlastitu državicu, međunarodna je zajednica odlučila 'pragmatično' iskoristiti blagoslov Zagreba 2000. i donijeti izmjene Ustava i Izbornoga zakonodavstva kojim su pokidani gotovo svi filigranski dogovoreni balansi iz Daytonskoga mirovnoga sporazuma i Washingtonskoga ugovora o uspostavi Federacije BiH, s ciljem zaštite jednake uloge svih naroda u vlasti. Tim izmjenama koje je javno podupirao upravo Mesić Bošnjaci su dobili mogućnost preglasati Hrvate, najprije u vlasti u Federaciji BiH, a onda dva puta izbaciti njihove predstavnike iz izvršne vlasti. Upravo taj koncept povlađivanja Bošnjacima muslimanima doveo je do toga da su u čak tri navrata birali Željka Komšića, kojega Hrvati identificiraju kao novovjekovnoga Sejdu Bajramovića, kosovskoga čelnika kojega je zlouporabljivao srbijanski režim Slobodana Miloševića, iako su mu se oštro protivili kosovski Albanci. Bošnjačka 'građanska' politika dominacije većine danas ima otvorenu potporu američke administracije koja koristi zaštitu ovoga naroda, a što je i u svojoj autobiografskoj knjizi 'My life' otkrio bivši predsjednik Bill Clinton kazavši da se pokazalo korisnim zaštititi bosanske muslimane kako bi diljem svijeta SAD pokazao da ne vodi protumuslimansku politiku. No ništa od kasnijih promjena Daytona u BiH, u kojima su teško oštećeni Hrvati, ne bi se dogodile da u Zagrebu nisu imali sugovornike u Mesićevu uredu i trećesiječanjskoj Vladi koje su zažmirile na političko masakriranje sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini. Upravo je prisjećanje na političku štetočinu Mesića te takvo surovo okretanje leđa bh. Hrvatima iste dovelo na birališta u velikom broju.

 Prijetnje Bošnjaka

Godina koja je tek na početku jedna je od onih u kojoj se ponovno, jednako kao i 2000. najavljuje snažniji pritisak na Hrvate u BiH. Vodeće hrvatske stranke uvjetovale su uspostavu vlasti u entitetu Federaciji BiH s izmjenom Izbornoga zakona koji bi im makar omogućio da biraju svoje političke Komšićpredstavnike u državno Predsjedništvo BiH, gdje se trenutačno nalazi Željko Komšić, zatim gornji dom Parlamenta u koji se zastupnici biraju na temelju nacionalne pripadnosti, te rješavanje pitanja održavanja izbora u Mostaru u kojemu izborni proces za lokalne vlasti nije održan od 2008. godine. S druge strane, aktualni bošnjački čelnik Bakir Izetbegović, kojega su svojedobno i lijevo koncipirani bošnjački mediji u Sarajevu nazivali 'princom tame', a sada ga se predstavlja kao neprijepornoga bošnjačkog lidera, zaprijetio je kako bi 'četiri puta brojniji Bošnjaci mogli silom prekinuti tu blokadu' ako Hrvati nastave inzistirati na izmjeni Izbornoga zakona. I nije se zaustavio samo na toj prijetnji nego je poručio kako će otvoreno rušiti koncept konstitutivnih (tvorbenih, ustavnih) naroda što bošnjački lutak na koncu, politička marioneta Željko Komšić godinama ponavlja kako bi opravdao i vlastito postojanje. Naime, u BiH tri naroda – Bošnjaci, Srbi i Hrvati – imaju status ustavotvornih naroda, a sada s obzirom na to da je Bošnjaka više od 50 posto na izborima želi posve dominirati BiH.

'SDA ne će popustiti Draganu Čoviću. I ne znam kad je popustila. Ne znam kako je uspio nametnuti da smo mi popustili. Poštovat će se jedini okvir za provedbu i izmjene izbornoga zakona. Poštovat će se presuda u predmetu Sejdić - Finci i presuda u Strasbourgu. Četvrti politički narod brojniji je od nekih konstitutivnih naroda', rekao je Izetbegović. Time je posve negirao temelje Daytonskoga ustava čiji je sadržaj u stvari vezan uz tri naroda koji su vodili rat, ali i postigli ugovor o njegovu zaustavljanju te podjeli vlasti i njezinu funkcioniranju. Zbog toga se bošnjačka strana obradovala dolasku Milanovića na Pantovčak, odnosno moguće i lijeve političke opcije na Markov trg za desetak mjeseci, vjerujući da bi tako lakše razmontirala potporu u ostvarenju jednakopravnosti bh. Hrvata. Prva je epizoda uspješno napravljena ogađivanjem Hrvata iz BiH s prikazivanjem silnih autobusa s biračima, a činjenice pak govore da je glasovao svaki deseti Hrvat iz BiH jer ih je oko 300.000 s hrvatskim osobnim dokumentima.

Livanjsko-tomislavgradska veza

Teško je reći kakva će ponajprije biti politika s Pantovčaka, no ako je suditi po dosadašnjim istupima Zorana Milanovića, čak i unatoč tome što su bh. UpitnikHrvati u najvećem dijelu glasovali protiv njega, gotovo nemoguće je očekivati repriziranje Mesićeva mandata koji je bio usmjeren upravo na slamanje njihove uloge u Bosni i Hercegovini. Ponajprije zbog niza poteza koje je povlačio od zabrane pristupa Arhivu Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji se nalazi u Zagrebu za bošnjačke istražitelje, ili pak posjeta Mostaru 2014. godine kada je bošnjačko političko proljeće s nizom nasilnih akcija trebalo dovesti do rušenja županija, te jasnih poruka Željku Komšiću čiji izbor smatra krivotvorenjem volje bh. Hrvata.

'To što Ustav BiH točno ili netočno govori ili ne govori, ti si izabran na mjesto koje je u Predsjedništvu BiH rezervirano za etničkoga Hrvata i takvim se predstavljaš. To ti valjda nešto znači. Nisu te izabrali Hrvati i uopće nisu glasovali za tebe. Vjerujem da je to prigoda da se promijeni paradigma politike u BiH. Ono što me razočaralo da Komšiću do toga uopće nije stalo', poručio je nedavno Milanović. Kako bilo, Bosnu i Hercegovinu upravo očekuju razgovori o izmjeni Izbornoga zakona. Do rješenja će teško doći u razgovorima lokalnih čelnika, a vrlo izvjesno pokazat će se i uzaludno bošnjačko oduševljenje Milanovićevim izborom na Pantovčak. Ne će imati, izvjesno je i to, razloga likovati ni bh. Hrvati budući da Milanović ne će tako lako zaboraviti 'autobuse', ali razloga za umjereni optimizam imaju njegovi dosadašnji potezi prema BiH. A ne treba smetnuti s uma kako nije zatajio da je i sam livanjskih korijena, a supruga mu onih tomislavgradskih što je kombinacija poput one da kumstvo zapečate vođe Torcide i BBB-a.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

.

Hrvatski tjednik

Sri, 29-01-2020, 09:12:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.